Nije sporno da je od 16. rujna te početka prelijevanja migrantske krize i preko Hrvatske glavninu javne pažnje zaokupilo djelovanje Ministarstva unutarnjih poslova. No ne treba zanemariti ni aktivnosti koje su po tim pitanjima poduzimale snage iz obrambenoga resora, jer iako se Oružane snage RH nisu neposredno bavile samim pridošlicama, njihov je obavljeni posao zapravo prilično impresivan. Od građevinskih radova svih vrsta, kojima se zasnovalo hrvatske kapacitete za dnevnu obradu, smještaj i transport migranata, preko uspostave centara za obradu tih stranaca, pa sve do osiguravanja hrane, vode i smještaja za hrvatsko osoblje koje je radilo s migrantima – tu je u posljednjem kvartalu 2015. godine obavljen velik i vrijedan posao.
Konkretno, troškovi sudjelovanja OS RH u potpori državnim tijelima Republike Hrvatske, a u vezi dolaska migranata u Republiku Hrvatsku u 2015. godini, iznose ukupno 7.841.016,87 kuna. O tom smo naporu pitali nadležne, ne bi li bili u stanju ovdje prikazati ponešto detaljniju sliku tako obavljenoga posla u 2015. godini.
Pravna osnova djelovanja
Ustavom Republike Hrvatske (čl. 7.) propisano je da se Oružane snage Republike Hrvatske mogu koristiti kao pomoć drugim državnim tijelima, u nizu posebnih situacija (“U slučajevima predviđenim u člancima 17. i 101. Ustava, Oružane se snage mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristiti kao pomoć policiji i drugim državnim tijelima. Oružane snage Republike Hrvatske mogu se koristiti kao pomoć i u protupožarnoj zaštiti, spašavanju i u nadzoru i zaštiti prava Republike Hrvatske na moru“). Ujedno, Zakon o obrani (čl. 39, 2. stavak, točka 4) detaljnije propisuje njihovo korištenje na pomoć institucijama civilne vlasti – Oružane snage RH tako mogu “koristiti se kao pomoć institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća, potrage i spašavanja, prijevozu unesrećenih ili oboljelih“. Također, Zakonom o obrani propisano je i da Oružane snage Republike Hrvatske “iznimno mogu pružati pomoć lokalnoj zajednici i institucijama civilnog društva u provedbi humanitarnih projekata i projekata od općeg interesa” (64. članak, 1. stavak). Prema službenim izvorima, upravo se na ovome sklopu pravnih pravila zasnivalo i djelovanje OS RH na savladavanju migrantske krize krajem 2015. godine, iako tu nije do kraja jasno kako su to bili ispunjeni zahtjevi iz stavka 3. istog tog članka 64. Zakona o obrani (“Kriterije i uvjete angažiranja Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka te odluku o pružanju pomoći donosi ministar obrane“). Naime, iz službenih je izvora tu istaknuto tek da “Konkretne odluke o korištenju Oružanih snaga u slučajevima propisanima Zakonom o obrani donosi Vlada ili ministar obrane, a provode se putem zapovijedi načelnika Glavnog stožera“, bez da se ušlo i u njihovo konkretno nabrajanje ili navođenje u zakonu spomenutih kriterija angažiranja OS RH.
Nadalje, službeno je istaknuto da prilikom pružanja pomoći u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća Oružane snage RH svoje djelovanje koordiniraju s planovima, pravilima i procedurama koje utvrđuje središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje (Državna uprava za zaštitu i spašavanje), a tako korištenim dijelovima Oružanih snaga tijekom posla i nadalje zapovijedaju nadležni zapovjednici Oružanih snaga.
Aktivnosti OS RH
Angažiranje OS RH na pružanju potpore državnim tijelima RH u provedbi aktivnosti u vezi s dolaskom migranata u RH započelo je 16. rujna 2015. godine, kada je zbog zatvaranja granice između Srbije i Mađarske taj veliki migracijski val skrenuo svoj smjer prema Republici Hrvatskoj. Od tog 16. rujna, pripadnici OS RH bili su prvenstveno angažirani na tri lokacije: (1) Kunjevci – Vinkovci, (2) Opatovac i (3) Slavonski Brod. U nastavku ćemo obraditi ponešto detaljnije posao koji je do kraja 2015. bo obavljen na svakoj od te tri lokacije.
1. Kunjevci – Vinkovci
Na lokaciji Kunjevci – Vinkovci postavljeno je 5 šatora. Uz to, u tom je kraju pružena i logistička potpora opskrbe gorivom, lokalni transport tereta (viljuškarom), te je osiguran smještaj za policijske službenike u vojarnama u Vinkovcima i Đakovu. Na prostoru vojarni „5. gbr Slavonski sokolovi“ u Vinkovcima, te „Dračice“ u Đakovu, osiguran je smještaj za ukupno 350 pripadnika MUP-a RH i 33 motorna vozila.
