Prošlotjedna objava finskog obrambenog poduzeća Patria Oyj o okončanju uzvratnih poslova (offset) u Hrvatskoj prošla je prilično ispod radara domaće javnosti – baš jednako kao što je već godinama ispod radara ukupne javnosti prolazio i čitav tijek tog poslovnog odnosa započetog 2007. godine i službeno okončanog prije manje od dva mjeseca, krajem 2020. godine. No, dok čitavom temom zapravo dominira radikalni manjak podataka, brojeva, imena poduzeća i sadržaja poslova kojima je finski partner pod kontrolom hrvatskog Ministarstva gospodarstva (u njegovim raznim imenima i formama tijekom zadnjih 13 godina) ispunio te svoje ugovorne obveze – treba se podsjetiti o čemu se tu zapravo radilo.
Hrvatka kupovina PATRIA AMV 8*8
Berislav Rončević i Branko Vukelić – potpisnici ugovora o nabavi BOV Patria i offsetu
Nakon dužeg postupka, Ministarstvo obrane RH potpisalo je 11. listopada 2007 ugovor o dobavi 84 borbena oklopna vozila Patria AMV8*8 s holdingom sačinjenim od finskog poduzeća “Patria” te domaćeg poduzeća “Đuro Đaković – Specijalna vozila”. Ovaj posao, vrijednosti oko 112 milijuna eura (do danas najveći sklopljen s inozemnim vojnim proizvođačima), potpisali su s hrvatske strane tadašnji ministar obrane Berislav Rončević i sa strane proizvođača izvršni potpredsjednik “Patrie” Heikki Hulkkonen, Njime su se proizvođači obvezali da će prva vozila predati do kraja 2008. dok je cijela narudžba trebala biti dovršena do kraja 2012. Kako se tada čulo od Bartola Jerkovića, predsjednika Uprave “Đure Đakovića – Specijalnih vozila”, od tih 84 prvotno naručenih borbenih vozila u konfiguraciji 8*8, njih je šest trebalo biti proizvedeno u Finskoj, a ostatak u Slavonskom Brodu. Pri tome je ostavljen i prostor za kasniju kupovinu još 42 slična borbena vozila, ali u konfiguraciji 6*6 – što godinu dana kasnije nije bilo realizirano, već je dokupljen taj broj, ali dodatnih vozila konfiguracije 8*8. Što se tiče isporuke svih tih vozila, i ona se ponešto odužila. Isporuka borbenih vozila započela je 2008. godine – prvo u studenom dva i u prosincu još četiri vozila (iz Finske), dok se 2009. započelo s proizvodnjom prve kvote od 15 takvih vozila u Hrvatskoj. Iako je prvotno bio spominjan dovršetak ukupne isporuke do kraja 2012., ta je godina dovršila s proizvedenih 116 vozila, da bi čitava isporuka bila dovršena do travnja 2013. godine, Kako se čulo iz službenih izvora, s kasnijim aneksima je tih 126 vozila ukupno bilo plaćeno oko 180 milijuna eura.
Heikki Hulkkonen, potpisnik ugovora ispred tvrtke “Patria”
Uz sklapanje prvotnog kupoprodajnog ugovora za 84 vozila BOV Patria, tog istog 11. listopada 2007. tadašnji ministar gospodarstva RH, stanoviti Branko Vukelić, potpisao je i vezane ugovore o provedbi tzv. uzvratnih poslova (offset) – što je bio prvi i do danas jedini put da se u Republici Hrvatskoj u neki širi posao opremanja iz inozemnih izvora uključilo offset element. Ovi uzvratni poslovi, koji su trebali donijeti jasne gospodarske prednosti hrvatskom gospodarstvu, bili su ugovarani prema posebnom dokumentu kojeg su nekoliko godina ranije donijeli ministar obrane i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva – isti ti Rončević i Vukelić – nazvanom “Naputak o načinu i uvjetima primjene ‘offset programa'” (Narodne novine br. 164/04 od 26. studenoga 2004. godine). Za offset se tada pričalo kako je imao ozbiljnu ulogu i pri određivanju pobjednika hrvatskog međunarodnog natječaja za kupovinu borbenih oklopnih vozila, budući je – osim razlike u cijeni (gdje je finska ponuda navodno bila 42 milijuna eura jeftinija od austrijske) – finska Patria Hrvatskoj ponudila i offset poslove u vrijednosti 150 posto posla, dok je austrijski Steyer stao na offsetu vrijednosti 100 posto budućega posla. Pri prvom dijelu kupovine tada se spominjalo da vezani izravni offset poslovi vrijede oko 40, a neizravni još oko 130 milijuna eura.
