Najveći hrvatski proizvođač osobnog naoružanja, karlovački HS Produkt, dobitnik je nagrade Zlatna bilanca kao najuspješniji hrvatski poduzetnik u 2017. godini. Već punih 10 godina Financijska agencija (FINA) predstavlja financijske rezultate hrvatskih poduzetnika, te najuspješnijima dodjeljuje nagrade Zlatna bilanca. Na jučerašnjoj svečanoj dodjeli nagrada, sveukupni pobjednik i dobitnik Zlatne bilance za najuspješnijeg poduzetnika prema financijskom rejtingu u 2017. godini je tvrtka HS PRODUKT d.o.o. iz Karlovca, koja je ujedno i dobitnik Zlatne bilance za najuspješnijeg poduzetnika u 2017. godini u djelatnosti Prerađivačka industrija. Nagradu je u ime HS Produkta primila Bernarda Ivšić, direktorica Financijsko-računovodstvenog odjela najuspješnijeg hrvatskog poduzetnika u 2017. godini.
Svi dobitnici ovogodišnje Zlatne bilance (Photo: FINA)
Ljestvica uspješnih poduzeća i poduzetnika rangira se temeljem 11 financijskih pokazatelja u 5 kategorija: profitabilnost, likvidnost, zaduženost, aktivnost i ekonomičnost. U izbor za Zlatnu bilancu za 2017. godinu, od 120.081 poduzetnika obveznika poreza na dobit – trgovačkih društava bez banaka i osiguravajućih društava, ušlo je 3.785 poduzetnika, od toga 200 mikro, 2.478 malih, 902 srednjih i 205 velikih poduzetnika koji su ostvarili odlične poslovne rezultate, te time zadovoljili ekonomske i financijske kriterije za ulazak među 11 najboljih tvrtki, koje je definirala FINA. Kako je pomalo pompozno i svečarski rečeno u jučerašnjem kratkom predstavljanju dobitnika, „tvrtka HS Produkt se od svog osnutka 1991. godine bavi izradom i prodajom oružja. Zbog svoje popularnosti na američkom tržištu, kojoj u prilog ide i višestruka nagrada američke NRA-e za najbolji pištolj na tržištu, danas se smatra najuspješnijim hrvatskim i europskim izvoznikom u Sjedinjene Američke Države“.
Kako posluje hrvatsko gospodarstvo?
Prema analizi financijskih rezultata poslovanja hrvatskog gospodarstva u 2017. godini, prema prikupljenim i obrađenim podacima FINA-e, ekonomski analitičar Velimir Šonje došao je do zaključka koji je na načelnoj razini opće poznati – privatni sektor i sektor manjih poduzeća dinamičniji je, profitabilniji i više zapošljava, za razliku od velikih, posebno velikih državnih poduzeća, koja poput utega već godinama vuku korporativni sektor prema dolje. U analizi koja se u punome obliku može pročitati na portalu „Ekonomski lab“, Šonje ističe da je u prošloj godini zabilježen rast prihoda od izvoza, i to „za izvrsnih 16,6%“, ali „taj podatak treba uzeti s rezervom ako se želi tumačiti kao indikator izvoza roba i usluga. Prema obračunu BDP-a, realan rast ove komponente je iznosio 6,4%“. Tek 10,2% poduzetnika investiralo je tijekom 2017. godine, ali je unatoč toj niskoj brojci zabilježen vrlo skroman rast investicija – 0,6% u odnosu na prethodnu 2016. godinu, što je još uvijek nedovoljno za pokretanje bržeg i kvalitetnijeg gospodarskog rasta.
Izvor: FINA (Ekonomski lab)
Kada se uoči da ukupan pad korporativnih investicija može u potpunosti biti objašnjen smanjenjem ulaganja državnih poduzeća (dok u drugim sektorima vlasništva investicije bilježe osjetan oporavak), jasno se vidi gdje leži već spominjani uteg. Pri tome, posebno zabrinjavaju parametri vidljivi u državnim poduzećima: „Gospodarski dinamizam je uglavnom vezan uz privatna poduzeća čiji su prihodi rasli po stopi od 10,4%, dakle iznad zbira za sve poduzetnike. Dinamika je solidna i za poduzeća u mješovitom vlasništvu. U skladu s time su rasli dobit i troškovi osoblja. Međutim, u državnim poduzećima, kojih je ukupno oko 1,000, prihodi su rasli za skromnih 1,7%, a bruto dobit prije oporezivanja smanjila se za gotovo četvrtinu. U isto vrijeme, troškovi rada rasli su brže od prihoda (2,7%)“. Zato je zabilježen nešto veći rast zapošljavanja kod poduzetnika: „ukupan broj zaposlenih kod poduzetnika se povećao s 834,217 na bazi prosječnih sati rada 2016. na 882,884 2017. godine, ili za 48,667 osoba, odnosno za 5,3% u odnosu na 2016. To je veliko povećanje, osobito ako se ima u vidu rast prosječnih plaća za 4,3%“, zaključuje Velimir Šonje. Pri tome, napominje i da su plaće u državnom segmentu i dalje znatno veće od prosjeka gospodarstva.
Izvor: FINA, obrada Arhivanalitika
Kako posluje HS Produkt?
Kako konkretno izgledaju podaci o poslovanju HS Produkta, vidjet će se u publikaciji „1000 najvećih“, koja u četvrtak, 14. lipnja, izlazi u suradnji FINA-e i Lidera. Prema nedavno objavljenim podacima, HS Produkt je najveći hrvatski izvoznik naoružanja u SAD – godišnje „preko bare“ ode oko 600.000 pištolja karlovačkog proizvođača. No za HS Produkt počela se bitno mijenjati struktura izvoza – dok je ranije gro proizvodnje odlazio na američko tržište, sada oko 40% izvoza otpada na druga tržišta – i to ne zato što je opao izvoz u SAD, već zato što je porastao izvoz u druge zemlje – od Iraka, preko Afrike, pa do Indonezije i Južne Koreje. Porasao je i izvoz pušaka VHS-2. Naime, HS Produkt trenutno bilježi godišnji izvoz od oko 70.000 komada jurišnih pušaka širom svijeta – trenutno je ovaj karlovački proizvođač jedan od kandidata na rumunjskom natječaju za nabavu pištolja i pušaka.
Ukupno oko 90% proizvodnje HS Produkta završi u izvozu. Nakon što su prošle godine hrvatski vojnici po prvi puta otišli u međunarodne misije opremljeni puškama VHS-2, pokrenulo se i domaće Ministarstvo unutarnjih poslova, naručivši po prvi puta 1000 komada ovih pušaka za potrebe policije. No karlovački proizvođači svjesni su brzine promjena na svjetskom tržištu, i jasno im je da budućnost ne mogu graditi samo na proizvodnji naoružanja. Zato je prilikom ovogodišnjeg potpisivanja ugovora između Ministarstva obrane i domaćih proizvođača vojne opreme direktor HS Produkta Željko Pavlin najavio „ulazak u novu industrijsku revoluciju“, uz potporu Ministarstva obrane i Vlade RH. Iako Pavlin nije želio govoriti o detaljima, dao je naslutiti da se trenutno najviše ulaže u robotiku, odnosno u robotizaciju određenih proizvodnih pogona.
