Prije godinu dana pisali smo o velikom postupku nabave novih borbenih aviona za potrebe finsko Ratnog zrakoplovstva, nazvanom „HX Finland Fighter Programme“. Cilj postupka započetog sredinom 2015. bilo je iznalaženje nadomjestka za ukupno 62 finska borbena aviona Boeing F/A-18 Hornet (55 varijante C i 7 varijante D), kojima 2025. počinju isticati resursi, da bi oko 2030. stvarno trebali operativni nadomjestak. Tada su u tijeku bila opsežna testiranja ponuđenih tipova letjelica u domaćim, finskim uvjetima – postupak prigodno nazvan „HX Challenge“ – u kojem su sudjelovali (1) UK MoD/BAE Systems (Eurofighter Typhoon), (2) Direction générale de l’armement/Aviation iz Francuske (Rafale), (3) FMV/SAAB iz Švedske (JAS 39 Gripen), te iz Sjedinjenih Američkih Država (4) Navy International Programs Office/Boeing (F/A-18 Super Hornet) i (5) Joint Program Office/Lockheed Martin (F-35 Lightning II). Ideja posla vrijednog 7 do 10 milijardi eura je kupiti za Finsku paket od ukupno 64 borbena zrakoplova (zajedno s pripadajućim obučnim sustavima, opremom za održavanje, testnom tehnikom i rezervnim dijelovima, naoružanjem, te senzorima).
Testiranja u Finskoj
Kao prvo, treba se osvrnuti na provedena testiranja, spomenuti „HX Challenge“, koja su sukladno javno objavljenim planovima i satnicama bila dovršena do kraja veljače 2020. godine. O tijeku i rezultatima ove aktivnosti moglo se čuti 28. veljače 2020. iz teksta brigadira Juha-Peke Keränena, direktora zaduženog za „HX Fighter Programme“ pri finskom Ratnom zrakoplovstvu. Po njemu, bila je to jedna od ukupno tri prilike definirane u „Zahtjevu za dostavom cjenika“ (RfQ) otposlanom krajem listopada 2019. godine, ne bi li ponuđači mogli demonstrirati sposobnosti i informacije navedene u svojim podnescima. No, spomenuti „HX Challenge“ smatralo se najbitnijim, jer je održavan u Finskoj, pod finskom kontrolom i u finskim uvjetima. Pri tome je napomenuto kako se nije radilo o „testiranju sposobnosti djelovanja u hladnim uvjetima“, budući su tijekom ekstremnih hladnoća uvjeti za letenje najčešće dobri – dok Finska problematičnim dijelom godine smatra kasnu jesen i ranu zimu, s visokom vlagom, mnogo oblaka i uvjetima loše vidljivosti, a traži se sposobnost detekcije ciljeva u zraku, na kopnu i moru, „usprkos oblaka, snijega u šumama i ledenog pokrova na arhipelagu“, kao i efikasno borbeno djelovanje u oblacima, te polijetanje i slijetanje po ledu s niskim oblacima i ograničenom vidljivošću.
Zrakoplovno zapovjedništvo Satakunta, kao najiskusnije i s najvećom širinom taktičkog umijeća, bilo je zaduženo za planiranje i provedbu aktivnosti „HX Challenge“, kao i sudjelovanje u procjeni demonstriranih sposobnosti ponuđenih aviona (uz stručnjake iz niza drugih dijelova obrambenog sustava Finske te brojnih civilnih struktura te države). Zračni prostor za demonstracije bio je uglavnom oko mjesta Oulu i Tampere, te Turku na jugozapadu Finske, dok je polijetanje zrakoplova-ciljeva iz baze Rovaniemi u Laponiji omogućavalo provjeru senzorske detekcije i na velikim daljinama. Uz to se za testiranja koristilo i prostore Botničkog zaljeva, arhipelaga Turku, te poligona Lohtaja i zrakoplovne baze Halli, u čijoj je blizini uz brojne resurse Kopnenih snaga bilo postavljeno i posebno mjerno polje za procjenu preciznosti i rezolucije radara te elektrooptičkih senzora ponuđenih aviona. Ujedno su praktično provjeravane i njihove mrežne sposobnosti te interoperabilnost s finskim F/A-18, protuzračnom obranom, JTAC i Mornaricom, kao i operiranje s djelomično smrznute domaće zrakoplovne infrastrukture. Pri tome, operativni testovi bili su koncentrirani na 5 strukturnih područja.
