Nakon prošlotjednih razmimoilaženja pojedinih dijelova državne vlasti Republike Hrvatske po pitanju odnosa s Ruskom Federacijom, nakratko je izgledalo da je tu većina dilema riješena, a unutarnjepolitičke ratne sjekire pokopane. Premijer Andrej Plenković je tada, u razgovoru za Dnevnik HTV 23. ožujka 2018. godine, mirno pojasnio:
“Sinoć na večeri skoro tri sata razgovarali smo o onome o čemu nas je izvijestila britanska premijerka May… Prije svega o tom napadu. Dakle, korištenjem vrlo neuobičajenoga sredstva… dakle, nervnoga otrova, i to na jedan način koji se dogodio u jednoj članici Unije, članici NATO-a, stalnoj članici Vijeća sigurnosti. Prema onome što je analiza Vlade Ujedinjene Kraljevine… riječ je o napadu za koji se sa visokom vjerojatnošću, prema njihovoj procjeni, tvrdi da je došao s područja Ruske Federacije. Stoga su i vrlo jedinstveni bili svi čelnici država članica Europske unije, da se taj napad maksimalno osudi, i da se povuče na konzultacije veleposlanik EU-a u Moskvi“.
Hrvatska je reakcija na prvu loptu bila suzdržana. Plenković je odnose s Kolindom Grabar Kitarović po pitanju Ruske Federacije kratko opisao:
“Mi smo se, prije svega, vidjeli nakon njenog posjeta Južnoj Americi. Čuli smo se danas, nakon mog povratka iz Bruxellesa… dogovorili konzultacije na ovu temu – jer ovo je pitanje koje je i sigurnosnog, i političkog, i vanjskopolitičkog karaktera… I želimo usuglasiti stavove. Ono što je bitno, pokazati solidarnost prema Ujedinjenoj Kraljevini, kao našoj saveznici u NATO-u i državi koja je još uvijek partner u okviru Europske unije, a isto tako voditi računa o realnim vanjskopolitičkim odnosima koje u ovom trenutku imamo. Mi smo dogovorili za početak idućeg tjedna ne samo sastanak na ovu temu, nego će se… evo, mogu sad vama ekskluzivno najaviti, u utorak u šest sati održati Vijeće za obranu, na kojem ćemo raspraviti pitanja koja se odnose na nabavu borbenih zrakoplova“.
Nije tu bilo najave daljnjih kaznenih mjera, a premijer Plenković se ogradio i od mogućnosti povlačenja hrvatskog veleposlanika iz Moskve, slično već spomenutom potezu po pitanju zajedničkog veleposlanika EU: “Pa, u ovom trenutku ne. Mislim da je to bio zajednički stav i poruka svih članica – da je to… ja bih rekao, signal jedinstva u ovom trenutku, i s te strane Hrvatska takav potez… u ovom trenutku, ne vidimo razloga da učinimo. Već smo pokazali solidarnost, noćas, s Ujedinjenom Kraljevinom“. No, sve ovo nije baš potrajalo dugo – točnije, taj suzdržani stav nije preživio vikend i spomenute konzultacije u jutarnjim satima ponedjeljka, 26. ožujka 2018. godine.
Ponedjeljak i novi pristup Rusiji
Predsjednica RH ulazi u Banske dvore (Photo: Hrvoje Krešić/N1)
Malo iza 8:30 ujutro, po dogovoru, u Banske dvore pristigla je Kolinda Grabar Kitarović, ne bi li se ondje srela s ostatkom državnog vrha pojačanog britanskim veleposlanikom u RH državnim Andrewom Dalgleishem. O rezultatima nešto preko sat vremena dugih razgovora u javnosti se saznalo malo, o čemu je svjedočila i izjava predsjednika Sabora Jandrokovića (koji je oko 10 ujutro napustio zgradu Vlade RH): “Ovo je bio neformalni sastanak o nekoliko tema i ne mogu vam reći ništa. Imali smo zatvoreni sastanak i konzultacije. Budući da konzultacije još traju, ne mogu vam govoriti o pojedinostima“. No, uskoro se tu čulo i više – kada je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković tijekom popodneva sazvao posebnu konferenciju za medije.
