Na zatvorenome dijelu svoje jučerašnje sjednice – 39. po redu – Vlada RH se pozabavila i kadrovskim pitanjima, od kojih je jedno posebno zanimljivo za portal Obris.org. Naime, da citiramo crticu iz priopćenja: “Darko Grdić imenovan je glavnim inspektorom obrane s danom 17. srpnja 2012. godine“. Do ove je promjene došlo nakon praktično pune četiri godine Grdićevog madata na čelu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (od 16. srpnja 2008. godine).
General pukovnik Darko Grdić za koji dan postaje novi Glavni inspektor obrane
Za razliku od njegova sada već prošlog radnog mjesta – za koje se tražio prijedlog ministra obrane (tada Branka Vukelića), dogovor vrha države i pozitivno mišljenje saborskoga Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te onda supotpis Predsjednika RH i premjera (Mesića i Sanadera) na imenovanje – mjesto Glavnog inspektora obrane, definitivno je niže te čvrsto smješteno u okvirima obrambenoga sustava. A i postupak njegova popunjavanja ponešto je jednostavniji.
Izmjenama i dopunama Zakona o obrani u srpnju 2007. godine za ovo je mjesto određen postupak imenovanja – “Glavnog inspektora obrane na prijedlog ministra obrane imenuje Vlada“. Glavni inspektor obrane je na čelu Inspektorata obrane, tijela koje za Ministarstvo obavlja nadzorne poslove, definirane 1. stavkom članka 13. Zakona o obrani, a radi stjecanja uvida u:
– ostvarivanje Plana obrane RH
– spremnost zapovjedništava, postrojbi i ustanova OS RH
– poslove vojne obveze, popune i mobilizacije OS,
– ustrojavanje službe kriptološke zaštite tajnih podataka te provedbu mjera sigurnosti i kriptološke zaštite tajnih podataka,
– provedbu obrambenih priprema,
– materijalno i financijsko poslovanje u postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama OS
– provođenje zakona o zaštiti temeljnih ljudskih prava,
– provođenje mjera zaštite na radu i zaštite okoliša.
No, ispada da je glavna ovlast Glavnoga inspektora obrane definirana u stavku 3. članka 16. Zakona o obrani, koji kaže: “Glavni inspektor obrane redovito izvješćuje vrhovnog zapovjednika, ministra obrane i načelnika Glavnog stožera o spremnosti zapovjedništava, postrojbi i ustanova OS“. Ova ovlast daje pristup vrhovima vlasti, koji za većinu djelatnih vojnih osoba nije uobičajen, no – kao što je to pokazala uloga glavnoga inspektora Joze Miličevića u aferi “Kamioni” – to može biti dvosjekli mač.
Na mjestu Glavnog inspektora obrane general pukovnik Darko Grdić nasljeđuje general pukovnika Marijana Marekovića. Dok se već duže rado govori kako je mjesto glavnoga inspektora svojevrsna “stanica za izlaz” iz aktivne vojne službe – čemu na ruku ide i razvoj priče oko generala Marekovića, koji je odnedavna umirovljen, a onda, kao civil i novopečeni penzioner, 05. srpnja 2012. odlukom Skupštine trgovačkog društva “Pleter-Usluge d.o.o.” imenovan za novog predsjednika Uprave ovoga društva – to nije i nužno tako. Dobro to pokazuju i usporedivi slučajevi generala Miličevića i Obradovića, koji su obojica nastavili aktivnu vojnu službu i nakon obavljanja inspektorske dužnosti.
Ovom se promjenom na čelu Inspektorata obrane otvorila i potreba za imenovanjem novog ravnatelja VSOA. Ministar obrane Ante Kotromanović predložio je kandidata – nagađa se da je riječ o brigadiru Zdravku Klancu, dosadašnjem zapovjedniku Središnjice za upravljanje osobljem OS RH, oko kojeg su se onda usuglasili i Predsjednik RH i premijer. Sad se čeka još i prethodno mišljenje Sabora. Zato je saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost za danas, 13. srpnja 2012. godine u 9 ujutro, zakazao sjednicu zatvorenu za javnost. Ta, 10. po redu sjednica, na svom dnevnome redu ima samo jednu točku – “Prethodno mišljenje za imenovanje ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije“. Nakon pozitivnog mišljenja parlamentarnog radnog tijela, imenovanje novoga ravnatelja supotpisati će Predsjednik RH Josipović i premijer Zoran Milanović.
Treba napomenuti kako je ovaj saborski dio procedure imenovanja ravnatelja VSOA zapravo kuriozitet i dobar primjer zakonodavne neusklađenosti hrvatskoga pravnog sustava. Naime, sama je procedura definirana u Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH iz 2006. godine (NN 79/06), u svome 66. članku. Ondje se određuje i dostava prijedloga kandidata “na prethodno mišljenje odboru Hrvatskoga sabora nadležnom za nacionalnu sigurnost” – što je 2006. godine bilo jasno i nedvojbeno. No, u proljeće 2008. godine je u promjenama Poslovnika Hrvatskoga sabora iz sastava Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost izdvojen njegov negdašnji pododbor – sada samostalni Odbor za obranu. Ovo je radno tijelo preuzelo praktično sve poslove vezane uz obrambeni sektor RH – osim davanja prethodnoga mišljenja pri izboru ravnatelja VSOA, budući da se nitko nije sjetio izmijeniti mjerodavni zakon iz 2006. godine. Dok se iščekuju izmjene i dopune ovoga propisa, za sutrašnji je postupak prikladno reći – “Sve po starome”!
