Danas završava petodnevni posjet Hrvatskoj kineske flotile sastavljene od dvije fregate i jednog opskrbnog broda. Njihov boravak u splitskoj ratnoj luci Lora predstavlja jedan od završnih koraka možda i najvećeg pomorskog poduhvata kojeg je Narodna Republika Kina posljednjih godina poduzela u ovom dijelu svijeta. Naime, nakon što je spomenuta flotila odradila vlastitu misiju suzbijanja piratstva pred obalama Somalije, oni su krenuli put Mediterana, pa ušli u Crno more i ondje stupili u kontakt s mornaricom Ruske Federacije, ne bi li onda te dvije zemlje zajedno odradile i vojnu vježbu u istočnom Mediteranu. Nakon toga, kineska je flotila posjetila Tursku, a onda i Hrvatsku, ne bi li se idućih dana još odlučilo o mogućoj posjeti Italiji ili ipak o povratku kući u Kinu. Pri tome, mnogo je tu stvari napravljeno po prvi put – što iznimno jasno definira i porast sposobnosti NR Kine na moru.
Kineska flotila a u Lori
Organizirani doček od gomile Kineza iz Hrvatske i regije
U skladu sa službenim najavama od petka, 29. svibnja ove godine, u Hrvatsku su u ranim jutarnjim satima ponedjeljka 1. lipnja stigle kineske fregate „Linyi“ (zapovjedni brod skupine) i „Weifang“, te logistički brod „Weishanhu“. Ova je flotna skupina to jutro imala i službeni doček, tijekom kojeg su zapovjednika te pomorske skupine kontraadmirala Jiang GuoPinga pozdravili zapovjednik HRM komodor Predrag Stipanović, veleposlanica NR Kine u RH Deng Ying, te vojni izaslanik NR Kine u RH brigadir Jing Chunlu. Javnosti nije promaklo ni okupljanje ovećeg broja kineskih državljana nastanjenih u regiji, koji su po prvi put ovdje gostujuću flotilu pozdravili mješavinom hrvatskih i kineskih zastava te transparenata. Nakon otvaranja brodova za ograničene posjete medija u ponedjeljak, a onda i šire javnosti u utorak i srijedu, jučer popodne je kinesku flotilu posjetila i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović. Nakon pet dana u hrvatskoj luci, kineski bi brodovi trebali RH napustiti tijekom današnjega dana.
Helikopter Harbin Z-9C
Kao što smo već spomenuli, spomenuta kineska flotila sastavljena je od ukupno tri broda. Od toga, dva su plovila fregate relativno novog tipa 054A, poznatog i pod NATO oznakom Jiangkai II. Riječ je o klasi plovila čija je prva plovna jedinica u službu primljena 2007. godine, od kada je Kina aktivno krenula graditi brodove ovoga tipa. Od planiranih preko 24 komada tih plovnih jedinica, do sada je izgrađeno i u službu primljeno njih 18 – gdje su u Hrvatsku stigla plovila FFG-547 „Linyi“ (13. u klasi, porinuta je 13. prosinca 2011. godine, dok se po pitanju primanja u službu izvori razlikuju – iako neki spominju 22. prosinca 2012. godine, službeni kineski materijali spominju listopad te iste godine) i FFG-550 „Weifang“ (15. u klasi, porinuta 9. srpnja 2012. i u službu primljena 22. lipnja 2013. godine).
Riječ je o brodovima koji prema kineskim izvorima imaju standardnu istisninu od 3850 tona (dok neki drugi izvori navode i maksimalnu istisninu od 4053 tone), dužinu od 134 metra i širinu od 16 metara (beam molded), te CODOG pogon (neki izvori tu spominju CODAD) koji bi trebao biti u stanju postići brzinu broda od barem 27 čvorova. Dok se njihov akcijski radijus službeno definira kao 4000 nautičkih milja (s autonomnošću od 15 dana), neki drugi izvori su ga procjenjivali na oko 8000 nautičkih milja. Kako bilo da bilo, za ova se dva broda navodi da imaju redovitu posadu od po 165 ljudi, dok se u Hrvatskoj moglo čuti navode o preko 200 ljudi po brodu – ukupno 712 članove posade za čitavu flotilu.