Uzvratni poslovi (offset)
Sklapanje BOV Patria u “Đuri Đakoviću”
Direktni offset (finsko ulaganje u hrvatsku obrambenu industriju) u čitavom ovom poslu bio je dovršen do travnja 2013. godine, isporukom zadnjih od 126 ugovorenih vozila. Kako se tada moglo čuti – tu je izvršen transfer tehnologije prema hrvatskom poduzeću ĐĐSV, koje je osposobljeno za proizvodnju, montažu i ispitivanje vozila AMV 8×8, te je time dobilo i OEM (“Original Equipment Manufacturer”) certifikat. Nažalost, on na kraju nije bio dovoljan i za samostalno nastupanje na stranim tržištima, o čemu se u RH sanjalo u vrijeme dogovaranja čitavog ovog posla, kao o katalizatoru izvoza takvih vozila iz hrvatske proizvodnje. No bitno je nejasnije što se od tada pa do danas događalo na području indirektnog offseta.
Dok se početkom provedbe hrvatske kupovine BOV Patria još ponekad i moglo čuti nešto o indirektnim uzvratnim poslovima (onima kojima strani ponuđač mora osigurati hrvatskom gospodarstvu poslove u tada spominjanoj vrijednosti od 75 posto ukupnoga posla) – tu zapravo ima dosta nedoumica, posebice o iznosima ugovorenog offseta nakon niza dopuna i izmjena ugovora o kupovini oklopnih vozila. Dok se u listopadu 2008. još moglo čuti da Patria u Hrvatskoj ima potpisana 27 pisma namjere s hrvatskim tvrtkama, a da se do kraja te godine očekuje potpisivanje još dva ugovora (ugovor na pet godina u vrijednosti 2,5 milijuna eura godišnje, te ugovor na devet godina prosječne vrijednosti 10 milijuna eura godišnje) – te 2008. je objavljeno i da je već bio realiziran jedan ugovor u vrijednosti nešto višoj od 704 tisuća eura iz područja metalne industrije, s neimenovanom tvrtkom iz Zagorja. Spominjalo se i gradnju brodova za Fince, te izvoz Končarevih tramvaja u Helsinki, dok je u siječnju 2017. bio vidljiv i projekt obuke hrvatskih istraživača s instituta Ruđer Bošković na španjolskom Sveučilištu San Pablo CEU iz Madrida na temu primjene metabolomike u istraživanju raka dojke i raka prostate, te u otvaranju novih pristupa posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP) – koji je financirala finska Patria uz suradnju europskog tehnološkog giganta Airbusa. No, mimo toga je javno dostupno bilo vrlo malo detalja, a posebno je zbunjivalo i spominjanje novih iznosa ukupnoga offseta, poprilično različitih od brojki iz 2007. godine.
Najava suradnje Instituta Ruđer Bošković i finske Patrie
Tako se u hrvatskim medijima početkom svibnja 2018. godine moglo čitati da ukupni uzvratni poslovi vezani uz hrvatsku kupovinu borbenih oklopnih vozila Patria iznose tek oko 257 milijuna kuna – od čega je na direktni offset (ulaganje u vojnu industriju) otpadalo oko 60 milijuna kuna, što je realizirano prijenosom tehnologije za proizvodnju BOV-a u RH, dok je preostalih oko 200 milijuna kuna otpalo na već spominjani indirektni offset. Ostalo je nejasno da li su se tu mediji tek zabunili u valuti – budući da nekad davno spominjanih 150 posto vrijednosti offseta temeljem posla ukupno vrijednog oko 180 milijuna eura daje oko 270 milijuna eura offseta, odnosno oko 67,5 direktnih i još oko 202,5 milijuna eura indirektnih uzvratnih poslova – ili je stvarno u međuvremenu došlo do umanjivanja čitavih iznosa, pa se to sve i stvarno obračunalo u kunama, s preko 7 puta manjim vrijednostima od nekad davno spominjanih. O svemu tome je bilo zatvoreno te tajanstveno i hrvatsko Ministarstvo gospodarstva – koje je novinarima sredinom 2018. navelo tek: “Što se tiče iznosa ugovora koje Patria treba ispuniti kroz direktni i indirektni offset, kao i specifikacije uloženog, taj Sporazum sadrži oznaku tajnosti pa nismo u mogućnosti dostaviti tražene podatke. Direktni offset završen je u cijelosti, a indirektni offset se još uvijek provodi“. Nažalost, ništa se nije promijenilo ni do početka 2021. godine – kada se o ovoj temi javno oglasila finska Patria, ali ne i službeni hrvatski izvori.
