Originalni Schengenski sporazum iz 1985.
U sklopu usklađivanja s “Direktivom EU o povratku” iz 2008. godine (Direktiva 2008/115/EC Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, 16. prosinac 2008. godine), Švedska je donijela propis prema kojem se od 01. svibnja svim osobama kojima je odbijen zahtjev za azil ili boravišnu dozvolu zabranjuje povratak u Švedsku, ili bilo koju drugu zemlju schengenske zone. Zabrana povratka, temeljena na rješenju o udaljavanju ili protjerivanju iz Švedske, vrijedi od jedne do najviše 5 godina, a trajanje ovisi od svakog pojedinačnog slučaja i uvažavanje pojedinih okolnosti. Osim toga, uzimat će se u obzir i ako je nekome već ranije izdana odluka o vraćanju ili udaljavanju, ili ako je netko ušao na teritorij neke druge zemlje unutar Schengena tokom trajanja zabrane.
Švedske vlasti objasnile su da ih je na zabranu natjerao enormno veliki broj neosnovanih zahtjeva za azilom, u kojima se kao osnovni razlog navodi slaba imovinska situacija, što smatraju zloupotrebom švedskog sistema azila. Uz to, Švedska je kasnila s primjenom Direktive EU o povratku, koja je stupila na snagu 16. prosinca 2008., a primijeniti su je trebale sve zemlje-članice EU, osim Irske i Velike Britanije. Primjena Direktive vrijedi i za zemlje koje nisu u EU, ali su potpisnice Schengenskog sporazuma – Švicarsku, Norvešku, Island i Lichtenštajn.
Švedsko pridržavanje propisa Unije teško će pogoditi stanovnike regije – prije svega Srbije i BiH, kojima je ta skandinavska zemlja jedan od glavnih emigrantskih ciljeva. U nedavnom izvješću Eurostata Srbija se svrstala na treće mjesto po broju zahtjeva za azilom u Švedskoj – nešto više od 2600 građana Srbije spas od neimaštine poželjelo je zatražiti baš u toj sjevernoj zemlji. Posljednjih nekoliko tjedana u tijeku je i masovni povrat državljana BiH, uglavnom Roma, koji su neosnovano tražili azil u Švedskoj. Načelnik Monitoring tima BiH za praćenje primjene bezviznog režima Bakir Dautpašić objasnio je da su deportacije ubrzane, budući je Švedska ubrzala i postrožila proceduru rješavanja zahtjeva za azil. Prema podacima švedske migracijske službe, tijekom 2011. godine 980 osoba iz BiH zatražilo je azil u Švedskoj.
