Iako nije ni u predstečajnom ni u stečajnom postupku, splitsko Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) ne isporučuje naručene obalne ophodne brodove Ministarstvu obrane i Hrvatskoj ratnoj mornarici. Upravo je svih proteklih mjeseci baš BSO uziman kao svijetli primjer u cijelom Brodosplitovom čemeru, zahvaljujući kojem još uvijek 150 do 200 škverana radi i prima plaću, no sasvim je izvjesno da za predstojeći Dan HRM neće biti primopredaje niti jednog, a kamoli dva nova obalna ophodna broda. U petak, 26. kolovoza, ministar obrane Mario Banožić izjavio je da nema niti jednog razloga zbog kojeg BSO ne bi nastavio rad na OOB-ovima, te da se MORH priprema za situaciju u kojoj Brodosplit, odnosno BSO, više ne bi nastavio s izgradnjom brodova.

„Temeljem ugovora koji je potpisan još 2014. godine između MO i Brodosplita specijalni objekti, BSO, dakle koja nije u ovom trenutku niti u predstečaju niti u stečaju – to je vrlo bitna stvar… Imate znači potpisan glavni ugovor iz 2014. godine i imate potpisano 5 aneksa ugovora. Peti aneks ugovora je potpisan za vrijeme trajanja moga mandata i on se odnosio prije svega na definiranje porasta cijene do 10% koji je tada bio omogućen kroz 2 elementa – jedan je bio sukladno Zakonu o javnoj nabavi u 2014. godini i temeljem ranije potpisanog aneksa ugovora. U tom aneksu ugovora – osim cijene od 10% koji je imalo se pravo temeljem promjena, brojnih promjena koje su nastale od 2014. do 2021. godine – nije promijenjeno ništa, pa tako niti taj dinamički plan koji je bio tražen od strane Brodosplita, odnosno konkretno BSO-a, da se mijenja. Znači, ja sam rekao: ‘Ne želimo ga mijenjati, želimo da nam se brodovi isporuče kako ide…’. Na taj način smo ušli u cijeli proces, upravo tada sumnjajući iz tadašnjih napisa da bi se nešto moglo događati po pitanju financijskog sustava Brodosplita. Tada obavljamo sve sastanke sa svim relevantnim sudionicima koji bi trebali biti za donošenje odluke, među njima i Državno odvjetništvo, isto tako provjeravamo sve one pravne mogućnosti – a odnose se prije svega na vlasništvo, registar brodova, na koji način je što upisano, i tako dalje, kako bi se osigurali upravo za ta dodatna… odnosno za 4 broda koja su trebala proizaći iz postojećeg glavnog ugovora i aneksa ugovora. Na taj način mi smo stvorili uvjete da u slučaju da Brodosplit ne završi brodove mi imamo mogućnosti te brodove završiti u nekom drugom brodogradilištu, što ja nikako ne bih želio da dođemo do te situacije. Dakle, ni sad u ovom momentu apsolutno Brodosplit nema niti jedan razlog zašto ne radi na brodovima. Znači, apsolutno niti jedan razlog! To je isključivo njihova poslovna politika…“.

Trenutno je, tvrdi Banožić, on kao ministar obrane manje sklon razmišljanju o penalizaciji, a više – kako doći do naručenih plovila:

Terenska nastava za kadete 3. godine studija Vojnog pomorstva u ožujku ove godine (Photo: Brodosplit)

„Ta 4 broda… Dva su u malo višoj fazi završetka… Temeljem njih, odnosno svih onih računa koji su isporučeni od strane Brodosplita, koji imaju određenu proceduru prolaska kroz povjerenstva i tako dalje, su naplaćeni i oni su vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva obrane. Znači, isto se odnosi na druga 2 – to je ovo što sam rekao – da su oni upisani u registar hrvatskih brodova i na taj način su vlasništvo Republike Hrvatske. Tu smo, što se toga tiče, sigurni. Ovo je sve u koordinaciji, znači, sa Državnim odvjetništvom, vodi se predmet… Ministarstvo obrane sigurno neće voditi predmet prema Brodosplitu, nego to čini državno odvjetništvo i na ovaj način se pripremamo ukoliko dođe do toga. Ono što bi ja želio… Dakle, u ovom trenutku nije stvar penalizirati nekoga, udarit mu stečaj, ugasit ga… stvar je, znači, dovoljno mudrosti, sukladno postojećim zakonskim procedurama, postojećim ugovorima izvući brodove da oni budu završeni…“.

Iako nije želio reći koliko je do sada novaca plaćeno Brodosplitu za OOB-ove, Banožić je rekao tek da je, što se MORH-a tiče, ugovor izvršen do 69 posto.