Kao prvo, djelovanja u zraku (counter-air tests) u kojima se provjeravalo oružne sustave i fuziju senzorskih podataka, kao i djelovanja svih pojedinačnih senzora – domete detekcije, rezoluciju i zadržavanje ciljeva koji manevriraju te korist protumjere. Ciljevi su bili finski F/A-18C/D Horneti, obučni avioni Hawk, dronovi, ali i pojedina tehnika kopnenih te mornaričkih snaga. Kao drugo, djelovanja prema kopnu (counter-land operations) u kojima se testiralo sposobnosti podrške Kopnenim snagama i napada na kopnene ciljeve. Ovdje se promatralo tri vrste djelovanja: (1) autonomno zahvaćanje ciljeva i izvođenje udara, (2) izvođenje udara na ciljeve koje su označili JTAC, i (3) izvođenje zračnih udara na unaprijed određene ciljeve. U svemu tome se gledalo koliko je precizna dojava ciljničkih podataka prema oružjima, koliko je lako pilotu angažirati oružne sustave, da li senzori pilotu omogućuju ispravnu identifikaciju ciljeva, kako i razmatranje stupnja automatizacije postupka identifikacije ciljeva.
Kao treće, provjeravalo se i djelovanja na moru (counter-sea capability), odnosno sposobnosti pružanja podrške Ratnoj mornarici, bilo uočavanjem ciljeva ili izvođenjem udara na djelomično zaleđenim prostorima mora i arhipelaga uz finske obale. Mnogi promatrani parametri su tu bili usporedivi onima koje se gledalo u okviru sposobnosti za djelovanja prema kopnenim ciljevima – kao i umrežena djelovanja, razmjena podataka o ciljevima, te sposobnosti verifikacije situacijske slike u stvarnome vremenu. Kao četvrto, razmatralo se i sposobnosti izvođenja udara na velike udaljenosti (long-range strike) – situacije u kojima se prije svake misije izvode posebne pripreme, a podaci potrebni za izvođenje misije se unose u zrakoplov tijekom operativne pripreme. U tim slučajevima se po potrebi mogu avionima u zraku podatkovnim vezama dostavljati pojedine dodatne informacije, što je također testirano. Konačno, kao peto, provjeravalo se i sposobnosti izviđanja, prikupljanja obavještajnih podataka, i traženja ciljeva aktivnim te pasivnim metodama. Promatrane su sposobnosti identificiranja i lociranja elektronskih signala, korištenje vlastitog radara, elektrooptičkih senzora i specijalizirane elektroničke opreme, te sposobnosti podjele tako prikupljenih podatka u stvarnome vremenu. Osim toga provjeravalo se i upotrebljivost prikupljenih i zabilježenih podataka za kasniju obradu, bez obzira radilo se o stacionarnim ili mobilnim ciljevima, kao i opću kvalitetu podataka o ciljevima s obzirom na zahtjeve pojedinog dostupnog naoružanja.
Napomenimo još kako „HX Challenge“ nije ujedno testirao i postupke naoružavanja te pripremanja zrakoplova prije leta, kao ni usklađenost takvih logističkih postupaka s postojećim finskim normama, budući se to planiralo dodatno provjeravati naknadno. Jednako tako, brojni materijali s provedbe ovih testiranja stavljeni su na uvid javnosti, u video i foto formatima, na internetu i društvenim mrežama. No, to nije ujedno bio i kraj postupka finskog pribavljanja novih borbenih aviona.
BAFO – Best and final offers
Naime, prije konačnih usporedbi raspoloživih ponuda Finska je odlučila još provesti i fazu prikupljanja „Najbolje i konačne ponude“ (Best and final offer – BAFO), čije se raspisivanje lani najavljivalo za sam kraj 2020. godine. Govorilo se kako uz osnovne kriterije (1) vojne sposobnosti samih sustava i (2) cijene (priuštivost), za prolazak ponuđači moraju zadovoljiti i tri dodatna kriterija: (3) sigurnost opskrbe i sposobnost samostalnog djelovanja u krizna vremena, (4) zadovoljavajuće sudjelovanje domaće industrije (industrial participation), te (5) postizanje ciljeva sigurnosne i obrambene politike (što će se razmatrati odvojeno, kao i implikacije koje ova nabava ima na Finsku). Rezultati konkretnih terenskih ispitivanja poslužili su za pripremu pitanja na koje faza BAFO treba dodatno odgovoriti, kao i na pripremu načelnih dokumenata kojima će sam posao biti zaključen – njih priprema tzv. Komercijalna radna skupina Zapovjedništva za potporu Oružanih snaga („The commercial working group of the Defence Forces Logistics Command“), ujedno zadužena i za kontrolu pridržavanja svih propisa o javnoj nabavi.
