Sutra, 22. travnja, bit će točno mjesec dana otkako su Zagreb prodrmala dva velika potresa, magnitude 5,5 i 4,8 stupnjeva po Richteru. Seizmološka služba objavila je prošloga tjedna da je od tog 22. ožujka pa do 14. travnja zabilježeno gotovo 1.000 potresa jačih od 1,3, i to oko 145 potresa koje su osjetili i građani (magnitude iznad 1.3), dok su seizmografi zabilježili još oko 850 potresa magnituda manjih od 1.3. Epicentar prvog i najjačeg potresa bio je u Markuševcu, na lokaciji 45.85°N 16.03°E, sjeverno od KB Dubrava.
Potres je uzrokovao velike štete. Medijima su najzanimljivije bile one u strogom centru Zagreba, gdje je stradao niz povijesnih zgrada, no ogromna su oštećenja nastala i na periferiji podno Medvednica. uključujući sam Markuševec, Čučerje, Vidovec, i dalje prema Sesvetama i Kašini. Već nekoliko sati nakon potresa u centru Zagreba bili su razmješteni pripadnici OS RH kako bi interventno očistili prve ruševine i osposobili prometnice u srcu grada. Angažman OS RH nastavljen je i u narednim danima, a pripadnicima HKoV-a (bojne Tigrovi i Gromovi, te Inženjerijske pukovnije), kao i Zapovjedništva za potporu, pridružili su se i pripadnici Gardijsko oklopno-mehanizirane brigade na čelu sa zapovjednikom Vojno-obavještajne satnije bojnikom Mariom Maslovom, koji su dronovima snimali stanje u samome centru grada, kao i područja u podsljemenskoj zoni (Markuševec i Čučerje), te u Zagorju.
Rasjed ili ipak samo klizište?
Bojnik Mario Maslov, zapovjednik Vojno-obavještajne satnije koja je sudjelovala i u prošlotjednom spektakularnom skidanju oštećenog sjevernog tornja Zagrebačke katedrale, upoznao je s angažmanom pripadnika svoje postrojbe u subotu, 28. ožujka 2020. godine, i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministra obrane Damira Krstičevića, te ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara, koji su tada obilazili područja Hrvatskog zagorja stradala u potresu. Tom je prilikom bojnik Maslov izjavio: „Posljednja dva dana angažirani smo na području Gornje i Donje Stubice gdje provodimo snimanja iz zraka. Osim zračnog snimanja, u ovom slučaju koristili smo i georadar koji imamo na korištenje temeljem suradnje, odnosno Sporazuma s Ministarstvom hrvatskih branitelja u potrazi za nestalim osobama. Koristili smo ga kako bi obradili područje gdje postoje opasna klizišta, kao što je recimo na području Čučerja i u selu Slani Potok. Upravo je u tijeku obrada te lokacije s georadarom i vjerujemo da ćemo do sutra završiti sa svim izviđanjima“. Zračnim snimanjem i izviđanjem iz zraka s besposadnim sustavima i georadarom prikupljeno preko 200 gigabajta materijala, tijekom oko 30 sati koliko je u zraku proveo njihov besposadni sustav, letjelica multirotor-dron.
Upravo jedan od 3 objavljena filmića koje su tada snimili vojni dronovi ovih je dana naišao na kritiku zagrebačkog seizmologa Tomislava Fiketa, zamjenika rukovoditeljice Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. On se u razgovoru za Nedjelji Jutarnji (tekst „Što smo naučili – mjesec dana je prošlo od potresa u Zagrebu, a seizmolog Tomislav Fiket otkriva nam što se sve do sada saznalo“, objavljen 19. travnja 2020. godine) dotaknuo i nekih tumačenja snimki koje je objavilo Ministarstvo obrane. Novinar Krešimir Žabec primijetio je tom prilikom da su se nakon zagrebačkog potresa u javnosti pojavile fotografije rascijepljene zemlje u području epicentra, te kako su djelatnici MORH-a „na jednoj snimci s područja Čučerja označili prostor navodnog središta rasjeda tla“, što je potkrijepljeno podatkom kako su „kuće iznad te linije gotovo netaknute, a ispod poprilično oštećene“, što su vrlo brzo demantirali geolozi objasnivši da je riječ o aktiviranju novih klizišta i širenju već poznatih. I zaista, brzo nakon potresa na društvenim su se mrežama pojavile fotografije (uglavnom uvijek iste) za koje se tvrdilo da prikazuju sam epicentar potresa – jedni su tvrdili u Markuševcu, a drugi u Čučerju, a kojima su donekle za pravo dale i snimke iz dronova objavljene na MORH-ovom YouTube kanalu.
Na te opaske novinara Jutarnjeg lista seizmolog Tomislav Fiket je rekao: „Nije to rasjed, nego su klizišta. Isto se tiče i snimanja MORH-ovim dronom. Kolege geolozi su odmah reagirali na zaključke da je riječ o rasjedu. Nezgodno je kad se nedovoljno stručne osobe upuštaju u analizu površinskih tragova nakon potresa za koje je potrebna ekspertiza i iskustvo“. Sporna snimka, na kojoj su kuće „iznad“ i „ispod“ te takozvane linije rasjeda, odnosi se na lokaciju Medvedski breg između Markuševca i Čučerja, na kojem je zaista pola sela vrlo teško stradalo. Vojska je to protumačila kao „vjerojatno sjedište rasjeda“, koji se širi lijevo i desno, što objašnjava i razlike u stupnju oštećenosti tamošnjih kuća. No, geolozi dobro znaju položaje rasjeda koji prijete Zagrebu, pri čemu je najopasniji ovaj koji prolazi prostorom Čučerja, Markuševca i sjevernom Medvednicom, dodao je seizmolog Fiket, uz nadu da će Seizmološki zavod u suradnji s MUP-om, Geodetskom upravom i Rudarskom-geološko-naftnim fakultetom u budućnosti uspjeti realizirati projekt nabave seizmoloških i akcelegrafskih uređaja.