U četvrtak, 8. prosinca 2016. godine Vlada RH je na svojoj 10. sjednici u aktualnome sazivu usvojila paket akata koji sačinjavaju Nacrt prijedloga državnog proračuna za 2017. godinu. Kako je već tada bilo naznačeno, ti dokumenti su pod hitno otposlani u Hrvatski sabor – gdje su se pred nizom radnih tijela našli tijekom petka, 9. prosinca – ne bi li, prilično neuobičajeno, u raspravu krenuli odmah dan kasnije – u subotu, 10. prosinca, u ranojutarnjih 9.30 sati. Ako ćemo iskreno, to je gotovo nepojmljiva žurba, koju se doduše može jednostavno objasniti. Naime, Sabor trenutno zasjeda redovito – nalazi se na kraju svog redovitog jesenskog zasjedanja, koje traje od 15. rujna do 15. prosinca, i koje završava tijekom nadolazećeg tjedna, u četvrtak. Kako se nakon toga ne bi trebalo ići u sazivanje izvanrednog parlamentarnog zasjedanja, koje bi možda narušilo i zimski parlamentarni odmor uobičajen između 15. prosinca ove i 15. siječnja iduće godine, Sabor je odlučio reagirati hitno.
Zašto žurba?
Da bi državni proračun za nadolazeću 2017. godinu stvarno i bio usvojen do kraja rada u četvrtak, 15. prosinca, on mora biti raspravljen prije ponedjeljka idućeg tjedna – i to radi roka kojeg definira treći stavak članka 212. Poslovnika Hrvatskoga sabora, koji glasi:
“(1) Pri donošenju državnog proračuna primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na postupak donošenja zakona.
(2) O prijedlogu državnog proračuna provodi se jedinstvena rasprava u načelu, po razdjelima i o podnesenim amandmanima u jednom čitanju.
(3) Ne može se glasovati o podnesenim amandmanima i proračunu u cjelini prije nego što proteknu tri dana od dana rasprave iz stavka 2. ovoga članka“.
Dakle, ostalo je malo vremena – petak i subota za sjednice radnih tijela na proračunsku temu, i onda subota (a možda i nedjelja) za raspravljanje prijedloga proračuna, ne bi li zaključenjem rasprave ostala tražena tri dana (vjerojatno od ponedjeljka 12. do srijede 14. prosinca) za očitovanje o mogućim amandmanima – i onda parlamentarno izjašnjavanje o proračunu u četvrtak, 15. prosinca, nakon što ta tri dana proteknu. Naravno, ovo je jedan vrlo sabijen program, koji traži da sve ide manje ili više ustaljenim redom, bez posebnih otezanja – ne bi li se izbjeglo već spomenutu potrebu za provođenjem procedure sazivanja izvanrednoga zasjedanja Sabora.
No, da stvari neće ići željenim putem baš tako lako postalo je jasno već tijekom jutra u petak, 9. prosinca. Dok je za to jutro već bio zakazan rad brojnih radnih tijela Sabora, tog je jutra trebalo obaviti i još jednu formalnost – uz nekoliko već raspravljenih akata trebalo je izglasati još i dopunu dnevnoga reda Sabora s dodatnih 14 točaka, među kojima su i novi proračunski dokumenti za 2017. godinu. I tu je sve krenulo neočekivano – umjesto brzog okupljanja u 10 ujutro, izglasavanja spomenutih dopuna i onda nastavka rada po parlamentarnim radnim tijelima, Sabor se na današnjim glasovanjima skupno zadržao čitav niz sati, čime je onda krenuo kasniti i čitav daljnji raspored posla pred radnim tijelima Sabora, planiran pred neuobičajeno subotnje otvaranje plenarne rasprave o proračunu.
Jedna od glavnih žrtava ovakvoga otezanja parlamentarne radne procedure bio je baš Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, koji je upravo za petak u 10.30 sati imao zakazanu svoju ukupno 3. sjednicu u aktualnome sazivu – skup čija je glavna točka dnevnoga reda bila rasprava o dokumentu “Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, s prijedlogom projekcija za 2018. i 2019. godinu”. Iako su pred ovo radno tijelo po pozivu i na vrijeme stigli Tomislav Ivić, državni tajnik iz MORH-a, te Silvija Radoš, voditeljica Službe za izvršavanje proračuna pri Ministarstvu financija – tek oko dva sata po zakazanome skupu zapravo se dobilo mogućnost i stvarno odraditi iščekivanu proračunsku temu.