2. Opatovac
Na lokaciji šatorskog naselja u Opatovcu, oko 15 kilometara od Tovarnika, sagrađen je u rujnu prvi veći prihvatni centar – kapaciteta oko 4.800 osoba, pretežito smještenih u 200 satora, od koji svaki prima oko 22 osobe. Ovdje, kao i kasnije kod Slavonskog Broda, infrastruktura je bila postavljena na mjestu bivseg skladišta INA-e, obavljeni su pripremni radovi za uspostavu većeg prijemnog centra, te je potom postavljeno i prvih 11 šatora. Ovo je šatorsko naselje postupno bilo pripremljeno i za rad u zimskim uvjetima. Uz povremenu sanaciju prometnica oko ove lokacije, u samome mjestu Opatovac učinjeno je sljedeće:
- izgrađen je pristupni put u dužini od 840 metara,
- prošireno okretište za autobuse,
- izrađeno otresište (2 kom),
- izgrađena staza širine 2 m u dužini oko 410 m,
- izrađeno parkiralište,
- izrađen plato za postavljanje šatora i kontejnera (15 kom),
- izrađen propust f30 širine 6 m (6 kom),
- iskopan kanal za odvodnju u dužini 685 m,
- uređena zemljana površina cca 5.000 m2 i
- obavljena sanitarna sječa unutar kampa.
Uz to, u drugoj fazi razvoja ove lokacije postavljeno je još 17 komada šatora tipa KOZARA, inženjerijski je uređen prostor oko šatora, postavljane su podnice u 7 šatora, te su nasute i valjane prometnice između šatora u više navrata. Uspostavljene su dvije dekontaminacijske postaje s posadama, a ukupno 5 medicinskih timova i 2 tima za sanitetski prijevoz zdravstveno su zbrinjavali izbjeglice i migranate. Za potrebe distribucije i opskrbe gorivom u kamp „Opatovac“ izmještena je jedna cisterna s vozačem i rukovateljem. No, to nije bilo sve. OS RH su pružale i logističku potporu DUZS-u, te ispomoć Crvenom križu u radu kampa – angažiranjem pripadnika na prijevozu i podjeli hrane, na održavanju šatora i na protupožarnim aktivnostima, u prijevozu robe, odjeće i vode u sektore kampa, podjeli deka, te istovaru humanitarne pomoći.
U široj okolici ove točke za prijem i obradu pristiglih migranata bilo je još ponešto radova. Područnome uredu DUZS Osijek ustupljeno je na korištenje 120 vojničkih kreveta za potrebe smještaja migranata na lokaciji Čepin. Zatim je u mjestu Bapska sanirana postojeća prometnice u dužini 100 m i izrađen radni plato. Svo to angažiranje pripadnika i sredstava OS RH u vezi uspostave te rada privremenog kampa “Opatovac” završeno je 6. studenog 2015. godine.
3. Slavonski Brod
U nastavku na radove kod točke “Opatovac”, od 14. listopada 2015. snage OS RH bile su angažirane i na izgradnji te uređenju privremenog tranzitnog zimskog centra za migrante u Slavonskom Brodu – u prostorima negdašnjeg skladišta INA-e, u industrijskoj zoni „Bjeliš“. Ondje su na pripremi i uređenju terena za kamp bili provedeni sljedeći inženjerijski radovi:
- izrada platoa sa šest polja za šatorsko ili kontejnersko naselje ukupne površine oko 39000 m²,
- izrada glavne opskrbne ceste širine 4 m, dužine oko 480 m,
- izrada glavnih putova unutar platoa i polja 3,2 m ukupne dužine oko 1150 m,
- izrada platoa za administrativni dio kampa ukupne površine oko 2500 m²,
- izrada platoa za novinare ukupne oko 550 m²,
- izrada parkirališta ispred kampa ukupne oko 5500 m²,
- izrada platoa iza skladišta ukupne oko 1500 m,
- izrada spojne ceste Gornja Vrba- Bjeliš, širine 6 m, dužine oko 320 m,
- izrada proširenja na postojećem dijelu ceste s 4 m na 6 m ukupne dužine 180 m,
- po potrebi ispomoć DUZS-u, MUP-u, Crvenom Križu, HEP-u i Vodovodu.
Uz to, postavljeno je 9 šatora tipa „ALASKA“, dok je ukupno 1196 metalnih vojničkih kreveta i 680 podnica bilo dodijeljeno na privremenu uporabu DUZS-u. Ondje uspostavljena poljska kuhinja bila je predana na uporabu djelatnicima Crvenog Križa, a svi inženjerijski radovi na pripremi i uređenju terena tranzitnog zimskog centra za migrante završili su 13. studenog 2015. godine. Nakon toga dana je dio ljudstva, motornih vozila i radnih strojeva stavljen u pripravnost, tako da ih se po pozivu može ponovo razaslati ako to bude potrebno.