Samo koji sat nakon Banožića, vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak u razgovoru za Dnevnik Nove TV ustvrdio je kako je Brodosplit ispoštovao sve što je bilo dogovoreno, te da je Ministarstvo obrane to koje se ne drži ugovora:

„Samo je stvar u tome da se MORH treba držati dogovora i isplatiti dug po ugovoru i zakonu preko 120 milijuna kuna. Jedva čekamo, svaki dan urgiramo da se to ispuni, da možemo ljude vratiti, da možemo krenuti i dovršiti brodove“.

Rad na OOB-ovima, ustvrdio je Debeljak prije 3 dana, nastavit će se „doslovno iste sekunde“ čim MORH-ov novac sjedne na račun tvrtke.

Danas se podužim priopćenjem i opisom situacije oglasio i sam Brodosplit. U kratkoj kronologiji Uprava Brodosplita podsjeća na početak cijeloga posla:

U veljači 2020. potpisani su ugovori o nastavku izgradnje brodova za HRM

„Ugovor o gradnji 1+4 obalna ophodna broda potpisan je nakon međunarodnog natječaja između naručitelja MORH i graditelja Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. u prosincu 2014. godine. Prvi brod, tj. prototip koji je morao proći kompletno reprojektiranje i vrlo složena i detaljna ispitivanja isporučen je u prosincu 2018. Sve okolnosti gradnje i testiranja već su ranije komunicirane javno, te je prototip nakon kompletnog reprojektiranja ocijenjen vrhunskim ocjenama od korisnika Hrvatske ratne mornarice, odnosno njene Obalne straže. Posebno je efikasan u nepovoljnim vremenskim uvjetima, odnosno jakoj buri i visokom moru, zbog čega se u akcijama traganja i spašavanja redovito poziva i obalna straža s brodom OOB-31 ‘Omiš’. Dodatkom 4 osnovnog Ugovora tek 17.02.2020. godine dan je nalog Naručitelja za gradnju brodova u seriji. Isti se grade paralelno, te je za praćenje planirane dinamike gradnje bilo nužno osigurati dovoljno sredstava u proračunu, zbog čega se čekalo s početkom gradnje oko godinu dana. Analizom troškova gradnje (energija, rad, materijali) izrađenom od strane ovlaštenog sudskog vještaka (obostrano prihvaćenog) od sklapanja ugovora 02.12.2014. do sklapanja „Dodatka 4“ dana 17.02.2020. utvrđen je porast u visini od 21,85%, da bi isti vještak analizom do 01.02.2022. godine izradio nalaz kojim utvrđuje porast tih istih troškova u visini od 79,03%. Analiza sudskog vještaka nakon 01.02.2022. do danas za sada nije rađena. Trenutna tržišna vrijednost ovakvih obalno ophodnih brodova na svjetskom tržištu je oko 20-ak milijuna eura, što je 2,5 puta više nego 2014. godine“.

Što se tiče izjava ministra Banožića o stanju izgrađenosti brodova i njihove plaćenosti, Brodosplit više-manje potvrđuje ministrove riječi:

Posjet kadeta 3. godine studija Vojnog inženjerstva, u okviru kolegija Konstrukcija i borbena otpornost broda (Photo: Brodosplit)

„Fizička gotovost brodova iz Ugovora i postotak plaćanja je sljedeći:

• Prvi brod (prototip) je 100% gotov i isporučen, a plaćeno je 97% njegove vrijednosti iz 2014. godine.
• Drugi brod je fizički gotov 86%, a plaćeno je 77% njegove vrijednosti iz 2014 godine.
• Treći brod je gotov 73% fizički gotov, a plaćeno je 64% njegove vrijednosti iz 2014 godine.
• Četvrti brod je fizički gotov 64%, a plaćeno je 58% njegove vrijednosti iz 2014 godine.
• Peti brod je fizički gotov 58%, a plaćeno je 58% njegove vrijednosti iz 2014 godine.

Ukupan prosjek fizičke gotovosti svih ugovorenih brodova je 76%.

Do sada je plaćeno 70% ukupne vrijednosti ugovora i to prema cijenama iz 2014., dok prema stvarnim troškovima, zbog proteka vremena taj iznos pokriva samo 47%. Gledajući samo brodove u seriji do sada je plaćeno samo 35,19% njihove troškovne vrijednosti na dan 01.02.2022. a dok im je prosječna gotovost 70%“.

No problem je, kažu u Brodosplitu, da se tu radi o 70-postotnom izvršenju plaćanja po originalnom ugovoru iz 2014. godine, a ne iz naknadnih aneksa i usklađivanim troškovima sa stanjem na tržištu:

OOB-31 Omiš predan je HRM-u u prosincu 2018.

„Razlika u plaćenom i stvarnim troškovima svih izvršenih radova do sada iznosi preko 120 milijuna HRK, pa je nemoguć i neodrživ nastavak gradnje po cijenama iz 2014. godine. I dužnost uprave (prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima) je štititi poslovanje društvo kojim upravlja.

