Od danas, 22. ožujka 2021. godine, Europska unija raspolaže novim financijskim instrumentom kojim će pokrivati troškove svojih aktivnosti u inozemstvu, kad god one imaju vojne ili obrambene implikacije prema odredbama Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (CFSP). Vijeće EU je danas usvojilo odluku kojom se uspostavlja “Europski instrument mirovne pomoći” poznat i kao Fond EU za međunarodne mirovne operacije (European Peace Facility – EPF), izvanproračunski fond vrijedan oko 5 milijardi eura za period od 2021. do 2027. godine i popunjavan doprinosima zemalja EU članica. Ta nova struktura postaje operativnom danas, na dan svog usvajanja, a njen operativni dio će i nadalje biti pod okriljem Vijeća EU.
Konačan cilj EPF je unapređivanje sposobnosti EU da sprečava sukobe, čuva mir i jača međunarodnu stabilnost i sigurnost. On će to postizati kroz omogućavanje Europskoj uniji da bolje pomaže partnerskim državama – bilo putem (1) pokrivanja troškova EU mirovnih operacija širom svijeta koje se do sada financiralo Mehanizmom ATHENA (kao EUTM Mali, EUTM Central African Republic, operacija ATALANTA u Somaliji), (2) pokrivanjem troškova zajedničkih aktivnosti vojne ili obrambene prirode u podršci ciljevima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU (kao što su bile misije pod vodstvom partnera u okviru “Afričkog instrumenta za mir”), te kao posebno bitno – (3) kroz “izvanproračunsku” EU pomoć tim državama partnerima širom svijeta da jačaju svoje vlastite oružane snage infrastrukturom, opremom ili vojno-tehničkom pomoći (ne bi li one same onda bolje čuvale mir i sigurnost na svojim prostorima). Upravo je ovo zadnje velika novina koja bi mogla uvelike ojačati spektar međunarodnih djelovanja i utjecaja Europske unije.
“Trajni mir može biti izgrađivan samo kroz investiranje u međunarodnu stabilnost te sigurnost. Europska unija ima volje, a od danas i odgovarajuće financijske alate, da bi to radila. EU fond za međunarodne mirovne operacije omogućit će nam da osjetno pomognemo našim partnerskim državama u odgovoru na zajedničke sigurnosne izazove“, kazao je o tome Augusto Santos Silva, ministar vanjskih poslova Portugalske Republike, trenutne zemlje-predsjedateljice Vijećem EU.
Ovaj fond će po prvi puta omogućiti Europskoj uniji da aktivnosti misija te operacija iz okvira svoje Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) nadopuni i mjerama raznolike potpore. Ove mjere mogu obuhvaćati opskrbu raznom opremom vojne ili obrambene namjene, te pomoć pri uspostavi kakve infrastrukture ili sustava pomoći – sve to bilo na zahtjev pojedine strane zemlje, ili regionalne, odnosno međunarodne organizacije. Takve mjere pomoći bit će uključene u širi okvir jasne i koherentne političke strategije, te praćene temeljitim procjenama rizika i mjerama osiguranja uspješnosti poduhvata. Time će u praksi biti okončane situacije da Europska unija, kao najveći svjetski pružatelj humanitarne i razvojne pomoći, ali ujedno i najveći održavatelj vojnih obučnih misija u inozemstvu, nije ujedno bila u stanju efikasno opremiti prijateljske snage koje se obučavalo, pa čak ponekad ni osigurati kvalitetnu opremu na kojoj bi se takva vojna obuka izvodila. Ovakve su praznine u ovlastima i sposobnostima posljednjih godina stvarale čisto posebnu vrstu neugodnih međunarodnih situacija – kao one u Srednjeafričkoj Republici od siječnja 2018. godine, kada se na opsežno i dugotrajno djelovanje EU vojne obučne misije EU Military Training Mission in Central African Republic (EUTM-RCA) nadovezala Ruska Federacija i svojim relativno skromnim izvozom vojnih roba ondje najednom stekla poprilični utjecaj na dotadašnjem EU polju rada.