Patria objavila izvršenje indirektnog offseta
Kako je 9. veljače ove godine službeno objavila finska Patria Oyj, ispunjene su njihove obveze po pitanju uzvratnih poslova i industrijskoga partnerstva vezanog uz hrvatsku kupovinu 126 borbenih oklopnih vozila Patria AMV 8*8 iz 2007. godine. Ukupan finski učinak po ovom pitanju je s prosincom 2020. godine priznalo i hrvatsko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – čime je navodno bio ispunjen i ugovoreni raspored ispunjenja takvih obveza. Kako se čulo iz finskih izvora, vezani indirektni uzvratni poslovi ispunjavali su se do kraja 2020. godine – i obuhvaćali su “više hrvatskih poduzeća iz raznih industrijskih sektora“, kako je to rekao Jussi Järvinen, predsjednik poslovne jedinice Patria Land.
Na dodatna pitanja portala Obris.org o detaljima ovog sklopa okončanih poslovnih odnosa, gospodin Järvinen odgovorio je iznimno suzdržano. Napomenuo je kako informacije o iznosima ugovorenog offseta i industrijskih suradnji u Hrvatskoj nisu javne, a da su uzvratni poslovi bili podijeljeni na izravne i neizravne – gdje je finska Patria obje te kategorije ispunila na vrijeme. Spomenuvši kako je “iznos tih obveza bio značajan“, on je istaknuo i da su te vrijednosti inače obično između 60 i 100 posto vrijednosti posla. To poprilično odstupa od onih podataka koje se u RH čulo u doba sklapanja ovoga posla.
Što se tiče satnice ispunjenja ugovorenih uzvratnih poslova, gospodin Järvinen je istaknuo da su ukupni offset poslovi započeli s kupovinom oklopnih vozila 2007. godine, a da je isporuka okončana 2013., dok su offset obveze trajale do kraja 2020. godine. Te su obveze bile podijeljene na direktni i indirektni dio. Pri tome, baš kako se višekratno spominjalo i u Hrvatskoj, direktni dio bio je ispunjen prijenosom tehnologije proizvodnje vozila u hrvatsko poduzeće “Đuro Đaković – Specijalna vozila” (ĐĐSV), te tamošnjom proizvodnjom vozila. Što se tiče indirektnih uzvratnih poslova, Jussi Järvinen je istaknuo kako je ovaj offset program trajao 13 godina, te je u njemu “bilo uključeno više različitih projekta i kompanija“. Uz spominjanje nespecificiranih “hrvatskih izvoznih mogućnosti u različitim poljima poslovanja“, on je ponovio i spomen sveučilišnog projekta prijenosa znanja na polju metabolomike iz 2017. godine, kojim se povezalo Institut Ruđer Bošković te madridsko sveučilište San Pablo. Ukupno gledano, Järvinen je spomenuo i da je sudjelovanje RH u čitavom ovom sklopu poslova otvorilo nova tržišta za hrvatska poduzeća, stvorilo nova radna mjesta i pomoglo u poslovnom povezivanju na raznolike načine – napomenuvši da bi se većina tih neimenovanih projekata trebala nastaviti i nakon okončanja offset obveza finske Patrie. Naravno, kako se o svemu tome ni iz hrvatskih, a niti iz finskih izvora nije dobilo ništa iole detaljno – točnost tih navoda tek treba provjeriti.