Neki od glavnih oružnih sustava fregate FFG-547 „Linyi“
Što se naoružanja tiče, osnovno oružje kineskih fregata tipa 54A su raketni projektili HQ-16 u ukupno 32 vertikalna lansera ugrađena u pramčanu palubu, odmah iza instalacije topa PJ26 kalibra 76 mm. Uz to, treba spomenuti i dva lansera od po četiri protubrodske rakete C-803, smještena bočno po sredini broda, iza konstrukcije prednjeg jarbola, te dva trojna lansera protupodmorničkih torpeda YU-7 kalibra 324 mm smještenih unutar brodskih prostora krmenog nadgrađa. Uz to, treba spomenuti još dvije instalacije od po 6 lansera protupodmorničkih raketa tipa 87 u kalibru 240 mm, dva CIWS sustava tipa 730 na bočnim stranama pri dnu krmenog jarbola, te dva 18-cijevna lansera mamaca na nadgrađu iza krmenog jarbola. Spomenute fregate na krmi imaju platformu za slijetanje helikoptera, na koju se nastavlja zatvoreni hangar. Iako se kao brodovima pridružene letjelice spominju ruski Kamov Ka-28 ili Harbin Z-9C, na fregate što su posjetile Hrvatsku izgleda da su bili ukrcani upravo Harbin Z-9C helikopteri.
Opskrbni brod „Weishanhu“
Treći je brod u flotili bilo opskrbno plovilo „Weishanhu“, službene oznake 887. Riječ je tu o brodu za opskrbu na otvorenome moru, inače drugome plovilu u klasi poznatoj kao Qiandaohu ili tip 903 (NATO oznaka Fuchi). Od ukupno četiri aktivna broda ove klase, prva dva su porinuta i primljena u službu početkom 21. stoljeća („Weishanhu“ je porinut u lipnju 2003. godine, i primljen u službu tijekom 2004. godine), da bi preostala dva stupila bila primljena u službu posljednjih godina. Iako se nalazi podatak da su prva dva broda u klasi imala istisninu od 20.500 tona, a tek dva novija ovakova broda 23.000 tona – kineski službeni izvori i za „Weishanhu“ navode podatak o istisnini od 23.000 tona. Kako bilo da bilo, riječ je o relativno velikim plovilima, dužine 178,5 metara, širine 24,8 metara i gaza od oko 9 metara. Pokreću ih po dva dizelska motora, koji omogućavaju maksimalnu brzinu od oko 19 čvorova, uz oko 10.000 nautičkih milja akcijskoga dosega. I ovo plovilo na krmi ima platformu za slijetanje helikoptera.
Pogled na sustav za prekrcaj goriva i roba tijekom plovidbe
Što se zapovijedanja kineskom flotilom tiče, na čelu ovog brodovlja je kontraadmiral Jiang GuoPing, časnik rođen 1962. godine, koji je prije zapovjedanja ovom flotilom obavljao i niz drugih zapovjednih dužnosti – bio navigacijski časnik, prvi časnik i onda zapovjednik na fregatama, zapovjednik razarača, te obavljao visoke dužnosti u mornaričkome odjelu kineske vojne oblasti Guangzhou, mornaričke akademije Dalian, te kineske Sjeverne flote. Uz njega, kineski izvori ističu i osobu Komesara flote, što je dužnost koju trenutno obnaša kontraadmiral Xia Ping – časnik rođen 1959. godine, koji je do sada obnašao niz političkih, sigurnosnih i stranačkih dužnosti.
Otkud Kinezi u Lori?
Kineska flotila u hrvatskoj ratnoj luci Lora
Kao prvo, treba napomenuti da se kineske oružane snage općenito (a onda i kineska mornarica – PLA Navy – posebno) tijekom posljednjih godina rado definiraju kroz strateški koncept „aktivne obrane“ i „vanobalne aktivne obrane“ za ratnu mornaricu. Iako je ta „aktivna obrana“ pojam o kojem je pričao još Mao ZeDong u svom eseju „Problemi strategije u kineskom revolucionarnome ratu“ iz 1936. godine – tek posljednjih godina Narodna Republika Kina i stvarno ima konkretnu snagu te postrojbe da tom globalnome gledanju podari i konkretnu vojnu podlogu. Posljednjih godina tako jačaju napetosti u morima istočne Azije, gdje Kina i još niz zemalja istodobno polažu prava na niz manjih otoka (i gospodarskih pojaseva oko njih, zajedno sa podmorskim zalihama nafte i plina), no jačaju i kineska mornarička djelovanja u otvorenim morima.
