Nedavno se na dnevnom redu crnogorske Vlade, pod predsjedanjem premijera Mila Đukanovića, našao Izvještaj o stanju u Vojsci Crne Gore u 2013. godini. Ovo je prvi puta da je izvještaj objedinjen s pregledom sudjelovanja crnogorskih vojnika u mirovnim misijama, što je do sada bio poseban dokument, koji je na Vladu i pred Skupštinu CG dolazio u istom paketu s ranije spomenutim izvještajem. U tom ukupno 46 stranica dugom dokumentu razmatraju se operativne sposobnosti Vojske CG, logistička podrška, zaštita snaga i sredstava, obuka, obrazovanje i usavršavanje kadra, implementacija NATO-programa, međunarodna vojna suradnja i financiranje obrane. U nastavku slijede najzanimljiviji dijelovi tog Izvještaja.
Kadrovska pitanja
Veličina mirnodopskog sastava Vojske CG usklađena je s potrebama i mogućnostima Crne Gore i kreće se oko 0,3% populacije. Ovako uspostavljena struktura Vojske uvjetovala je potrebu za modeliranjem i združivanjem snaga. Utvrđena organizacijsko-formacijska struktura i veličina Vojske CG predviđa 2094 formacijska mjesta. S danom 31. prosinca 2013. godine, Vojska CG brojila je 1816 osoba, od toga 233 časnika, 783 dočasnika, 546 vojnika na ugovor i 254 civila. Razina popunjenosti je time na 86,7 posto. Uredbom Vlade CG propisana je brojna veličina i struktura aktivne pričuve od 400 ljudi, no zbog nedostatka novaca uvođenje te aktivne pričuve planira se tek za 2017. godinu.
Kada je u pitanju brojna veličina, piramidalna struktura časničkih činova i starosna struktura profesionalnog kadra, čak i Ministarstvo obrane CG priznaje neusklađenost s principima organizacije vojnih snaga zemalja članica NATO-saveza. Od ukupnog broja profesionalnih pripadnika VCG, 13,8% čine časnici, 41,7% dočasnici, 33% vojnici na ugovor (vnu), dok na civile otpada 11,5%. Sadašnja struktura osoblja (časnik-dočasnik-vnu) je u omjeru 1 : 3 : 2,5 – i nije u skladu s potrebama i praksom razvijenih zemalja, zaključuju autori Izvještaja. Neizbalansiranu strukturu karakterizira nedovoljna popunjenost časničkim i vojničkim kadrovima (manjak od oko 20% u odnosu na stanje predviđeno po formaciji VCG), te višak civila. Ni starosna struktura nije zadovoljavajuća: prosječna dob časnika i dočasnika je 39 godina, civila 48 godina, a vojnika na ugovor 29 godina. No više od 35% ugovornih vojnika starije je od 30 godina. Kako bi se pomladio vojnički kadar, Ministarstvo obrane putem natječaja prima 50 osoba u vojnu službu, odnosno kao vojnike na ugovor (na određeno vrijeme). Također, očekuje se da temeljem planirane reorganizacije VCG, i prelaskom s brigadne na organizaciju temeljenu na bojni, do kraja 2014. godine ipak bude uspostavljena održiva planirana struktura razvoja kadra za potrebe učešća u mirovnim misijama.
Najznačajniji zadatak Vojske u 2013. godini bio je ocjenjivanje “1. pješadijske čete 1. pješadijskog bataljona” VCG, postrojbe deklarirane za obuku po NATO-konceptu operativnih sposobnosti. Nacionalni tim ocjenjivača, u suradnji s kolegama iz partnerskih zemalja, dao je pozitivnu ocjenu o opremljenosti i osposobljenosti te postrojbe za izvršavanje zadataka za koje je ustrojena.
Vojarna “Milovan Šaranović” u Danilovgradu, natjecanje u streljaštvu VCG 2010. godine
Sustavi veza
Predviđenim planom razvoja sustava veza u Ministarstvu obrane CG i Vojsci CG tijekom 2013. godine je nastavljena modernizacija i digitalizacija stacionarnog sustava veza, koji obuhvaća projekte „Digitalizacija stacionarnog sustava radio-relejnih veza“ („Backbone sustav“), „Izgradnja optičke kablovske mreže velikog kapaciteta u vojarnama“, i „Izgradnja lokalne računalne mreže unutar vojnih objekata“. Tijekom prošle godine u jedinstvenu informacijsko-komunikacijsku strukturu Ministarstva obrane i Vojske uvezani su stacionarni objekti veze u sjevernom dijelu zemlje (vojarna „13. srpnja“ Nikšić i „SČV Bjelasica“), te vojarna „Milovan Šaranović“ u Danilovgradu.