Svi podaci prikupljeni testiranjima i dodatnim konzultacijama s ponuđačima su sklopljeni početkom jeseni 2020. godine, da bi ih se onda dopunilo još i materijalima prikupljenima kroz BAFO fazu – koja je konačno raspisana 29. siječnja 2021. godine. Rok za primanje dopunjenih podatka zadan je za 30. travnja 2021. godine, čime započinje i konačna faza ovog kompleksnog postupka javne nabave u Finskoj. Sve ponude o kojima se raspravlja plod su više razina pregovora i razmatranja, te su donekle i prilagođavane svakom pojedinom ponuđaču – ne bi li se na kraju dobilo što precizniju sliku svake od mogućih prodajnih opcija, ujedinjenu u zajednički konačni pregled pojedinih zrakoplovnih paketa, koji se razlikuju po cijenama uvođenja opreme u operativnu službu, potrebnim radovima na infrastrukturi te troškovima integracije u ostatak postojećeg obrambenog sustava Finske.
Za njihovu javnu nabavu je finski parlament za sada na raspolaganje stavio ukupna iznos od 9,4 milijarde EUR, od čega se oko 9 milijardi planira za same zrakoplovne pakete, a još je 579 milijuna EUR raspoloživo tijekom petogodišnje faze uvođenja nove opreme u službu pri Oružanim snagama Finske. Iznos od 21 milijuna eura osiguran je za pokrivanje troškova pripreme projekta nabave. Sve to je pred raspisivanje BAFO faze postupka razmotrio i Ministarski odbor za ekonomsku politiku Vlade Republike Finske u siječnju 2021. godine.
Svi materijali koji pristignu do kraja travnja ove godine biti će uključeni u konačna razmatranja, koja će zaključiti temeljito razmatranje sposobnosti ponuđenih zrakoplovnih paketa. U okviru te završne faze procjena bit će održan i niz simulacijskih vježbi, ne bi li se u njima još jednom dodatno razmotrilo operativnu efikasnost svakog od pojedinih ponuđenih sustava. Konačno, odluka koju se očekuje krajem 2021. godine (četvrti kvartal) bit će zasnovana kako na rezultatima ovakvih simulacijskih „ratnih igara“, tako i na ocjeni budućeg razvojnog potencijala svakog od ponuđenih zrakoplovnih paketa. Potpisivanje ugovora očekuje se u razdoblju od 4. kvartala ove godine pa do 1. tromjesečja 2022. godine.
Transparentnost postupka
Jednako kao što je terensko ispitivanje HX Challenge bilo jasno najavljeno, a onda i njegov tijek dostupan javnosti kroz objave audio i video materijala, treba zamijetiti i transparentnost sada aktualne BAFO-faze postupka finskog odabira novog aviona. Osim jasnog priopćenja na dan raspisivanja BAFO-a, finski obrambeni sustav je javnosti na raspolaganje stavio dopis s osnovnim detaljima ove faze. U njemu su, nakon definiranja dosadašnjih faza postupka nabave, kroz 6 točaka pobrojani ciljevi koji se žele postići kroz BAFO fazu, zatim je dana struktura dokumentacije kojom se traži BAFO, 6 vojnih ciljeva obuhvaćeno je kroz 6 osnovnih dijelova BAFO zahtjeva, te još 3 dodatna dijela dokumentacije. Zatim je iznesen raspored preostalih koraka u natječaju kroz kvartale 2021. i 2022. godine, tako da ponuđači znaju što im je za očekivati.
Jasno su definirani i kvalificirani primatelji zahtjeva za BAFO, a definirano je da će cijela procedura biti provođena temeljem sporazuma o zaštiti podataka sklopljenih sa svakom pojedinom nacijom ponuđača. Ujedno je izričito napomenuto i kako se čitav postupak provodi TRANSPARENTNO prema članku 346. Ugovora o funkcioniranju EU (TFEU), uz ravnopravno odnošenje prema svim ponuđačima. Ponovljeni su aspekti ponuda koji će biti bitni za donošenje odluke, pri čemu će se preporuka o odluci zasnivati na vojnim sposobnostima sustava, što je ujedno i jedino područje u kojem će kandidati biti detaljno uspoređivani. Još 3 aspekta biti će razmatrana samo uz ocjenu da li pojedini paket ponude zadovoljava ili ne zadovoljava, dok će se aspekt sigurnosti i obrambene politike razmatrati potpuno odvojeno. Konačno, uključena je i jasna napomena da za potreba američkog FMS-postupka finski zahtjev za HX BAFO treba tumačiti kao amandman na LOR (Letter of request), na putu prema usuglašavanju konačnog Pisma ponude i prihvaćanja (LOA). Ujedno, javno su dane i osobe za kontakt u okviru programa nabave, finskog Zapovjedništva za potporu i finskih Zračnih snaga, uključujući i pripadajuće službene brojeve telefona, pozivajući ponuđače da aktivno komuniciraju s finskim vlastima.
Razlike između svega ovdje prikazanog u Finskoj i usporedivih postupanja u Hrvatskoj vrlo su jasne.
———————–
———————–