U svibnju ili najkasnije lipnju ove godine 47 slovenskih vojnika otići će u Latviju, u sklopu tzv. ojačane Prednje prisutnosti (enhanced Forward Presence – eFP) NATO-saveza. Tako je prošloga četvrtka (9. veljače) odlučila Vlada Republike Slovenije, i to nakon što su prijedlog o odlasku u Latviju na zajedničkoj zatvorenoj sjednici poduprli zastupnici – članovi Odbora za vanjsku politiku i Odbora za obranu Državnoga zbora. Prema Vladinoj odluci, u Latviju smije najviše do 50 pripadnika Slovenske vojske (uključujući i nacionalni element potpore), i to u višenacionalnu borbenu skupinu, te u zapovjedno-stožerne strukture iz okvira jačanja NATO Prednje prisutnosti. Slovenski će vojnici biti raspoređeni u multinacionalnu bojnu pod kanadskim zapovjedništvom, za koju se pretpostavlja da će imati između 1.000 i 1.200 vojnika. Ovom odlukom predviđa se angažman Slovenske vojske već od svibnja ove godine, te mogućnost rotacija.
Kako je na zajedničkoj zatvorenoj sjednici spomenutih radnih tijela Državnoga zbora izjavila Andreja Katič, ministrica obrane RS, u prvoj rotaciji će put Latvije otići 47 vojnika jedinice za NKB (nuklearno-biološko-kemijsku zaštitu) iz sastava rodovskog bataljuna Prve brigade SV. Prema procjenama Generalštaba Slovenske vojske, trošak ovogodišnjeg angažmana SV u Latviji bit će oko 2,8 milijuna eura, a naredne dvije godine (2018. i 2019. godine) – 4,6 milijuna eura godišnje. U slovenskom Ministarstvu obrane tvrde da će pripadnici SV u Latviji „sudjelovati u mirnodopskim aktivnostima (koje uključuju vježbe, obuke i druge aktivnosti) u sklopu misije kojoj je cilj pružanje i održavanje spremnosti u potpori sveobuhvatnom i poboljšanom odvraćanju, te obrambenom stavu Saveza“. Posebno je napomenuto i to da će se „određene obuke i vježbe za potrebe mirnodopskih aktivnosti borbene skupine eFP u Latviji odvijati i u drugim državama-članicama NATO-a“.
Načelnu spremnost sudjelovanja jedinice Slovenske vojske u višenacionalnoj skupini pod vodstvom Kanade i uz sudjelovanje više drugih savezničkih država Slovenija je iskazala još na prošlogodišnjem summitu NATO-a u Varšavi. Potom je s time Vlada Republike Slovenije putem Ministarstva obrane prvi puta upoznala i Odbor za obranu Državnoga zbora, i to na sjednici održanoj 13. srpnja prošle godine – na kojoj je informirala članove Odbora o tijeku i zaključcima varšavskog summita. Za razliku od prakse u Hrvatskoj, slovenska je Vlada 19. siječnja ove godine usvojila „Namjeru o sudjelovanju Slovenije u okviru jačanja prednje prisutnosti (eFP) NATO-a u Latviji“, o čemu su 6. veljače na zajedničkoj sjednici raspravljali Odbor za obranu i Odbor za vanjsku politiku Državnoga zbora.
Vladina je „namjera“ na odborima prošla s 9 glasova „ZA“ i 2 „PROTIV“, pri čemu su zastupnici Združene ljevice kao razlog zašto se ne slažu s angažmanom SV u Latviji naveli da će takva aktivnosti ugroziti slovenske odnose s Ruskom Federacijom, te da u stranci ocjenjuju NATO intervenciju na ruskoj granici kao „širu konfrontaciju koja podsjeća na Hladni rat“. Upravo je Združena ljevica 25. siječnja sazvala i tematsku sjednicu Odbora, na kojoj je objašnjavala razloge zbog kojih bi slovenski zastupnici trebali glasati protiv prijedloga o angažmanu u Latviji, no taj trud nije urodio plodom. Odbor za obranu Državnoga zbora pritom je u posjet pozvao kanadske zastupnike, koji bi u Sloveniju trebali doći tijekom ožujka, i razmijeniti mišljenja te informacije o zajedničkim aktivnostima na Baltiku. Konačnu odluku o angažmanu Slovenije u jačanju Prednje prisutnosti u Latviji Vlada Republike Slovenije donijela je, kako smo ranije spomenuli, u četvrtak, 9. veljače.
Kanadski ministar obrane – 3 puta u misiji u Afganistanu
Kanadi je ovo najveći razmještaj njenih vojnih snaga u Europi u više od jednog desetljeća. Kanadska multinacionalna bojna bit će smještena u latvijskoj vojnoj bazi Ādaži, u kojoj se posljednjih par mjeseci izgrađuju i dograđuju novi smještajni objekti, skladišta i sva popratna infrastruktura. Radovi teku i u nedalekoj vojnoj zračnoj bazi Lielvārde, kojom će se u proljeće služiti NATO-snage. Osim kanadskih i slovenskih vojnika, u ovoj jedinici naći će se i pripadnici oružanih snaga Španjolske, Italije, Poljske i Albanije. Pritom Kanada daje gotovo polovicu od ukupnog broja pripadnike multinacionalne bojne – njih 455, i to za zapovjedništvo ove jedinice, za mehaniziranu satniju, kao i za pozadinsku podršku. Osim ljudi, Kanada će pridonijeti i vozilima, te različitom opremom, što se očekuje i od ostalih zemalja koje doprinose ovoj jedinici.
No ovaj kanadski angažman nije prošao bez kritika – one su se odnosile uglavnom na propitkivanje sposobnosti sudjelovanja u ovakvoj misiji, pogotovo uzimajući u obzir da je kanadsko izdvajanje za obranu manje od 1% BDP-a, što je jedan od najnižih obrambenih proračuna u NATO-savezu. Zato su kritičari ovog angažmana žustro upozoravali kako će razmještaj kanadskih snaga u Latviji i njegovi troškovi dodatno pogoršati proračunske probleme suočene s očajnički potrebnim nabavama nove opreme te naoružanja. Za razliku od toga, kanadski ministar obrane Harjit Singh Sajjan spominjao je fraze o „Kanadi kao odgovornom partneru“ i „dubokom osjećaju za pružanje pomoći kada je ona potrebna“, dok su pristalice razmještaja kanadskih vojnika u Latviji govorili o „promjeni geopolitičke realnosti“ i „još uvijek nepoznatom pozicioniranju nove američke administracije“, kao okolnostima pri kojima bi Kanada mogla profitirati kao primjer dobre kombinacije vojne prisutnosti i kulturnog utjecaja.