Završena je i 1. faza projekta formiranja komunikacijsko-informacijskog sustava (KIS) za praćenje situacije na moru – u okviru kojeg je KIS implementiran u Mornaričkom operativnom centru. Započet je i projekt formiranja KIS-a za praćenje situacije u zračnom prostoru, u čijem okviru je opremljen dio Zrakoplovnog operativnog centra (VOC) na aerodromu Golubovci. Instalirana je informacijsko-komunikacijska oprema za implementaciju programa „ASDE“ – programa za razmjenu NATO-podataka o situaciji u zračnom prostoru između NATO-zrakoplovnog operativnog centra u Podvornici (RH) i VOC-a na aerodromu Golubovci.
Remont, opremanje i modernizacija
Tijekom 2013. godine nastavljen je i remont složenijih borbenih sustava VCG – topničkog oružja, helikoptera i pojedinih plovnih sredstva. Pri tome, tu nije izvršeno ikakvo značajnije opremanje VCG borbenim sustavima, nego je težište bilo na remontu i popravcima postojećih. U proteklom razdoblju Vojska CG je uglavnom opremana sredstvima za zaštitu, telekomunikacijskom opremom, opremom za nadzor mora i inženjerijskim sredstvima. To se dobro vidi i iz u Izvještaju priložene tablice – najveća stavka je nabava NKB opreme za 345.635,00 eura, dok slijedi nabava opreme za nadzor mora u vrijednosti od 278.040,87 eura, nabava optičkih instrumenata – 204.403,36 eura, te nabava tegljača i prikolica – 105.890,00 eura.
U sklopu nadzora mora i realizacije partnerskih ciljeva u ovome dijelu, tijekom 2013. implementirano je nekoliko vezanih projekata. Nacionalni mornarički operativni centar (NMOC) uspostavljen je u djelomično obnovljenoj zgradi Zapovjedništva Mornarice VCG. Instalirani su novi radari na vojnim objektima „Mavrijan“ (X-band) i „Obostnik“ (S-band), te je stavljen u funkciju novi računalski podsistem za upravljanje radom radara. Time je stvoreno funkcionalno jezgro za daljnju nadogradnju sustava MDAS (Maritime Domain Awareness System).
Zbog realizacija partnerskih ciljeva na području zrakoplovstva, ugrađena je navigacijska i komunikacijske oprema na 5 helikoptera (GNS, transponderi, audio paneli, ELT), a letačka je posada osposobljena za njenu uporabu. U okviru BRAAD inicijative za balkanski regionalni nadzor i kontrolu zračnog prostora, Crna Gora je bila domaćin 6. BRAAD radionice. Tom prilikom su izvršene dodatne konzultacije s NATO agencijom NCIA po pitanju nacionalnih zahtjeva za nadzor zračnog prostora, koji su neophodni za izradu prednabavne studije za zaštitu zračnog prostora Crne Gore.
Mirovne misije i operacije
U 2013. godini pripadnici VCG sudjelovali su u 3 međunarodne mirovne misije i operacije – ISAF u Afganistanu, UNMIL u Liberiji i EU NAVFOR-ATALANTA u vodama Adenskog zaljeva. U misiji “UNMIL” sudjelovale su dvije grupe od po dva časnika, tako da je VCG uvijek imala dva angažirana časnika u toj misiji.
Tokom 2013. godine izvršene su značajne promjene u strukturi, brojnom stanju i zadacima crnogorskog kontingenta u operaciji ISAF u Afganistanu. Brojno stanje je smanjeno sa 40 pripadnika, koliko je brojao šesti kontingent, na 25 – koliko broji osmi kontingent. Početkom ožujka 2013. godine crnogorski su vojnici, zajedno s mađarskima, uspješno završili poslove u gradu Pol-e Komri, u provinciji Baglan, da bi onda bazu “Panonia” predali afganistanskim nacionalnim snagama sigurnosti (ANSF). Nakon završetka ovog zadatka, crnogorski vojnici nastavili su angažman na zaštiti snaga u najvećoj savezničkoj bazi na sjeveru Afganistana, “Marmal” u Mazar-e Sharifu. Partneri VCG na ovom zadatku su Oružane snage Republike Hrvatske, s kojima se vrše i zajedničke pripreme te skupno djelovanje na terenu. U sklopu ovih promjena, Savjet za odbranu i bezbjednost CG je na prijedlog Ministarstva odbrane Crne Gore usvojio i izmjenu nacionalnih ograničenja, na osnovu kojih je crnogorskim vojnicima odobreno da realiziraju zadatke patroliranja izvan baze, na području od 25 km x 25 km oko baze “Marmal”.