Potpisano je do sada ukupno 5 (pet) Dodataka osnovnom Ugovoru. Dva od njih se odnose na korekciju ugovornog iznosa i to jedan na smanjenje ugovornog iznosa radi odustajanja Naručitelja od dijela Ugovorene specifikacije, a drugi na povećanje ugovornog iznosa u visini 10% (Naručitelj to ograničava radi primjene Zakona o javnoj nabavi koji je bio važeći na dan sklapanja Ugovora, unatoč činjenici da je i Nalazom vještaka utvrđena promjena u visini 21,85%). Plaćanje ove razlike Dodatkom 5 ugovoreno je tek na isporuci drugog, trećeg i četvrtog broda u seriji. Dakle do sada nije bilo plaćanja nikakve korekcije cijene na više.

Prema Zakonu o obveznim odnosima Graditelj može zahtijevati povećanje cijene radova ako su se u vremenu između sklapanja ugovora i dana kad su radovi prema ugovoru trebali biti završeni, a bez njegova utjecaja, povećale cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena radova. Prema istom Zakonu naručitelj ima pravo i ne prihvatiti povećanje cijena, ali tada se ugovor raskida i naručitelj pokriva troškove do tada. Odlukom Vlade RH donijeta je odluka da se povećanje cijena prihvati umjesto da se ide u raskid ugovora“.

Dakle, ugovor se nastavlja, tvrde u Brodosplitu, i mogućnost da se gradnja OOB-ova nastavi u nekom drugom brodogradilištu nije realna:

„Ugovorni graditelj Obalno ophodnih brodova je Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. koje posluje redovito. Jamstvo za dovršetak gradnje svih 4 brodova u seriji je samo osiguranje potrebnih financijskih sredstava, poštujući Zakon o obveznim odnosima koji regulira promjene na tržištu u slučaju nepredviđenih okolnosti, te između ostalog i Zaključaka Vlade RH od 30.09.2021. i 21.06.2022. Brodovi su vlasništvu Graditelja i gradnju nije moguće nastaviti negdje drugdje.

Graditelj o svim aspektima realizacije ovog projekta kontinuirano informira Naručitelja na način kako je to Ugovorom definirano. S poslovne strane Graditelj isto tako kontinuirano predlaže i inicira potrebne sastanke na kojima se mogu u direktnom kontaktu i razgovoru dati sve moguće informacije i prijedlozi nužnih aktivnosti, sve u cilju uspješnog okončanja projekta. Naručitelj diktira tempo sastanaka, prihvaćanje istih kao i provedbu potrebnih aktivnosti“.

Osam dugih i predugih godina gradi se 5 obalnih ophodnih brodova za potrebe Hrvatske ratne mornarice. Sve što se događalo u tom razdoblju potvrđuje početnu premisu koju smo u nekoliko navrata obrazlagali na portalu Obris.org, prema kojoj se i prije 2014. godine obznanjena politička odluka da se izgradnja brodova za HRM povjeri Brodosplitu lako mogla pokazati štetnom i u praksi rubno utemeljenom. Sam Debeljak je novinarima potvrdio da je cijena brodova s kojom je konkurirao na javnom natječaju puno preniska – “nekih 60-ak milijuna kuna bez PDV-a” – i aktualni problemi samo su jedna od posljedica ovakvog praktički pa „dampinga“. Podsjetimo li da je Brodosplit u natječaju ocijenjen bolje od njemačkog Fassmera ili nizozemskog Damena dodatno odaje dojam natječaja koji je bio kreiran za „očuvanje hrvatske brodogradnje“, u jednom njenom specifičnom obliku. Prema planu koji je sam Debeljak iznio u veljači 2020., sada bi se već pripremala pozornica za svečanu isporuku 3. i 4. obalnog ophodnog broda Hrvatskoj ratnoj mornarici, dok bi peti i posljednmji brod bio već pri samom kraju izgradnje i opremanja.

Ako priča sa završetkom 4 OOB-ova za HRM krene potpuno krivo, ministar Banožić najavljuje da će se radovi prebaciti u neko drugo brodogradilište. Pogledaju li se domaći ponuđači iz natječaja 2014., izbor zaista nije velik. Na brodogradilišta „Leda-Korčula“ (2014. u zajednici ponuditelja s njemačkim Fassmerom), „Montmontaža Greben“ i „Adria-Mar“ više se ne može računati. Šibensko remontno brodogradilište NCP 2019. godine prodano je slovenskoj Iskri, koja teško da bi preuzela dovršetak izgradnje hrvatskih OOB-ova po istim uvjetima kao i Brodosplit. Kao možda jedini koji bi to mogli i htjeli izgleda da ostaju Puljani – naime, zajednica ponuditelja „Tehnomont brodogradilište Pula“ i „Uljanik“ iz 2014. jedina je koja je barem donekle preživjela do danas. Osnovni je problem posrnuli Uljanik, danas Uljanik Brodogradnja 1856, koja se navodno opet uzdiže iz pepela. Osam godina izgradnje 5 brodova za HRM ujedno je tužna priča o stanju brodogradnje u Hrvatskoj…