Samo nekoliko dana nakon objave interventnog povećanja obrambenog budžeta, vezano uz ukrajinski sukob, švedska Vlada branila je u četvrtak svoje planove o opremanju borbenih zrakoplova krstarećim projektilima sposobnim gađati mete u Rusiji. „Ubuduće bi mogla biti važna sposobnost borbe s ciljevima na većim dometima“, rekla je državnom mediju Sveriges Radio ministrica obrane Karin Enstroem, dodavši da bi ti projektili imali „visoku razinu preciznosti koja djeluje kao svojevrsni faktor odvraćanja“. „Dakle, to bi podiglo naše kolektivne sposobnosti za obranu i time povisilo i marginu učinka naše obrane.“
U utorak je Vlada desnoga centra objavila planove podizanja godišnje razine obrambenih troškova do 2024. godine za 5,5 milijardi švedskih kruna (604 milijuna eura, ili 835 milijuna USD) – i to kao dodatak aktualnom godišnjem proračunu od blizu 50 milijardi švedskih kruna – uključujući tu i dodatnih 10 SAAB Gripen borbenih zrakoplova domaće, švedske proizvodnje, podižući time flotu Ratnog zrakoplovstva na 70 letjelica. U izjavi se Vlada osvrnula na „duboko uznemirujuće razvoje u i oko Ukrajine“, i rusku okupaciju „dijelova jedne suverene države“.
Švedske oružane snage zagovarale su projektile dužeg dometa za odvraćanje Rusije od uništavanja švedskih oružja s daljine. Ti novi projektili – koje bi se prilagodilo borbenim zrakoplovima Gripen – sa svojih 1000 km (620 milja) udvostručili bi trenutni domet. „To pokazuje potencijalnom protivniku da se mi možemo boriti na duge domete, i zato vjerujemo da to predstavlja faktor odvraćanja“, izjavio je brigadir Johan Hansson za Sveriges Radio, dodavši: „Ako nas otkriju rano, mi moramo raspolagati borbenim dometom koji je mnogo duži od onoga na što smo do sada bili naviknuti“.
Novi pristup kojim je krenula Vlada predstavlja odmak od tradicionalnog obrambenog stava te nesvrstane i tradicionalno neutralne zemlje. Još je kasne 2013. ministar vanjskih poslova Karl Bildt pisao da krstareći projektili nikada nisu bili smatrani dijelom nacionalne obrane.
Druga po snazi švedska opozicijska stranka, Zeleni, kritizirala je ovu objavu, upozoravajući da ona predstavlja odmak od nacionalnog stavova u pitanju obrane, koji bi mogli „utjecati na druge strane“ i ohrabriti novo naoružavanje u regiji. Kako bilo, taj pomak prema ofanzivnijim vojnim snagama imao je potporu najveće švedske opozicijske stranke, Socijalnih demokrata, koji nastoje ublažiti spekulacije o konfrontaciji s Rusijom. „Mi nemamo takvih ambicija. U akutnoj situaciji može postojati potreba za različitim opcijama, ali mi nismo zemlja koja bi kretala napadati bilo koga“, rekao je novinskoj agenciji TT Peter Hultqvist, predsjedavatelj parlamentarnog Odbora za obranu iz redova Socijalnih demokrata.
Rusija je uhvatila švedsku vojsku nespremnom tijekom vježbe simuliranih zračnih napada borbenim zrakoplovima nad Baltičkim morem u ožujku 2013., pokrenuvši time žestoku debatu o nacionalnoj obrani. U to je vrijeme čelnik švedskih Oružanih snaga Sverker Göranson kontroverzno tvrdio da se Švedska ne može braniti od vojnog napada koji bi trajao više od tjedan dana.
Veliki pregled švedske nacionalne obrane trebao bi biti dovršen sredinom svibnja ove godine.
Original ovog teksta objavljen je danas, 25. travnja 2014. godine na internetskoj stranici “Defence Talk – Global Defense, Aerospace & Military Portal”, pod naslovom “Sweden to arm fighter jets with cruise missile ‘deterrent’”, i dostupan je na adresi: http://www.defencetalk.com/sweden-to-arm-fighter-jets-with-cruise-missile-deterrent-59389/
