Na dan 01. srpnja ove godine, prigodom svečane ceremonije zamjene nacionalne zastave u Braziliji, dogodio se incident pri preletu borbenih aviona kojim je svečanost bila popraćena. Jedan lovački avion Mirage 2000 probio je zvučni zid nad okupljenim dostojanstvenicima, porazbijavši stakla na zgradi Federalnog Vrhovnog suda i Predsjedničkoj palači, kao i nad više privatnih objekata. Ima li tu ikakvih paralela sa sadašnjim stanjem u HRZ i PZO?
Trenutak kada Mirage 2000 prelijeće zgradu Vrhovnoga suda, na kojoj pucaju stakla
Je li to bio tek nasumični incident ili reakcija na odgađanje programa FX-2 (natječaj za nabavu novih borbenih aviona za brazilske zračne snage, op. prev.)? Činjenično stanje je takvo da, iako ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da narod u Brazilu ima visoko mišljenje o oružanim snagama i povjerenje u njih kao nacionalnu instituciju, javnost zapravo ne vidi širu sliku obrambene problematike i njezino značenje za međunarodne odnose i regionalni utjecaj Brazila, što znači da glasači u stvarnosti i nisu dijelom jednadžbe. Ponašanje brazilske vlade glede odlučivanja o FX-2 može se jednostavno protumačiti na sljedeći način: nema pritiska izbornog tijela, pa nema ni potrebe za žurnim postupanjem.
No, s druge strane, problem je prilično realan. Radni vijek zmajeva aviona ne može se ignorirati. Motore se može zamijeniti, avionika unaprijediti, ali ne može se samo prelakirati izvijeni komad metala koji je podnio bezbroj g-ova. Ljudi koji pilotiraju tim avionima, čak sa strašću radeći svoj posao, ne osjećaju se više sigurnima. Njihovi su životi pod izravnim utjecajem ove državne odluke, koja se stalno odgađa.
Ne treba ni spominjati zastarjelost aviona F-5 i Mirage 2000 u ispunjavanju uloge odvraćanja u turbulentnoj regiji koja okružuje Brazil. Venezuela, koja danas ima avione Su-30MK2, domahuje Rusima da bi nabavila moćne Su-35. Argentina, pored ekonomske nestabilnosti, nastavlja podizati temperaturu glede pitanja Malvina/Falklanda (Brazil je doživio upade u svoj zračni prostor tijekom konflikta 1982. godine). Bolivija, Kolumbija i Paragvaj uopće nisu mirni. Duge granice znače velike brige. Kombinacija faktora kao što su, primjerice, važnost ravnoteže u Južnoj Americi, veličina teritorija i ogromna količina prirodnih resursa, poput nedavno otkrivenih nalazišta nafte ispod slojeva soli pod morskim dnom, traže od brazilske vlade da upravlja obrambenim poslovima kao nacionalnom politikom, a ne politikom vlade. To znači planiranje i obvezivanje na dugi rok.
Kako je incident izgledao u praksi?
Što s prozorima? Ljudska pogreška. Nepotvrđena verzija događaja kaže da je nehaj doveo do prevelike brzine, neprikladne za takvu vrst prezentacije, što je onda i prouzročilo štetu. Jedan je pilot pod istragom i privremeno povučen s letačkih dužnosti. Teško je vjerovati da je vješti pilot iz jedne od najvažnijih zrakoplovnih pukovnija u Brazilu sve to učinio zbog nepažnje. Video snimka događaja i šaputanja po zračnim bazama ukazuju na drukčije tumačenje. Premda bi se moglo raditi o usamljenom (i smionom) kriku pojedinog pilota, on odražava sveopće osjećaje – čak i u discipliniranim zračnim snagama koje, zajedno s kopnenom vojskom i ratnom mornaricom, bezuvjetno podupiru demokratsku pravnu državu. Velike medijske kuće u Brazilu raspravljale su je li probijen zvučni zid, no čini se da ono što je probijeno jest – zid šutnje.
Gost autor:
Vianney Riller Jr. – zrakoplovni analitičar/pokusni pilot
Epilog
Što se dogodilo s pilotom? Nakon manje od četiri tjedna suspenzije – čini se lagodne, jer je kroz to vrijeme i dalje dolazio u zračnu bazu i vježbao na simulatoru – vraćen je prije par dana na dužnost.
I za kraj, tko je pokrio štetu? Zračne snage su izravno platile iznos od nepunih 34.000 kuna (preračunato po tečaju brazilskog reala od oko 3 kune za real) vlasnicima privatnih zgrada. Popravak stakala zgrade Suda stajao je oko 105.000 kuna, dok će popravci na Predsjedničkoj palači stajati oko 120.000 kuna. Sva ova sredstva bit će u konačnici skinuta s proračuna zračnih snaga.
Prijevod i epilog:
Boris Švel
