Na prošlotjednom izvanrednom summitu NATO-a šefovi vlada i država i službeno su odobrili raspoređivanje novih borbenih skupina u zemlje istočne Europe kao jačanje istočnog krila NATO saveza. No čini se da jedna borbena skupina – ona u Mađarskoj – i nadalje nije do kraj definirana. To je skupina koju za sada, barem službeno, čine samo mađarske i hrvatske oružane snage, no više na papiru nego stvarno. Predsjednik Milanović, koji je na summitu NATO-a vodio hrvatsko izaslanstva, rekao je da je odluka o hrvatskom angažmanu potpisana, ali:
„Kada će otići vojnici, to ćemo vidjeti. Zasad nije predviđeno da odu u Mađarsku fizički. Tu su, u Hrvatskoj. (…) Tim stvarima na kraju upravljamo mi, i mi odlučujemo kada i koliko. Budite mirni, ovo nije napad na članicu NATO-a, ovo je napad na susjedstvo. Dok to nije članica NATO-a, neće nitko o tome osim Hrvatske odlučivati“.
Za razliku od svog hrvatskog kolege koji je po drugi put za redom izbjegao NATO summit, mađarski ministar obrane Tibor Benko održao je odmah po povratku u Budimpšetu, već u četvrtak 24. ožujka navečer, press-konferenciju na kojoj je izvijestio o rezultatima ranijeg sastanka u Bruxellesu. Benko je tako rekao da Mađarska još od siječnja ove godine ima spremnu vlastitu borbenu skupinu veličine bojne koju je sada samo deklarirala kao pojačanje za NATO snage na istočnome krilu Saveza. To je bilo još u vrijeme dok je NATO razmišljao o raspoređivanju snaga ojačane Prednje prisutnosti, oslanjajući se na već postojeće snage koje zadnjih godina djeluju u baltičkim državama i Poljskoj. Mađarska je, kazao je Benko, signalizirala kako su mađarske Obrambene snage sposobne samostalno izvršiti ovu zadaću pa je 17. siječnja ove godine deklarirala svoju borbenu skupinu za NATO eFP. Spremnost mađarskih snaga potvrdio je u veljači i sam zapovjednik Savezničkog zapovjedništva kopnenih snaga NATO-a, general Roger L. Cloutier. U međuvremenu, s eskalacijom krize u Ukrajini u otvoreni rat, i NATO savez je odlučio uspostaviti prednju obranu Saveza kroz tzv. Ojačanu budnost (enhanced Vigilance Activity – eVA) na istočnom krilu, pa su postojeće operativne četiri međunarodne borbene skupine iz eFP-okvira nadopunjene s još četiri skupine u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Mađarskoj.
„Ovu sposobnost imamo od 17. siječnja, ali od sada ćemo našu borbenu skupinu otvoriti, što znači da joj se mogu pridružiti i druge države članice. Do sada je 5 zemalja naznačilo namjeru da pridonese svojim snagama u borbenu skupinu. To su Italija, Turska, SAD, Hrvatska i Crna Gora“,
rekao je mađarski ministar obrane Tibor Benko. To je potom potvrdio i mađarski ministar vanjskih poslova, Péter Szijjártó, napominjući da će mađarska borbena skupina djelovati pod mađarskim zapovjedništvom – dok su dosadašnje skupine ojačane Prednje prisutnosti (NATO eFP) bile pod zapovjedništvima pojedinih velikih NATO članica različitih od država domaćina. No, nije to jedina od razlika ili barem nejasnoća po pitanju ove vojne aktivnosti.
Naime, treba napomenuti da Hrvatska nije samo izrazila namjeru sudjelovanja, nego je Hrvatski sabor 11. ožujka većinom od 118 glasova „za“ i 1 „protiv“ već izglasao sudjelovanje OS RH u aktivnosti Ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj. Kako je portal Obris.org već ranije izvijestio, radi se o angažmanu maksimalno 70 hrvatskih vojnika, i to pripadnika vojne policije, Zapovjedništva specijalnih snaga, tima za uklanjanje eksplozivnih naprava, medicinskog tima, taktičkog tima za civilno-vojnu suradnju, nacionalnog elementa potpore, kao i stožernog osoblja. Predsjednik Milanović u nekoliko je navrata zadnjih tjedana rekao kako je to maksimum hrvatskog angažmana, te da dalje od Mađarske Hrvatska vojska neće ići. Sve to, naravno, pod uvjetom da OS RH na kraju uopće i odu u misiju u Mađarsku.
Osim toga, u pitanju je izgleda i prostor djelovanja ove NATO kombinirane postrojbe. Što god da netko očekivao na prvi pogled, kako navode iz tamošnjeg Ministarstva obrane, mađarski ministar obrane Tibor Benkő već je na spomenutoj konferenciji za medije objasnio kako „samo mađarske snage i nadalje djeluju na istoku Mađarske, dok će međunarodni partneri započeti provedbu združenih vježbi s Mađarskim obrambenim snagama u Transdanubiji“ – dakle, umjesto kod granica s Ukrajinom, strani kontingenti će vježbati u zapadnom dijelu Mađarske, prema Slovačkoj, Austriji i Hrvatskoj. Mađarski mediji su to onda i dodatno objasnili napominjući da će mađarska borbena skupina „ostati zapadno od Dunava“, funkcionirat će slično kao već postojeće borbene skupine, samo u „manjem opsegu“, ali se jednako kao i do sada mogu očekivati zajedničke vojne vježbe i uspješna suradnja nekoliko NATO članica. Za to vrijeme, jučer je u Budimpešti organiziran i prvi prosvjed protiv NATO snaga u Mađarskoj – radikalno desna stranka Mi Hazánk prosvjedovala je protiv NATO-a i protiv COVID mjera.