Nakon jednomjesečnog zimskog odmora, saborski zastupnici danas su se vratili u saborske klupe. Nova, 10. sjednica Sabora počela je Aktualnim prijepodnevom, političkim igrokazom u kojem opozicija kao postavlja provokativna pitanja, a pozicija naručena pitanja kako bi se ministri mogli pohvaliti svojim postignućima. Danas je od ukupno 39 pitanja jedno bilo postavljeno i ministru obrane Mariju Banožiću. Postavio ga je njegov stranački kolega Josip Begonja, HDZ-ov zastupnik iz 9. izborne jedinice, kojeg je zanimalo kakvi su planovi za obrambeni resor u 2022. godini, nakon navodno vrlo uspješne 2021. „Mene zanima kakvi su planovi, koji su programi, koje aktivnosti i ciljevi koje ste si zacrtali za ovu tekuću godinu koje bi trebalo ostvariti glede daljnje modernizacije OS i inače poboljšanja materijalno-financijskog stanja pripadnika Oružanih snaga“, upitao je Begonja ministra Banožića.
Banožić se, naravno, zahvalio na pitanju, te potom krenuo odgovarati:
„Godina, unatoč tome što je bila izazovna, pokazala je izvrsne gospodarske pokazatelje, ali isto tako i jedan daljnji proces u kojem bi se razvijala Hrvatska vojska. Taj proces… S njim ćete biti upoznati na vrijeme ovdje u Hrvatskom saboru, prije svega kroz dva dokumenta koji će se ovdje donijeti na glasanje. Prvi je Dugoročan plan razvoja OS RH, strateški dokument koji u sebi će sadržavati sve one smjernice koje su u odnosu na pozitivne zakonske i strateške smjernice koje u ovom trenutku imamo u Republici Hrvatskoj, ali isto tako jedan alat projekata koji će prije svega biti prioritizirani u suradnji sa Glavnim stožerom o svim onim potrebnim budućim ulaganjima za iduće 10-godišnje razdoblje sa određenim financijskim projekcijama. Dakle, on će dobit svoju težinu prije svega u jasnim nositeljima, jasnim izvorima financiranja i jasnoj dinamici upravo kako bi se izbjegla situacija kao što je bila prethodnih 20 godina da puno puta se mijenjaju pravci po pitanju modernizacije, ulaganja, određenih vojnih lokacija, što se definitivno danas odražava na sustav da imamo znatno veća ulaganja, ali isto tako i propušteno vrijeme za realizaciju određenih NATO specifičnih ciljeva. Pored njega definitivno je strategija obrane, koja je donešena 2002. godine – Strategija je u sebi, osim ovoga pozitivnih propisa, sadrži i analizu raspoloživosti Oružanih snaga sukladno sadašnjim izazovima, ali i svim onim izazovima koji prije svega proizlaze iz geopolitičkih situacija, sigurnosnih situacija u kojima se nalazi Republika Hrvatska u njenom okruženju“.
Osim ova dva dokumenta, u ovogodišnjem planu je i nastavak projekata opremanja i modernizacije, tvrdi Banožić:
„Nastavno na to, idemo dalje u ulaganje projekata koji su započeli – vi ste spomenuli višenamjenske borbene avione gdje ćemo isto tako izvršiti daljnja ulaganja sukladno ugovoru koji je potpisan sa Republikom Francuskom, odnosno francuskim Ministarstvom obrane, izvršavanje obveza – to je ove godine prije svega odlazak naših zrakoplovnih tehničara i inženjera na daljnju obuku u Francusku i pripremu isto tako infrastrukture u koju će biti smješteni budući avioni“.
Tu su i neizostavni planovi vezani uz skori dolazak prvih helikoptera UH-60M Black Hawk, najavio je Banožić, cijelo to vrijeme pokušavajući popraviti remen sata na lijevoj ruci:
„Idući mjesec bi trebali doći i prvi helikopteri s kojima prelazimo s istočne na zapadnu tehnologiju – riječ je o 2 Black Hawka za koje smo u ovom trenutku u potpisivanju ugovora za prvi parkirni hangar, isto tako će… provodimo proceduru vezano za radioničko-servisni hangar koji bi trebao biti pred kraj ove godine realiziran ili eventualno u 2023. godini, početkom. Na taj način se ulaže u infrastrukturu za projekte koji su već započeti u Ministarstvu obrane, ali isto tako stvaramo prioritizaciju projekata koji se odnose i na smještajne objekte Hrvatske vojske i na sve one smještajne objekte koji su vezani prije svega za daljnji razvoj i modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske, ali isto tako i na one NATO specifične ciljeve koji nam stoje kao Republici Hrvatskoj – među njima tu su i borbeno vozilo pješaštva, ali isto tako razgovaram dalje o sustavu protuzračne obrane, isto tako radarskim sustavima, isto tako sustavima bespilotnih letjelica i sve ono što je potrebno za jačanje Kopnene vojske“.
Da ne bi bilo da Banožić razmišlja samo o HKoV-u, najavio je ponešto i za Mornaricu:
Uobičajena praznina u sabornici
„Završetak obalnih ophodnih brodova, ali isto tako planova u međuresornom dijelu, prije svega sa drugim ministarstvima gdje vidimo da se može isfinancirati još toga za Hrvatsku ratnu mornaricu, odnosno Obalnu stražu, i na taj način bi podržali i HRM. Ovakav jedan pristup, rekao sam, bit će jasan i kroz strateški dokumenat, ali isto tako kroz upoznavanje svih vas saborskih zastupnika na koji način će se dalje ulagati u Hrvatsku vojsku za idućih 10 godina“.
Dio nabrojenog – prije svega donošenje novog DPR-a i Strategije obrane – Banožić neće moći donijeti bez suglasnosti predsjednika Zorana Milanovića. Više je nego izvjesno da te suglasnosti neće biti sve dok je Banožić ministar, pa ne čude sve glasnija šuškanja kako premijer Plenković očajnički traži novog ministra obrane.
