Dok se naši uvaženi saborski zastupnici tek pripremaju za prvu jesensku sjednicu Hrvatskog sabora, zakazanu za petak, 15. rujna, slovenske im kolege rade punom parom. Nakon što su prošloga tjedna (u srijedu, 6. rujna) zastupnici Državnoga zbora/članovi tamošnjeg Odbora za obranu održali svoju 53. hitnu sjednicu (ukupno treću od početka rujna), i to o nabavi novih oklopnih vozila – predsjednik tog Odbora, Žan Mahnič, za četvrtak, 14. rujna, sazvao je 55. hitnu sjednicu, i to na temu koja se uvelike tiče i Hrvatske. Dakle, ovog četvrtka slovenski zastupnici trebali bi iza zatvorenih vrata raspravljati o „Spremnosti Slovenske vojske na moguće sukobe oko implementacije arbitražnog sporazuma“. Osim članova Odbora za obranu, poziv za sudjelovanje na ovoj raspravi dobili su i ministrica obrane Republike Slovenije Andreja Katič, načelnik Generalštaba Slovenske vojske general bojnik Andrej Osterman, Ured predsjednika Republike Slovenije, Kabinet predsjednika Vlade, Slovenska obavještajno-sigurnosna agencija, te Obavještajno sigurnosna služba Ministarstva obrane Republike Slovenije.
Načelnik GS OS RH u studenom 2016. posjetio je Odbor za obranu Državnog zbora RS
Sudeći prema prvim reakcijama na sazivanje ove hitne sjednice, izgleda da je predsjednik Odbora, 27-godišnji Žan Mahnič, član Janšinog SDS-a, tu radio na svoju ruku. Analitičari i komentatori optužuju ga da koristi spomen Slovenske vojske za političke manipulacije, kao i da djeluje zlonamjerno i huškački kako nije primjereno ni odboru kojem je na čelu, ni parlamentu kao takvom. Slovenski premijer Miro Cerar javno je pozvao Mahniča da opozove poziv za četvrtkovu sjednicu Odbora za obranu jer je „Slovenija odlučna implementirati odluku arbitražnog suda“, ali „političkim putem“ i na temelju „vladavine prava i članstva u euroatlantskim integracijama“.
Žan Mahnič je odgovorio Ceraru preko Twittera: „Ne čudi me da bivši jugo oficiri ne razumiju ulogu parlamentarnog odbora za obranu u demokraciji. Da ne razumije ustavni pravnik Miro Cerar – to me šokira.“ Iz Ureda predsjednika RS Boruta Pahora stigla je poruka tipa „ne bi se štel mešat“ – kako prenosi STA, Pahor je poručio da je odluka o sazivanju Odbora, o utvrđivanju dnevnog reda i sadržaju pojedinih točaka u isključivoj nadležnosti Odbora, odnosno Državnoga zbora kao samostalne grane vlasti. Međutim, „dogovor o načinu utvrđivanja granice postignut je u miru, pa se na miran način mora i provesti“, poručeno je iz Pahorovih Odnosa s javnošću.
Podloga stvari
Predsjednici Hrvatske i Slovenije na vojnoj vježbi “Štit 17”
Pritisak na Pahora tu je dvojak. Baš kao i u Hrvatskoj, tako je i u Sloveniji predsjednik države ujedno i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Sloveniji su pred vratima predsjednički izbori – 22. listopada bira se nasljednik Boruta Pahora. Iako je vrlo izgledno da će Pahor dobiti i drugi mandat, protukandidata mu ne nedostaje – Mahničeva stranka u subotu je izabrala svoju europarlamentarku za predsjedničku kandidatkinju. S druge strane, Pahor kao vrhovni zapovjednik mora voditi brigu o spremnosti Slovenske vojske. Posljednjih nekoliko godina, na temelju godišnjih izvješća o spremnosti Slovenske vojske, državni vrh daje nepopularne izjave o „smanjenim sposobnostima za obavljanje zadaća“. O kolikoj smanjenosti se radi, javno je progovorio i jedan od najviše rangiranih vojnih časnika. Tri godine za redom (od 2013. do 2016.) vrhovni zapovjednik Pahor davao je Slovenskoj vojsci negativnu ocjenu zbog najniže razine sposobnosti. Prošle godine je u dokumentu o obrambenom planiranju država-članica i sam NATO ocijenio spremnost Slovenske vojske kao – nedovoljnu. Uoči odluke o angažmanu Slovenske vojske u Latviji u sklopu prednje pristunosti NATO saveza na istoku Europe, povela se rasprava u slovenskoj javnosti smije li se odobriti takvo inozemno sudjelovanje vojsci „smanjenih ili čak nedovoljnih sposobnosti“. Ovogodišnja ocjena spremnosti bila je jedva minus dvojka, gdje je ponovno spremnost ocijenjena kao najniža moguća, ali nazire se tračak svijetla obrazložen povećanjem obrambenog proračuna te planovima za modernizaciju i opremanje.
Savudrijska vala – spor do daljnjeg?
U svjetlu ove dvije činjenice, prilično je nemoguće da se granica u Savudrijskoj vali utvrđuje na temelju vojne moći. To je igra u kojoj Slovenija zasigurno ne bi bila pobjednik. Za razliku od toga, susjedna Dežela već godinama uspješno politički žulja i muči hrvatske političare – još tamo negdje prije početka hrvatskih pregovora za članstvo u Europskoj uniji. Kako stvari sada stoje, nema baš previše naznaka da Slovenija ubuduće planira mijenjati taj, do sada tek uvjetno uspješan koncept.