Kada je većina saborskih zastupnika konačno krenula na odbore, barem nije bilo problema s kvorumom – tako da je i Odbor za obranu brzo skupio svojih 7 članova, koliko je potrebno za minimalni kvorum te regularno donošenje odluka. Pred njima se oko 12.30 sati našao već ozbiljno narušeni plan korištenja saborskih poslovnih prostora, i Odbor za obranu se našao u škripcu – u kojem je ili (1) proračun trebalo raspraviti barem formalno (uz članstvo Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koje je pred vratima čekalo na oslobađanje prostorije u kojoj su o proračunu trebali započeti diskusiju točno u podne), ili (2) tako grubo pomaknutu sjednicu otkazati, i onda je ponovo pokušati sazvati bilo kasnije istoga dana (tijekom popodneva ili večeri), ili sutra (već u vrijeme trajanja plenarne rasprave o spomenutom prijedlogu proračuna, tijekom subote 10. prosinca).
Rasprava sažeta do besmisla
Nažalost, Odbor za obranu (koji, istini za volju, nije matično tijelo za teme financijske prirode, pa makar se one ticale i obrane) tu se odlučio za ovo prvo rješenje novonastale situacije – gdje je prijedlog proračuna za 2017. godinu završio raspravljan tijekom sjednice koja je ukupno trajala nevjerojatnih 12 minuta. Tijekom tog kratkog vremena prvo je predstavnica Ministarstva financija dobila vremena za u par riječi iznijeti neke osnovne parametre novoga proračuna, prije nego je odjurila na idući saborski odbor, koji je također kasnio s početkom svoga rada. Od nje se u rekordnih 40 sekundi izlaganja moglo čuti:
“Dakle, u državnom proračunu predviđa se realni rast bruto domaćeg proizvoda u 2017. i 2018. godini od 3,2 posto, koji će se ubrzati u 2019. na 3,3 posto. Prihodi državnog proračuna u 2017. godini projicirani su u iznosu od 121,6 milijardi kuna – što predstavlja rast od 4,5 posto, u odnosu na plan za 2016. … Ukupni rashodi državnog proračuna za 2017. planirani su u iznosu od 128,4 milijarde kuna. I, sveukupni manjak proračuna opće države je oko 1,6% BDP-a.”
Nakon toga, riječ je dobio državni tajnik Ministarstva obrane RH Tomislav Ivić – koji je krenuo izlagati brzo, ali ipak ponešto temeljitije. Nažalost, nakon prvih sedam i pol minuta izlaganja, njega je prekinuo Josip Đakić, potpredsjednik Odbora koji je i vodio čitavu ovu sjednicu, i koji je to izlaganje skratio, te odmah otvorio diskusiju o dokumentu na dnevnome redu.
Tu se s pitanjem javio jedini prisutni oporbenjak Joško Klisović (SDP), zanimajući se za postotne vrijednosti koje se u novom proračunu planira odvojiti za kadrove, za modernizaciju i za materijalne troškove održavanja, što državnome tajniku Iviću nije bilo teško odgovoriti:
“Rashodi za zaposlene su 53,2 posto. Rashodi za nabavu, modernizaciju – 13,9 posto, i materijalni rashodi 31,8 posto. … Naravno, daleko je to još uvijek od onog što je preporuka – a preporuka je da 20 posto proračuna ide na opremu i modernizaciju. Mi smo tu na nekih 13 posto – 13,8 posto. To je još uvijek daleko od onoga… ali je značajan pomak u odnosu na ono što je bilo, u ovim kriznim godinama, da tako kažem. Isto kao što smo… kao što sam istakao, daleko od planiranih 2 posto BDP-a“.
Tu je onda okončano i svekoliko izlaganje, stvar je stavljena na glasovanje, i jednoglasno usvojena sa 7 zastupničkih glasova “ZA” unutar ukupno 12 radnih minuta, na sjednici koja je dovršila u petak 9. prosinca oko 12 i 40 popodne.
No pri tome treba napomenuti kako smo nakon ovog ekstremnog parlamentarnog skupa za portal Obris.org ipak uspjeli pribaviti detalje službenoga obrazloženja prijedloga državnoga proračuna za sektor obrane RH u 2017. godini – baš onog obrazloženja koje u petak 9. prosinca predstavnici MORH-a nisu uspjeli iznijeti saborskim zastupnicima. Na temelju tih podataka ćemo tijekom parlamentarne rasprave budućeg proračuna izraditi i pregled novina koje on nosi nacionalnome resoru obrane Republike Hrvatske – što smatramo bitnim elementom godišnjih obrambenih aktivnosti, kao i skupom podataka bitnih za ukupnu javnost RH.
