Nešto više od 4 sata trajalo je svjedočenje Ojdane Žužul, bivše načelnice Službe za ugovaranje i nabavu, u jučerašnjem nastavku postupka u slučaju „kamioni“. Svjedokinja, čije se ime često pojavljivalo u dosadašnjem postupku, objašnjavala je tijek pripreme postupaka nabave, u kojima je kao načelnica spomenute Službe neizostavno sudjelovala, pri čemu joj je nabava nebojnih motornih vozila bila tek jedna u nizu nabava provedenih u 2004. godini. Te je godine podneseno više zahtjeva za nabavu nebojnih vozila, i to jedan početkom godine, te drugi nešto kasnije, kada je Služba za razvoj, opremanje i modernizaciju (SROM) kao tehnički nositelj dala dopunjeni zahtjev. Do dopune je došlo jer je s vremenom GS OS RH mijenjao svoje potrebe, odnosno insistirao na vozilima potrebnima za ispunjenje partnerskih ciljeva, pri čemu ministarstvu nije dostavio potpunu dokumentaciju.
Ojdana Žužul potvrdila je i prisustvo na sastanku, o kojem je prošloga tjedna svjedočio danas umirovljeni državni tajnik Mate Raboteg, a na kojem su uz predstavnike MORH-a sudjelovali i predstavnici HGK te nekih domaćih tvrtki. Zastupala je mišljenje kako se nužno treba dalje raditi na pripremi i razvoju offset programa, jer MORH u tome nije imao nikakvih iskustava. Tu se očekivala veća pomoć od HGK ili Ministarstva gospodarstva, no to je izostalo – štoviše, ni danas se situacija na ovu temu nije bitno promijenila.
Ojdana Žužul po dužnosti je imenovana odgovornom osobom u postupku nabave nebojnih motornih vozila, te je istovremeno bila odgovorna osoba u više postupaka javne nabave. No samim time ona nije bila i članica Povjerenstva za nabavu, već je njena uloga bila da prati i koordinira taj postupak, usklađuje ga sa Zakonom o javnoj nabavi te da provjerava je li postupanje u skladu s odobrenim proračunskim sredstvima. Isto to radio je i voditelj Povjerenstva, u ovom slučaju Milan Sučić, koji je bio dužan obavještavati Žužulovu o tijeku postupka.
Nesporazumi s USKOK-om
Prvi nesporazum između bivše načelnice Službe za ugovaranje i nabavu te predstavnice USKOK-a izbio je oko tumačenja roka dovršetka nabave – postavljeni rok od 30. studenog 2004. znači da se do tada treba provesti postupak nabave do otvaranja ponuda, ali nužno ne znači i zaključivanje ugovora, pojasnila je Žužul. USKOK je, pak, insistirao na tome da je izričito specificirano da je rok za otvaranje ponuda bio 21. studenog 2004. godine, na što je Žužul rekla da je do tog roka Povjerenstvo bilo dužno provesti sve moguće radnje vezane uz provedbu postupka nabave. No, dodala je, često puta se postavljaju rokovi koji se ne mogu održati.
Novi nesporazum nastao je i oko potrebe analiziranja ponuda pristiglih na natječaj. USKOK-u nije bilo jasno zbog čega se, nakon otvaranja, ponude nisu ozbiljno analizirale, no to se nije napravilo, rekla je Ojdana Žužul, jer je nakon otvaranja ponuda već prvom snimkom stanja shvaćeno da su sve ponude bitno veće od sredstava predviđenih u proračunu za tu svrhu. Čak je i najniža ponuda prelazila crtu – MORH je za nabavu nebojnih vozila imao osiguranih 35 milijuna kuna, a ona je iznosila 4 milijuna više, odnosno 39 milijuna kuna. Budući da nije bilo dovoljno novaca kojima bi se zatvorio taj postupak nabave, izjavila je Žužul, analiza ponuda bila je besmislena, a i vrijeme je nepovratno isticalo. Zato Povjerenstvu nije bilo druge do zaključiti da se postupak ne može završiti zbog nedostatka sredstava, i predložiti novi postupak izravnog pregovaranja s više ponuditelja, i smanjenim brojem vozila.
