Šestero američkih kongresmena (4 iz Demokratske i 2 iz Republikanske stranke), članovi Odbora za oružane snage (House Armed Services Committee) Zastupničkog doma Kongresa SAD, posjetom 91. krilu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva zaokružili su dvodnevni posjet Zagrebu. Tijekom srijede i četvrtka, 5. i 6. rujna, delegacija predvođena predsjednikom Odbora Adamom Smithom razgovarala je s premijerom Andrejem Plenkovićem, ministrom obrane Mariom Banožićem, predstojnikom Ureda predsjednika RH Orsatom Miljenićem (umjesto bolesnog predsjednika Milanovića), načelnikom GS OS RH admiralom Robertom Hranjem, te naposljetku sa zapovjednikom HRZ-a, brigadnim generalom Michaelom Križancem. Dolazak kongresmena u Hrvatsku dio je njihovog posjeta ključnim NATO saveznicima u južnoj Europi i Mediteranu, pa osim Hrvatske visoka američka delegacija odlazi i u Grčku, te Španjolsku i Portugal.

Tijekom posjeta Hrvatskoj, domaćini i  gosti obostrano su hvalili američko-hrvatske odnose, kao i hrvatski doprinos unutar NATO-saveza. Prije nešto više od 2 mjeseca Adam Smith predvodio je slično izaslanstvo i u Ukrajini, gdje ih je ugostio predsjednik Zelenski, te ministri obrane i vanjskih poslova Oleksij Reznikov i Dmitro Kuleba. Tako je tema ruske invazije i savezničke pomoći Ukrajini nužno obilježila i aktualni posjet izaslanstva kongresnog Odbora za oružane snage Hrvatskoj, što je jučer na Plesu novinarima potvrdio i šef američke delegacije Adam Smith:

„Ne mogu dovoljno jako naglasiti važnost ukrajinske pobjede u tom ratu. Putina se mora zaustaviti, njegov čitav način gledanja na svijet mora biti zaustavljen. A jedini način da se to zaustavi je imanje jakih oružanih snaga. Podrška koju su Hrvatska i niz drugih zemalja pružili Ukrajini tu predstavlja ključni doprinos, i upravo sad dok mi ovdje pričamo, nasuprot svim očekivanjima i predviđanjima, Ukrajina pobjeđuje. I to zasigurno govori i o hrabrosti i o nevjerojatnoj izdržljivosti Ukrajine i Ukrajinaca. Bio sam ondje prije samo 6 tjedana, sreo sam se s predsjednikom Zelenskim, prošli smo Kijevom i nekim drugim gradovima koji su bili napadnuti od Rusa, i čista ta snaga, otpornost te hrabrost ukrajinskog naroda je zapanjujuća. Ali sve to ne bi bilo moguće da nemaju našu pomoć pri svemu tome… da se Savez okupio, uskladio i krenuo braniti Ukrajinu od ruske agresije. I nije to bez troškova. Mi smo svjesni da sankcije imaju svoj učinak i na našu ekonomiju, imaju još veći učinak i na europsku ekonomiju, ali mi moramo pobijediti u ovoj borbi, jer to je borba za slobodu, borba za pravo da se bude suverena država, i da se ne bude pod napadom od ljudi kakav je Putin. Mislim da taj napor obilježava i ovo što nastojimo raditi ovdje – izgraditi sposobnosti odvraćanja i obrane da možemo živjeti u miru i imati naš suverenitet. To postižemo u ovom okviru, a znam da je Hrvatska bila pouzdan saveznik u toj borbi, i za to joj zahvaljujem od srca.“

Dosadašnja suradnja SAD-a i Hrvatske, kao i planovi za budućnost, bili su glavna tema razgovora sa zapovjednikom HRZ-a, brigadnim generalom Michaelom Križancem, a za tu su prigodu u bazi na Plesu bili prikazani i helikopteri koje je Hrvatska nabavila od SAD-a: po 2 helikoptera OH-58D Kiowa Warior i UH-60M Black Hawk. „Znači, ono što smo nastojali prikazati i pokazati je da sva pomoć i razmjena iskustava i sva pomoć koja dolazi u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, da ide u pravom smjeru, da je došla u prave  ruke i da će se koristiti za one sposobnosti koje nastojimo izgraditi u ovom desetljeću u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i Oružanim snagama“, naglasio je general Križanec.

