Mattis: “Zajedno gradimo sigurnost”

 

Osam ministara obrane – Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, SAD-a i Slovenije – okupilo se danas u Zagrebu na Posebnom sastanku Američko-jadranske povelje, odnosno A-5 inicijative. Formalno, sastanak je održan u okviru crnogorskog predsjedanja Američkom-jadranskom poveljom, a zapravo su se svi oni okupili povodom dolaska američkog ministra obrane Jamesa Mattisa u Zagreb. Mattis i hrvatski mu kolega Krstičević u Hrvatsku su se zaputili još u četvrtak, 12. srpnja, odmah po završetku vrlo turbulentnog NATO-summita u Bruxellesu. Američki gost i hrvatski domaćin jučer su odradili bilateralni dio posjeta, a Mattis je o NATO summitu i nabavi nove vojne opreme za OS RH razgovarao i s premijerom Andrejem Plenkovićem. Danas je o istim temama Mattis razgovarao i s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović, te se ponovno u četiri oka našao s hrvatskim ministrom obrane Damirom Krstičevićem. I drugi domaćin Posebnog sastanka A-5 inicijative, ministar obrane Crne Gore Predrag Bošković, također je dobio priliku za individualni razgovor s američkim gostom, koji je obećao da će SAD i Crnoj Gori, kao najnovijoj članici NATO-a, nastaviti pružati neophodnu potporu za unapređenje postojećih obrambenih kapaciteta.

Posebni sastanak Američko-jadranske povelje prošao je u međusobnim komplimentima i zahvalama, barem kada je u pitanju uvodni, otvoreni dio sastanka. Tako je hrvatski ministar obrane, Damir Krstičević, rekao da je A-5 „pravi primjer istinskog partnerstva“, „inicijativa koja ispunjava svoju svrhu“, te „polako uvodi sve države jugoistočne Europe u najuspješniji savez u povijesti.“ Crnogorski ministar Predrag Bošković zahvalio se svom hrvatskom kolegi na mogućnosti organizacije ovog sastanka kao prilike za još jedan razgovor s američkim ministrom obrane, što je dokaz da se „regija razvija u pravom smjeru.“ Uz napomenu kako je došao samo slušati, James Mattis je ponovio da su SAD posvećene sigurnosti i stabilnosti jugoistočne Europe. Upravo to je bila i jedna od tema sastanka – sigurnosna situacija u ovom dijelu Europe i utjecaj vanjskih faktora na situaciju u regiji.

Po ovom posljednjem pitanju posebna je pažnja posvećena Makedoniji – zemlji koja je nakon punih 10 godina u čekaonici NATO-a prekjučer, 11. srpnja 2018. godine, na summitu u Bruxellesu napokon dobila pozivnicu za ulazak u Savez. Taj se događaj poklopio upravo s malim diplomatskim ratom između Grčke i Rusije, i to zbog ruskog pokušaja uplitanja u dogovor o imenu Makedonije. Odgovarajući na novinarska pitanja nakon sastanka, makedonska ministrica obrane Radmila Shekerinska-Jankovska je rekla:

„Mi smo uvijek izjavljivali da kao država želimo dobru suradnju s Rusijom, ali strateške odluke su naše, za donošenje. I Makedonija je stratešku odluku da se integrira, te postane članicom  u NATO i EU, još od naše neovisnosti. Taj put je bio dug i težak, ali mi taj doseg vidimo kao ohrabrenje da nastavimo. Čuli smo prije nekoliko dana da je Grčka odlučila protjerati više ruskih diplomata, zbog uplitanja u implementaciju Sporazuma između nas i Grčke, i mi žalimo zbog takvog razvoja stvari. Ostat ćemo budni, ostat ćemo fokusirani na primjenu, jer mi znamo vrijednost NATO članstva. Vidjeli smo utjecaj NATO članstva na neke druge države u regiji. Vidjeli smo njegove pozitivne aspekte po pitanju sigurnosti, po pitanju gospodarstva. Mi smo također vidjeli i što se događa kad se ne uspije integrirati u NATO. Naše neuspjelo, “izgubljeno desetljeće”, od 2008. do 2018. je značilo da je naša zemlja prošla kroz tešku i otegnutu krizu – političku, gospodarsku i financijsku – i mi ne možemo dozvoliti da se to ponovo dogodi. Dakle, naš će fokus biti na neposrednom razgovoru s ljudima, ne bi li osigurali da referendum i poduzete odluke budu donesene od građana, za našu zemlju, i da se u to po putu ne miješaju nikakvi zloćudni utjecaji“.