U lipnju 2013. Vojska Crne Gore uputila je svog prvog pripadnika u Zapovjedništvo operacije “EU NAVFOR-ATALANTA” u Northwood, Velika Britanija. Na talijanskoj fregati “LIBECCIO” od 16. listopada 2013. godine ukrcana su dva pripadnika Mornarice VCG. Predviđeno je da njihova služba na talijanskom brodu traje do kraja veljače 2014. godine. Pripadnici Mornarice ukrcani na brodovima, angažirani su na dužnostima savjetnika u timu za iskrcaj na druga plovila, navigacijskih časnika, kao i pomoćnika časnika u brodskom operativnom centru.
NATO
Kad je pristupanje NATO-savezu u pitanju, Crna Gora je nastavila s implementacijom partnerskih ciljeva u okviru PARP-a. Vojska je nositelj 27 partnerskih ciljeva, od toga je 7 iz općeg dijela, 13 se odnosi na upotrebu Kopnenih snaga, 5 se odnosi na Mornaricu, a 2 na Zrakoplovstvo.
Nekretnine
Što se nekretnina tiče, prema analizama koje je provelo crnogorsko Ministarstvo obrane, za funkcioniranje obrambenog sustava potrebna su 23 vojna kompleksa, od čega je 19 lokacija dugoročno perspektivno, dok su 4 privremenog karaktera. Ukupni troškovi za osiguranje ovih objekata iznose oko 220 tisuća eura godišnje, i plaćaju se iz proračunskog razdjela Ministarstva obrane. Pri tome, u Ministarstvu obrane CG su ustanovili da angažman ljudstva na osiguranju ovih objekata negativno utječe na osposobljavanje i izvršavanje osnovnih zadataka pripadnika Vojske, što možda i u Crnoj Gori ukazuje na razmišljanja o outsourcing-u ovakvih poslova.
I na kraju – financije
Generalštabu Vojske CG, za stavku Vojska u 2013. Godini, uz izmjene Godišnjeg plana rashoda i prihoda, odobrena su sredstva u iznosu od 26.956.573,19 eura. Realizacija plana rashoda u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca prošle godine iznosila je 24.902.724,73 eura, odnosno 92,38 posto. No kako ni Crna Gora nije imuna na krizu, tako je zbog sveopće štednje tijekom 2013. udio izdataka za modernizaciju i opremanje postrojbi u realiziranom proračunu obrane bio zastupljen tek u minimalnim iznosima. Nakon 2008. godine, kada je za modernizaciju bilo utrošeno oko 23% realiziranog proračuna, u 2009. uslijedio je pad na oko 15 posto, naredne dvije godine nastavljeno je daljnje smanjivanje, dok je u 2013. godini izdvojeno oko 5,6 posto. S obzirom na obveze proizašle temeljem realizacije partnerskih ciljeva i MAP-a, kao i (nadaju se u Crnoj Gori) skorašnje učlanjenje CG u NATO, osiguranje financijskih sredstava za ovu svrhu jedan je od najvećih prioriteta VCG.
Uništavanje neperspektivnog UbS-a samo je jedan od problema
Problemi bez rješenja
U posljednjem dijelu Izvješća detektiraju se problemi koji su glavni kočničari daljnjeg razvoja Vojske Crne Gore. To su redom: (1) neposjedovanje poligona za izvođenje vježbi i obuke bojevim streljivom, što je glavno ograničenje za nastavak obuke i ocjenjivanje deklariranih snaga po NATO procedurama, (2) činjenica da sadašnja razina sredstava za opremanje i modernizaciju ne omogućuje izvršavanje svih nacionalnih obrambenih zadataka i implementaciju Partnerskih ciljeva, (3) nedostatak višenamjenskih srednjih helikoptera za izvršavanje operativnih zadataka i suvremenog radara za nadzor zračnog prostora, (4) ograničene sposobnosti Mornarice (zbog zastarjelosti brodova, promatračkih te komunikacijskih sistema; posjedovanje opreme koja ne ispunjava standarde, kao i nemogućnost odgovarajućeg održavanja opreme), (5) veliki troškovi osiguranja lokacija, (6) usporen proces neutralizacije viškova ubojnih sredstava, zbog nepostojanja poligona za uništavanje UbS-a njihovim detoniranjem na otvorenom, te (7) činjenica da je većina infrastrukture u vojnim objektima dotrajala te ne zadovoljava osnovne standarde za život i rad pripadnika Vojske Crne Gore.