Trojni lanser protupodmorničkih torpeda YU-7 kalibra 324 mm
Donedavno je glavno takvo kinesko djelovanje bilo ono pred obalama Somalije, gdje NR Kina od 2009. godine održava flotni sastav u načelnim šestomjesečnim rotacijama. Prema službenim kineskim izvorima, do prosinca 2014. godine u takvim je zadaćama bilo angažirano ukupno 19 ciklusa s preko 50 brodova, te više od 10.000 kineskih mornaričkih časnika i mornara. Za to je vrijeme bilo zaštićeno preko 6000 brodova, uz izvođenje oko 700 konkretnih mornaričkih aktivnosti – od kojih posebno treba spomenuti i evakuaciju 629 kineskih i još 279 stranih državljana, koje je baš ova flotila samostalno evakuirala iz ratom rastrganog Jemena u ožujku 2015. godine. No, i do tada se kineske ratne brodove u nekoliko navrata moglo vidjeti u Mediteranu – 2011. pred Libijom radi skupne evakuacije kineskih građana, pa onda i od siječnja do travnja 2014. godine, kada su na Cipru sudjelovali u zaštiti postupka uništavanja sirijskog kemijskog oružja – što je opet došlo na repertoar tijekom proteklih tjedana.
Desni lanser s četiri protubrodske rakete C-803
Naime, u skladu s prvim najavama iz studenog prošle godine, krajem travnja 2015. u međunarodnim su medijima objavljeni i prvi konkretni podaci o zajedničkoj vojnoj vježbi brodova Ruske Federacije i NR Kine u Mediteranu. Za razliku od vježbe „Joint Sea 2014“, koja se održavala u svibnju prošle godine na prostorima Istočnokineskoga mora – po prvi put se takvu vježbu, nazvanu „Joint Sea 2015“ (po nekim izvorima nazivanu i „Mediterranean Sea Cooperation 2015“), odlučilo održati krajem svibnja ove godine na istoku Mediteranu. U njoj je objavljeno sudjelovanje ukupno 9 plovila – 3 kineska i 6 ruskih (kao zapovjedni brod krstarica „Moskva“, fregata „Ladny“, korveta „Samum“, desantni brodovi „Alexander Shabalin“ i „Alexander Otrakovsky“, te tegljač MB-31), koja su trebala vježbati općenitu interoperabilnost, navigacijsku sigurnost, opskrbu na otvorenome moru, misije eskortiranja, te izvođenje raznih bojnih gađanja.
Svečani prijem kineske flotile u Novorossiysku, 9. svibnja 2015.
Pri tome, plan je bio da prvo kineska flotila iz Adenskog zaljeva prođe do Sredozemlja i onda uđe u Crno more – gdje je za njih organiziran svečani prijem u ruskoj luci Novorossiysk 8. svibnja (što je prva takva posjeta ikad), i gdje se planiralo zajedno proslaviti Dan pobjede te 70. godišnjicu pobjede nad nacizmom. Zatim je kombinirani rusko-kineski flotni sastav 12. svibnja krenuo iz Crnog mora na skupnu vježbu u vodama između Cipra i Turske – za koju je načelno bilo predviđeno razdoblje između 17. i 21. svibnja ove godine. Po okončanju ove vježbe, čija je aktivna faza navodno kulminirala 19. svibnja, Kinezi su prvo zastali u posjeti turskim lukama, da bi onda 1. lipnja osvanuli i u Splitu.
Djeca članova posade rođena od njihova odlaska iz Kine do danas
Ujedno, zanimljivo je i da se sve ove vježbovne aktivnosti održavalo upravo u vrijeme objave nove „Kineske vojne strategije“, strateškog dokumenta koji je na Zapadu izazvao brojne reakcije svojim oštrim usmjerenjem na širenje interesnih sfera NR Kine. Taj je dokumenti u rangu Bijele knjige obrane 26. svibnja ove godine izdalo kinesko Ministarstvo narodne obrane, na veliko negodovanje SAD i niza zemalja istočne Azije s kojima je Kina u graničnim sporovima. No, sve to izgleda da nije bitnije utjecalo na posjete u koje se kineska flotila zaputila krajem tog istog svibnja – gdje još nije jasno da li nakon okončanja posjete Hrvatskoj Kinezi namjeravaju posjetiti još i Italiju, ili im se odmah sprema povratak dalekoj kući, u Kinu, iz koje su izbivali već mjesecima.
*Autor dijela fotografija ekskluzivno za www.obris.org: Tihomir Katarinček
