Francuska planira više nego udvostručiti broj rezervista u okviru šireg jačanja svojih vojnih kapaciteta. Mnogi se boje ruske agresije, objavio je prošli tjedan portal Deutshe Welle (DW) u tekstu pod naslovom „Jačanje europskih vojski počinje obukom pričuve”.

Više od dva desetljeća nakon što je Francuska ukinula obvezno služenje vojnog roka, desetine tisuća Francuza se sada prijavljuju u pričuvne jedinice. Broj operativnih pričuvnika naglo je porastao u posljednjih deset godina — s 28.000 u 2014. na više od 46.000 danas. Više od polovine njih je primila Kopnena vojska, dok je ostatak podijeljen između Mornarice i Zrakoplovstva.

Francuska Vlada, a o tome je pisao i portal Obris.org, želi da do 2035. godine taj broj bude više nego dvostruko veći: 105.000 pričuvnika, odnosno jedan na svaka dva aktivna vojnika, kao i da ponudi nove mogućnosti mladima da volontiraju. Taj cilj je u skladu s planovima predsjednika Emmanuela Macrona da značajno poveća ulaganja u vojsku na 64 milijarde eura u 2027. godini, što je dvostruko više nego 2017., kada je stupio na dužnost. U pozadini tih mjera je zabrinutost zbog sve agresivnije Rusije  kao i sumnja u to da Sjedinjene Američke Države s predsjednikom Donaldom Trumpom neće stati u obranu Europe. „Nikada naša sloboda nije bila toliko ugrožena“, rekao je Macron gostujući na televiziji prošlog mjeseca. „Moramo ubrzati napore za formiranje rezerve. Moramo pružiti mladima novi okvir za služenje.”

Umirovljeni francuski viceadmiral Patrick Chevallereau smatra da je Macronov potez „dobar korak” , iako upozorava da predviđeni vladin proračun tek mora biti potvrđen u francuskom parlamentu. „Ne treba nam samo više ljudi, potrebni su nam i specijalizirani kadrovi u ključnim sektorima kao što su dronovi i informacijske tehnologije“.

Novi pričuvnici se obučavaju u jedinicama kao što je 24. pješačka pukovnija u Versaillesu, smješten u prostranoj vojnoj bazi na oko četiri kilometra od čuvenog dvorca, navodi DW.

„Neki žele otkriti vojni svijet i vidjeti žele li mu se pridružiti s punim radnim vremenom. Neki dolaze zbog izazova prilagođavanja drugom svijetu, ili zato što je kasno da se pridruže aktivnoj vojsci“, rekla je poručnica Amelie, koja je vodila posljednju obuku. Kao i drugi u 24. pješačkoj pukovnniji, Amelie je i sama pričuvnica, a u civilnom životu radi kao carinska službenica. Sada provodi ljeto nadgledajući intenzivnu dvotjednu obuku i uvod u vojni život. Pričuvnici su starosti između 17 i 57 godina, bude se u 6 ujutro i često odlaze na spavanje u ponoć. „Uče kako sigurno nositi i koristiti oružje, stupati zajedno, koristiti kompas i komunikacijsku opremu“, rekla je Amelie o polaznicima, nabrajajući neke od zahtjeva na početnoj obuci. „Radimo na svim borbenim tehnikama koje vojna postrojba koristi.” Na obuci se koristi i bojevo streljivo. „Obuka je zaista rigorozna“, kaže Constance dodajući da poznaje i druge studente Sorbonne koji su prošli kroz isto. „Nemamo iste godine, iste poslove, ista znanja, ali učimo kako raditi zajedno.” Kao i Constance, 23-godišnji inženjer Gabriel prijavio se u pričuvni sastav jer je zabrinut za budućnost svoje zemlje. „Kao vojnik, neću komentirati političku ili ideološku komponentu“, kaže on, ponavljajući stav drugih pričuvnika koji su odbili otvoreno govoriti o ruskoj prijetnji: „Ali rat je na granici Europe, i to je signal da se moramo angažirati.“

Više europskih zemalja se angažira

Napori da se pojača vojna snaga ulažu se i drugdje u Europi, dok se pokušava odgovoriti na rastuće sigurnosne izazove. Prema izvještaju koji su nedavno objavili think-tank Bruegel i njemački Institut Kiel, Europi bi moglo biti biti potrebno još 300.000 dodatnih vojnika u kratkom roku da bi se odvratila ruska agresija – bez podrške SAD.

Litva, Švedska i Latvija su ponovno uvele obvezno služenje vojnog roka. Poljska je najavila planove da godišnje vojno obučava 100.000 civila. Njemačka također vodi kampanju za pričuvni sastav. Početni odziv je bio slab, pa ministar obrane Boris Pistorius upozorava da bi obvezni vojni rok mogao biti ponovno uveden ako se premalo ljudi prijavi.

Za razliku od Njemačke, u Francuskoj ankete pokazuju snažnu podršku jačanju vojske. Istraživanje IPSOS-CESI provedeno ranije ove godine pokazalo je da 86 % Francuza podržava vojnu službu. Jedna druga anketa je pokazala da je polovina mladih Francuza spremna da se pridruži vojsci ako dođe do rata. „Mislim da ljudi razumiju da možda moraju zaštititi ono što im je drago“, kaže viceadmiral Chevallereau. „Jačanje pričuve može biti način da se ojača veza između mlade generacije i vojske.“