U tom je smislu Žužul uputila dopis tadašnjem ministru obrane Berislavu Rončeviću. Povjerenstvo je, međutim, moglo iznijeti svoje mišljenje, ali Služba za ugovaranje i nabavu morala se držati Zakona o javnoj nabavi te Zakona o proračunu – i poništiti postupak. USKOK se pozivao na zapisnik Povjerenstva od 4. studenog 2004. godine, u kojem piše da je MAN Importer dao najnižu ponudu, na što je Žužul odgovorila da je moguće da je to vidjela, ali je potpuno svejedno jer ionako nije bilo dovoljno novaca, a zakoni propisuju da se postupci nabave poništavaju kada nisu osigurana financijska sredstva. Samo dan kasnije, 5. studenog, Žužul je ispred Službe za ugovaranje tražila od SROM-a očitovanje oko revizije zahtjeva, što je naknadno i učinjeno. No iz SROM-a je došao i zahtjev za nabavu vozila za sustav EriTac, telekomunikacijski sustav koji je za potrebe MORH-a razvijala tvrtka Ericsson Nikola Tesla.
Bit će problema s NATO-om!?
Dopisom od 17. studenog, naslovljenog na pomoćnika Ivu Bačića, Ojdana Žužul kao odgovorna osoba za postupak nabave nebojnih motornih vozila predlaže poništenje postupka ili točnije – stavljanje van snage odluke o pokretanju postupka nabave, te pokretanje novog postupka, s više ponuditelja i na temelju revidiranih zahtjeva – sukladno članku 6 Zakona o javnoj nabavi. Od tih se prijedloga potom odustalo zbog nedostatka vremena, kao i zbog nekih tehničkih uvjeta. Na sastanku koji je uslijedio, a na kojem su bili prisutni Gordan Čačić (danas pokojni ravnatelj VSA), Slaven Zdilar, Ojdana Žužul i Ivo Bačić, tadašnji ministar Berislav Rončević rekao je da se pripremi odluka o izravnoj pogodbi s Eurokamionom (zastupnikom IVECO-a), jer „ako se ta nabava ne realizira do kraja godine – bit će problema s NATO-om“.
Naime, već početkom sljedeće godine, stručnjaci iz Saveza dolazili su u kontrolu opremljenosti OS RH i ispunjenja partnerskih ciljeva. Uz Bačića i Žužul, u Povjerenstvu za izravnu pogodbu sjedili su još i Slaven Zdilar (SROM), Josip Budimir (Financijska služba) i Spomenko Eljuga (Pravna služba). U ovom postupku nabave Žužul je, tvrdila je pred sucem Željkom Horvatovićem, sudjelovala tako da je na Bačićev zahtjev nazvala Ivicu Rilju iz Eurokamiona i zatražila popust od 3% zbog avansnog plaćanja koje je MORH trebao izvršiti. O radu 2. povjerenstva sastavljen je zapisnik, kojeg je Ojdana Žužul potpisala kao i dio ostalih članova prije nje (Zdilar i Budimir) jer, iako na sastanku Povjerenstva nije bila zbog bolesti, nije željela opstruirati njegov rad. Tek je naknadno, rekla je Žužul, na jednom od ispitivanja (u USKOK-u ili u Vojnoj policiji) shvatila da se Povjerenstvo zapravo nikada nije sastalo. U trenutku potpisivanja zapisnika bila je uvjerena da se Povjerenstvo sastalo, jer se nikada nije dogodilo da zapisnika ima, ali sastanaka nekog povjerenstva – ne. Bez obzira na to, Ojdana Žužul čvrsto je uvjerena, i tada i danas, da su i njena odluka o poništenju prvog natječaja, i Rončevićeva odluka o izravnoj pogodbi, potpuno u skladu sa zakonom.
Zadnja runda
U konačni „klinč“ sa svjedokinjom USKOK je ušao pozivajući se na ranije svjedočenje Jasminke Stipić, referentice iz Službe za ugovaranje i nabavu, zadužene za pripremu dokumentacije za Povjerenstvo za nabavu nebojnih motornih vozila. Stipić je, naime, svjedočila kako joj je upravo Ojdana Žužul rekla da izmijeni tekst odluke o pokretanju pregovaračkog postupka s više ponuditelja i napiše pokretanje izravne pogodbe s Eurokamionom. Žužul se branila da to ne znači ništa, jer se radilo tek o nacrtu odluke, što se vidi i po samom spisu na kojem nema ni potpisa, ni klase, ni urudžbenog broja. „Ni Stipić ni ja nismo mogle donijeti nikakvu odluku, ni stavljati prigovore. Odluku donosi ministar, a ne Jasminka Stipić“, rezolutno je odgovorila Ojdana Žužul.
Sljedećeg tjedna na zagrebačkom Županijskom sudu pojavit će se bivši načelnik SROM-a Slaven Zdilar, a potom i posljednji svjedok – bivši glavni inspektor obrane Jozo Milićević.