Iza 16 sati u ponedjeljak, 26. ožujka je tako premijer Plenković objavio i novine po pitanju odnosa Republike Hrvatske i Ruske Federacije:
“Kao nastavak sastanka Europskoga vijeća, koje je održano u četvrtak i u petak u Bruxellesu, na kojima smo uz uobičajene gospodarske teme proljetnoga sastanka raspravljali i o nekoliko ključnih, političkih, vanjskopolitičkih tema koje su bile na dnevnom redu. Jedna od njih bila je, kao što sam i kazao u izjavi za medije, u četvrtak navečer, i informacija o napadu u Salisburyju, u Ujedinjenoj Kraljevini… gdje je korišten jedan nervni otrov, koji je doveo do teškoga stanja za nekoliko ljudi, i gdje nas je britanska premijerka May temeljito izvijestila o tijeku istrage, i utvrđivanja činjeničnoga stanja u vezi ovoga napada. Čelnici država i vlada Europske unije su u svojim zaključcima vrlo snažno osudili taj napad. Kazali smo kako dijelimo procjenu Vlade UK, da postoji vrlo velika vjerojatnost da je taj napad došao od strane Ruske Federacije, te smo poslali jasne poruke, u petak, u našim zaključcima. Taj stav i ocjene Europskoga vijeća dijeli i Republika Hrvatska.
Što se tiče poruka koje smo tada poslali, one su se sastojale od tri aspekta: jedan je – vrlo jasni i čvrsti zaključci, uz izražavanje solidarnosti s UK, kao… podsjećam, i naša zemlja partner u okviru Europske unije, i naša saveznica u okviru Sjevernoatlantskoga saveza… druga je da je donesena odluka o povlačenju na konzultacije veleposlanika EU u Moskvi. To je jedna od uobičajenih mjera koje se u ovakvim okolnostima može i inače poduzimati… i treći aspekt je bio da sve države članice na razini svojih državnih vrhova rasprave što se još može učiniti u pogledu slanja snažne političke poruke o neprihvatljivosti ovakvoga napada. Nakon održanih konzultacija, koje smo imali u Vladi RH, gdje su bili i svi nadležni ministri, svi predstavnici nadležnih službi, i naravno i Predsjednica republike i predsjednik Hrvatskoga sabora – donijeli smo zajedničku odluku da se solidariziramo s Ujedinjenom Kraljevinom… i Hrvatska je jedna od 14 država koja će danas tijekom dana proglasiti jednog akreditiranog diplomata u RH kao ‘persona non grata’. S te strane pokazujemo i konkretno, da ne prihvaćamo ovakvu vrstu napada, s kakvim je bila suočena Ujedinjena Kraljevina“.
Protjerivanje ruskog diplomata
Razlog protjerivanja premijer Plenković i dodatno je pojasnio na pitanje novinara: “Otkad se taj događaj nažalost zbio, postojao je niz kontakata sa predstavnicima vlasti UK, kojima su oni ne samo nama, nego svim partnerima, podrobno predstavili o čemu se radi… vrlo temeljito izvješće. Ova tema trajala je više od tri sata u četvrtak, u Bruxellesu… podnijela je i sama premijerka May. Prema tome, broj informacija koje smo dobili je popriličan“. Doduše, kako je naglasio Plenković:
“Informacije koje je hrvatska država dobila o ovoj temi ostaju između UK i Hrvatske. Sastanci Europskog vijeća, kao što je vama poznato, su prigoda da još temeljitije šefovi država i vlada objasne svojim kolegama pojedina ključna pitanja od zajedničkoga interesa… Tu vrstu pojašnjenja smo dobili, i u ovakvim okolnostima… s obzirom što se dogodilo na teritoriju jedne, između ostaloga i stalne članice Vijeća sigurnosti, države koja je s nama u EU, države s kojom smo u Sjevernoatlantskom savezu… korištenje takvog tipa, možemo reći oružja, riječ je o nervnom otrovu – je događaj koji ne može ostati bez jasne političke poruke. I ovo što rade države članice EU danas… ne radi to samo Hrvatska, radi veliki broj članica – rade iz tog kuta, i iz te logike“.
Na pitanje o kojem se to točno diplomatu Ruske Federacije radi, koji je u Hrvatskoj tog ponedjeljka postao nepoželjan, premijer Plenković se nije želio izjašnjavati, izbjegavši ulaziti i u pitanje potencijalnog ruskog odgovora na najavljeno protjerivanje diplomate – o čemu je Plenković tek izjavio “Što se tiče eventualnih protumjera, to nije na meni… niti da komentiram, niti da spekuliram“. O svemu tome nije bila mnogo rječitija ni Kolinda Grabar Kitarović, koja je nakon jutarnjih vanjskopolitičkih konzultacija produžila u Karlovac. Ondje su mnogi novinari tijekom dana pokušavali doznati više o stavu Presjednice RH po pitanju predstojećeg protjerivanja ruskog diplomata, no kako se čulo od Ivane Crnić, glasnogovornice Ureda predsjednice – radi se tu o zajedničkom stavu državnog vrha, kojem se nema što dodati.