Upravo prelazak hrvatskih Oružanih snaga, posebno HRZ-a, na zapadnu tehnologiju važan je dio modernizacije Hrvatske vojske, a zbog rata u Ukrajini važniji je nego ikada. Ta je tema, čini se, protekla dva dana bila na stolu kod svih hrvatskih sugovornika. Ili kako je odgovorio kongresmen Smith na pitanje o kojim se to budućim planovima razgovaralo:

„Pa, ja mislim da se to tiče izgradnje sposobnosti, a jedan od ključnih dijelova toga je da je, povijesno gledano, Hrvatska i veliki dio istočne Europe, odnosno jugoistočne Europe, koristio naoružanje iz sovjetskog vremena… baš kao što možemo, evo, i vidjeti ovdje u daljini – MiG-21… Mi sad prelazimo na korištenje NATO i zapadnog naoružanja zbog njegove veće pouzdanosti, i u toj tranziciji- to je to što vidite ovdje, budući da tu imamo helikoptere američke proizvodnje, Kiowe i Black Hawkove – mi želimo dodatno izgraditi te sposobnosti zasnovane na zapadnom pouzdanijem naoružanju. Dakle, razgovarali smo o toj tranziciji i kako ona napreduje, o izgradnji tih sustava, o tome kako ih koristiti,i o njihovoj integraciji. I kao što je bilo rečeno, bilo je govora o helikopterima Black Hawk, a više zemalja u regiji – Poljska, Litva, Estonija, mislim i Rumunjska – prelaze na Black Hawk.. Dakle, tu se može pomoći oko obuke širom NATO kruga, dok radimo zajedno i integriramo tu opremu, te sposobnosti,… I tu se vidi koliko je bitno partnerstvo, jer ni jedna država to ne može tek tako izvesti sama. Trebamo partnerstva, trebamo iskoristiti sve naše pojedinačne talente i sposobnosti, i raditi zajedno ne bi li zajedno bili dovoljno jaki da branimo naše interese i štitimo demokraciju, branimo našu slobodu. O tome smo razgovarali“.

Kod dijela europskih partnera taj prelazak sa sovjetske na zapadnu tehnologiju počeo se ubrzavati upravo zbog rata u Ukrajini. U posljednje se vrijeme sve glasnije priča kako će i Hrvatska uskočiti u taj vlak donacijom barem dijela svojih ruskih helikoptera (prije svega helikoptera Mi-8) Ukrajini, da bi zauzvrat pod povoljnijim uvjetima nabavila još američkih letjelica. Upitan da li je o takvoj mogućnosti razgovarao s članovima kongresnog Odbora za oružane snage, general Križanec je odgovorio:

„Konkretno ne u ovom formatu, međutim naravno da se razgovara o svim mogućim drugim oblicima pomoći koje konkretno Hrvatsko ratno zrakoplovstvo može pružiti Ukrajini, i zasad je sve na  stolu“.

Slične teme prevladavale su i tijekom sastanka američkih kongresmena s načelnikom GS OS RH admiralom Robertom Hranjem. Kako stoji u priopćenju MORH-a, načelnik Hranj se osvrnuo na projekte nabave za OS RH koji su „trenutno u tijeku, a u kojima sudjeluje Vlada SAD-a“, te je pritom „naglašena važnost projekata za dostizanje sposobnosti za nacionalnu obranu kao i NATO ciljeva sposobnosti. Tijekom sastanka razgovaralo se o mogućnostima razvoja zajedničkih projekata nabave opremanja i modernizacije, te kapaciteta u području obrambene industrije država članica NATO saveza“. Kao primjer uspješne suradnje navedeno je Multinacionalno središte za obuku specijalnih zračnih snaga (MSAP TC), o čijim aktivnostima je američku delegaciju izvijestio direktor Središta brigadir Tomislav Pušnik.