Svi su sudionici podržali i aktiviranje Akcijskog plana za članstvo u NATO-savezu Bosne i Hercegovine, kao i najave mogućnosti proširenja A-5 inicijative na A-6, A-7 ili A-8 inicijativu. Upravo su euroatlantske integracije bila druga tema današnjeg Posebnog sastanka. Ministrica obrane BiH Marina Pendeš ponovno je naglasila opredijeljenost BiH prema euroatlantskim integracijama, a kao neposredne ciljeve istaknula stjecanje statusa kandidata za EU i aktiviranje MAP-a. U svojstvu moguće aspirantice na sudjelovanje u Američko-jadranskoj povelji, Hrvatska je na Posebni sastanak pozvala i promatrače – Sloveniju, Kosovo i Srbiju. Dok su se ministri obrane Slovenija i Kosova odazvali pozivu, Srbija nije – državni tajnik u Ministarstvu obrane Srbije, na kojeg je adresirana pozivnica, u potpunosti se na poziv oglušio. No članice A-5 inicijative ne računaju samo na Srbiju ili Kosovo kao buduće nove članove, ministri Krstičević i Bošković nadaju se da će se ova inicijativa proširiti i na druge susjedne zemlje u ovoj regiji. Slovenska ministrica obrane Andreja Katič posebno se pohvalila obrambenom suradnjom Slovenije i Crne Gore, koja će u prosincu ove godine rezultirati i uključivanjem crnogorske izvidničke jedinice u kontingent Slovenske vojske unutar okvira NATO-aktivnosti ojačane Prednje prisutnosti (NATO eFP) u Latviji.

Treća tema današnjeg sastanka ticala se netom završenog NATO summita i tzv. pravednije raspodjele tereta, odnosno pokušaja usklađivanja izdvajanja za obranu između SAD-a i ostalih članica NATO-saveza. Dok se većina članica još uvijek itekako bori s dostizanjem već davno obećanih 2% BDP-a, američki predsjednik Donald Trump na summitu u Bruxellesu iznio je novi američki zahtjev – ne 2% nego 4%, prijeteći američkim uzmakom u slučaju da se taj zahtjev ne ispuni. Američki ministar obrane Mattis danas je u Zagrebu pokušao barem malo popraviti štetu nastalu nakon Trumpovih izjava na burnom NATO summitu, održanom tijekom prethodna dva dana u Bruxellesu:

„Kao što je to rekao i potpredsjednik Pence na prošlogodišnjem A-5 summitu, Jadranska povelja je svjedočanstvo posvećenosti SAD Europi koja je cjelovita, slobodna i uspješna. Danas mnogi naši vojnici stoje jedni do drugih, rame do ramena, kako smo to vidjeli i na video-filmu, u potpori kritično važnih misija širom svijeta, uključujući tu i ‘NATO regionalnu potporu’, misiju ‘Odlučna potpora’ u Afganistanu, operacije na Kosovu, ‘ojačanu Prednju prisutnost’ na Baltiku, u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj, kao i nastojanja za poražavanjem ISIS u Iraku i Siriji, a mogao bi tako nabrajati i dalje… Sjedinjene Američke Države održavaju i iznimno jake programe državnih partnerstava, između naše države i svih pet članica te promatrača koji su danas ovdje. Svi ovi primjeri demonstriraju zajedničku predanost našim fundamentalnim vrijednostima“.

Američki ministar obrane nedvojbeno je ustvrdio da SAD nikome neće okrenuti leđa:

„Povijest svjedoči da smo jači kad radimo zajedno, u obrani naših zajedničkih demokratskih vrijednosti, te međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Dolazeći s vrlo uspješnog NATO summita u Bruxellesu, jasno je da će SAD nastaviti jačati svoje saveze i partnerstva u regiji, da je to prioritet ugrađen i u nedavno objavljenu Nacionalnu obrambenu strategiju SAD. Mi vjerujemo da svaka od vaših nacija za stol donosi jedinstvene i uvažene ideje, iskustva te sposobnosti“.

Mattis je svoj uvodni govor zaključio riječima koje bi se jednako mogle ticati Putinovih, ali i Trumpovih namjera:

„Mi nismo naivni, i iznimno smo svjesni da bi nas neki negdje željeli vidjeti kako ne uspijevamo u našim današnjim poduhvatima. Ti koji nas nastoje podijeliti, iz nekih svojih razloga, ne uživaju u našoj posvećenosti zajedničkome radu. Naš današnji sastanak je dokaz da dijelimo posvećenost prosperitetu i sigurnosti ove regije, te nesalomljivoj transatlantskoj sponi. Zajedno gradimo sigurnost, rame uz rame, kroz poštovanje, povjerenje i suradnju“.

Redovni godišnji sastanak Američko-jadranske povelje održat će se u studenom ove godine u Crnoj Gori.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.