Ovaj novi fond predstavlja dio sveobuhvatnog EU pristupa financiranju vanjskih aktivnosti Unije, koje smjeraju oblikovati koherentnu i sveobuhvatnu sigurnosnu politiku, te stvoriti njeno pozitivno nadopunjavanje s drugim EU politikama i instrumentima – kao što je to Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (Neighbourhood, Development and International Cooperation Instrument, NDICI-Global Europe), posebno s obzirom na njegove dimenzije razvoja i izgradnje sposobnosti za sigurnost.
Put do novog alata za mirovne operacije
Europska unija je od 2004. godine svoja djelovanja u misijama te operacijama iz okvira Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) financirala kroz Mehanizam ATHENA. Postupak izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (BREXIT), započet nakon referenduma 23. lipnja 2016.godine, ali i promišljanja vezana uz Globalnu strategiju vanjske i sigurnosne politike EU (European Union Global Strategy for Foreign and Security Policy) usvojenu 28. lipnja 2016. godine, potaknula su reforme na ovome području. Jedna od ideja bila je i dotadašnje instrumente nadomjestiti Fondom EU za međunarodne mirovne operacije – koji bi proširio opseg priznatih zajedničkih troškova, omogućivši time brže raspoređivanje snaga, te bolju fleksibilnost EU odgovora na izazove terena i njegovu ojačanu predvidivost. Ovu novu strukturu javnosti je predstavila Federica Mogherini, tadašnja visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, na konferenciji o budućnosti CSDP 13. prosinca 2017. godine. Ona je tada objasnila:
“Moramo se opremiti sredstvima i resursima za ostvarivanje naših novih zajedničkih ambicija na polju sigurnosti i obrane. Zajedno s Komisijom mi radimo na novom Višegodišnjem financijskom okviru – našim planovima potrošnje za idućih sedam godina Europske unije. U tom kontekstu želim predložiti kreiranje jednog novog ‘Europskog mirovnog instrumenta’ kojeg će zajedno financirati i voditi zemlje članice. To bi omogućilo da budemo bitno efikasniji u planiranju i raspoređivanju naših vojnih misija, ali i da podržavamo naše partnere u suočavanju sa zajedničkim sigurnosnim izazovima“.
Prvi konkretni prijedlog novog EU Fonda za međunarodne mirovne operacije prezentiran je javnosti u lipnju 2018. godine, i idućih je godina bio predmetom intenzivnih diskusija po pitanju njegove organizacijske forme, upravljanja i ciljeva – koje su tekle paralelno s raspravama o novom Višegodišnjem financijskom okviru EU. Pri tome se početkom ljeta 2018. planiralo u okvir EPF odvojiti ukupno oko 10,5 milijardi eura, kojima bi bili objedinjeni donedavno raštrkani izvanproračunski mehanizmi financiranja – koji nisu ni mogli biti u okviru EU proračuna radi svojih vojnih i obrambenih implikacija koje izrijekom iz EU proračuna isključuje članak 41(2) Ugovora o Europskoj uniji (TEU). No, nakon što je 17. prosinca 2020. bio donesen “Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.”, kojim se utanačilo EU proračun od 1.074,3 milijardi eura u cijenama iz 2018. godine, samo dan kasnije je Vijeće EU postiglo sporazum i o uspostavi “Europskog instrumenta za mir”, odnosno spomenutog “EU Fonda za mirovne operacije” iz okvira Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU.
Do danas se podrška Europske unije mogla pružati samo mirovnim operacijama pod vodstvom igrača iz Afrike – operacijama koje su vodile Afrička unija ili druge afričke regionalne organizacije. To je bilo provođeno kroz EU instrument zvan “Afrički instrument za mir” (African Peace Facility – AFP). Novi Fond EU za međunarodne mirovne operacije trebao bi nadići ova politička ograničenja i proširiti zemljopisni doseg djelovanja Europske unije, budući će EU biti sposobna doprinositi financiranju vojnih operacija potpore miru i programima pomoći partnerima bilo gdje širom svijeta. Od prvotno spominjanih oko 10,5 milijardi eura u ove svrhe između 2021. i 2027. godine, na kraju je za EPF završilo odvojeno oko 5 milijardi eura – što ipak predstavlja porast od oko 2 milijarde eura prema donedavno raspoloživim ukupnim zbrojenim sredstvima Afričkog instrumenta za mir i Mehanizma ATHENA.
* Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta „Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021“. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Obris.org i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.