Do kasnih večernjih sati u ponedjeljak, 26. ožujka, bilo je ukupno riječ o dvadesetak država koje su odlučile protjerati ruske diplomate. Osim Ujedinjene Kraljevine koja je najavila protjerivanje 23 ruska diplomata, SAD ih je protjerao 60 (od toga 48 iz Washingtona i 12 iz New Yorka, zatvorivši i konzulat Ruske Federacije u Seattleu, smješten nedaleko tamošnje američke podmorničke baze i proizvodnih postrojenja poduzeća Boeing), članice Europske unije ukupno su protjerale njih 33 (i to Francuska 4, Njemačka 4, Poljska 4, Češka 3, Litva 3, Danska 2, Nizozemska 2, Italija 2, Španjolska 2, Estonija 1, Hrvatska 1, Finska 1, Mađarska 1, Latvija 1, Rumunjska 1 i Švedska 1), Ukrajina je protjerala njih 13, Kanada njih 4 (uz još odbijanje akreditiranja za nova 3 diplomata), Albanija 2, Australija 2, Makedonija 1 i Norveška 1. Za razliku od toga, Austrija, Bugarska, Cipar, Grčka, Luxembourg, Malta, Portugal, Slovačka i Slovenija su tijekom ponedjeljka, 26. ožujka objasnile kako ne namjeravaju protjerivati ruske diplomate, iako formalno podržavaju UK i osuđuju spomenuti napad bojnim otrovom. Belgija i Irska se nisu izjasnile, uz naznaku da o svemu tome još trebaju raspravljati. Prema neslužbenim najavama i pisanjima medija u utorak, 27. ožujka, odmah nakon sastanka hrvatskog državnog vrha, u MVEP je pozvan ruski veleposlanik Anvar Azimov i obaviješten da u Hrvatskoj više nije poželjan 3. tajnik Veleposlanstva RF.
Protumjere u najkraćem roku…
Reakcije Ruske Federacije na ove poteze nije trebalo dugo čekati. Već tijekom kasnog popodneva u ponedjeljak, 26. ožujka, iz Ureda za odnose s javnošću ruskog veleposlanstva u Zagrebu medijima je stiglo tematsko priopćenje. U njemu je stajalo: “Izražavamo duboko žaljenje što je hrvatska strana, slijedeći u kolosijeku blokovske solidarnosti pojedinačne zemlje EU-a i NATO-a, donijela žurnu i loše smišljenu odluku, čije će posljedice negativno odjeknuti za daljnji razvoj naših bilateralnih odnosa, uključujući njihov trgovinsko-gospodarski dio“. Naglašeno je i da je to “pogotovo žalosno jer se događa u trenutku kada razvoj naše višesmjerne bilateralne suradnje zaprima odgovarajuću dinamiku i progresivan karakter“.
Rusko veleposlanstvo nadalje tvrdi: “Mi smatramo ovaj korak kao neprijateljski i neodgovarajući zadaćama i interesima rusko-hrvatskih odnosa, da ne govorimo o uspostavljenju razloga i potrazi krivih u incidentu koji se dogodio 4. ožujka u Salisburyju, a kojega istraga nosi pristran i neobjektivan karakter” – najavljujući da Rusija, naravno, neće ostati bez odgovora, te da će protumjere biti poduzete u najkraćem roku.
Ovo je posebno zanimljivo kada se sjetimo okolnosti koja mnogima izgleda da baš i nije prva na pameti – da je baš Ruska Federacija nedavno izabrana kao strateški partner pri remontu hrvatskih helikoptera Mi-171Sh. Riječ je o poslu čije su zaključenje pratila brojna pitanja – među ostalim i ona o ulozi Ruske Federacije, te problemima koje Hrvatska može imati ako se odnosi EU i NATO s tom državom zakompliciraju u vremenu od početka do završetka ovog zrakoplovnog remonta. I evo, tek što su podaci o poslu dospjeli u javnost, a dijelovi helikoptera Mi-171Sh zapakirani za put u Rusiju, odnosi Hrvatske i Ruske Federacije krenuli su se kvariti. Sve je to, doduše, još uvijek ne do kraja usporedivo s nedaćama zabilježenim tijekom remonta helikoptera Mi-8 u Ukrajini 2014. godine.
