U srijedu, 16. svibnja, Visoka povjerenica EU za vanjsku politiku i sigurnost, Catherine Ashton, objavila je imenovanje 17 novih šefova i 2 zamjenika šefova Delegacija EU širom svijetu. Među njima se nalazi i Nijemac Alfred Grannas, koji će se u svojstvu zamjenika pridružiti Litvancu Vygaudasu Ušackasu, voditelju Delegacije EU u Afganistanu. Iako to Ashton još nije objavila, naši slovenski susjedi već ponosno govore o tome da je njihov veleposlanik, Mitja Drobnič, dobio mjesto prvog čovjeka Delegacije EU u Crnoj Gori, i time postao drugi Slovenac u Europskoj vanjskoposlovnoj službi (EEAS).
Loš glas iz Iraka privatni su zaštitari donijeli i u Afganistan
Daleko je zanimljivije to da je prije točno tjedan dana, dakle 10. svibnja, EEAS objavila natječaj za poslove privatnih zaštitara za svoju misiju u Afganistanu. Natječajem se traži velika tvrtka s barem 400 zaposlenih, prioritetno s iskustvom u Afganistanu, i s godišnjim prometom od najmanje 20 milijuna eura. Četverogodišnji ugovor s EEAS-om, vrijedan 50 milijuna eura, obuhvaća barem 100 zaštitara, točnije – mobilnih patrolnih timova, s prigodnom opremom i oklopljenim vozilima, od kojih se traži da zaštite osoblje, njihove obitelji, posjetitelje iz sjedišta EEAS-a i drugih institucija EU, te prostorije i imovinu Delegacije EU u Afganistanu. Od kandidata se traži da prilože službene dokumente izdane od mjerodavnih afganistanskih vlasti, s certifikatom za obavljanje zaštitarskih poslova u Afganistanu. Dokumentacija također mora biti usuglašena s Predsjedničkim proglasom 62, koji se odnosi na privatne zaštitarske tvrtke u Afganistanu, a donio ga je aktualni predsjednik Hamid Karzai 2010. godine. Nakon niza skandala, Karzai je donio Proglas 62, kojim se izbacuju sve privatne zaštitarske tvrtke. Naknadno je ublažio Proglas, dozvolivši privatnicima ostanak u slučaju kada osiguravaju strana veleposlanstva.
Uvjetima koje je postavila EEAS odgovara 5 tvrtki – mađarski Argus, kanadski Gardaworld, francuski GEOS i britanske G4S i Page Group. Ova posljednja tvrtka poznata je po tome da zapošljava nepalske Gurke, koji iznimno dobro podnose veću nadmorsku visinu i temperaturne razlike koje vladaju u Afganistanu, a već sada osigurava misiju EU u Kabulu, koja, zajedno s osobljem i njihovim obiteljima trenutno broji 75 ljudi.
EEAS je u travnju bila metom kritika zbog sličnog natječaja za zaštitu svojih Delegacija u Libiji, točnije – u Tripoliju i Bengaziju. Osim osiguranja samih misija, ugovor vrijedan oko 10 milijuna eura uključivao je i dozvolu za uvoz jurišnih pušaka te pištolja kalibra 9mm. Nakon provedenog natječaja, briselska je Vanjskoposlovna služba potpisala ugovor s britanskom tvrtkom G4S, koja nema dozvolu za rad na libijskom teritoriju, izdanu od strane nove libijske vlasti (Nacionalnog prijelaznog vijeća) iako se to u natječaju izričito tražilo. Druga dva kandidata s natječaja u Libiji – kanadski Gardaworld i mađarski Argus, kao i njihovi lokalni partneri – imali su sve potrebne dozvole, kao i već postojeće iskustvo rada u toj zemlji. Gardaworld radi za britanski Foreign office u Tripoliju, kao i za kompanije Repsol, Total i Siemens, dok Argus trenutno osigurava misije EU u Libiji. Međutim, EEAS je zbog G4S ušla u verbalni sukob, tvrdeći da im ne treba dozvola, dok su libijski predstavnici Vijeća tvrdili da im je ona neophodna. Naknadno je EEAS ipak zatražila od vlasti u Tripoliju izdavanje dozvole za G4S, ali im je poručeno da se „zahtjev razmatra, ali nije donesena konačna odluka“. Vremena za to sve je manje, budući da ugovor EEAS-a kaže da G4S treba započeti s poslovima osiguranja 01. lipnja ove godine.
