Ovih dana 3 pripadnika HRM-a uputiti će se u međunarodne operacije – već danas u operaciju „Resolute Support“ u Afganistanu idu bojnik Nenad Bikić i stožerni narednik Vinko Ernest Maretić, dok će se narednih dana put Mediterana otisnuti poručnik bojnog broda Ivan Rumora. Pbb Rumora ujedno je i prvi pripadnik OS RH koji će sudjelovati u od Sabora nedavno odobrenoj operaciji „EU NAVFOR Med – Operation Sophia“ u južnom Mediteranu ispred obala Libije. Kako je u nedavnom intervjuu za Obris.org najavio zapovjednik HRM kontraadmiral Predrag Stipanović, Hrvatska će za početak u Operaciji Sophia djelovati sa svojim stožernim osobljem, pa tako pbb Ivana Rumoru čeka dužnost na brodu pri Zapovjedništvu snaga operacije. To mu je prvi angažman u nekoj međunarodnoj operaciji, a u nju odlazi s dužnosti zapovjednika ophodnog broda OB-04 iz 2. Divizijuna Obalne straže RH.
Operacija Sophia – dileme i rasprave
Angažman OS RH u EU-operaciji Sophia Hrvatski je Sabor bez previše razmišljanja odobrio krajem lipnja ove godine, kada i angažman u operaciji „Inherent Resolve“ u Iraku, te sudjelovanje u sklopu jačanja prednje prisutnosti NATO-saveza na istoku Europe, u Poljskoj i Litvi. Upravo ovo posljednje preuzelo je cijelu saborsku raspravu o novim međunarodnim misijama za OS RH, pa se o angažmanu u Mediteranu i Iraku nije izreklo gotovo ništa. Za to vrijeme su se u Europskoj uniji vodile žustre polemike o budućnosti te do sada vrlo kontroverzne operacije.
Već prilikom pokretanja operacije 2015. godine, nije se uspio postići dogovor o kontroli krijumčarskih brodova u libijskim vodama i naročito u libijskim lukama, pa je privremeno taj cilj odgođen, a krijumčari su otkrivani, kao i do tada, u vodama središnjeg Mediterana. Također, i drugi cilj operacije – obuka libijske Obalne straže – počeo je sa zakašnjenjem. Pa brodovima i snagama koje sudjeluju u operaciji nije preostalo ništa drugo nego da rade ono što rade i brodovi u drugim operacijama i misijama na tom području – detektiraju krijumčarske brodove i spašavaju migrante iz Afrike. I u tome je Operacija Sophia uspješna – snage angažirane u toj operaciji spasile su ili su pomogle u spašavanju između 33.000 i 40.000 ljudi tijekom protekle dvije godine. No zato su talijanskim vlastima predale tek 110 potencijalnih trgovaca ljudima, i neutralizirale 470 plovila. Tijekom posljednjih godinu dana, otkad je počela obuka libijske Obalne straže, obuku koju provode EU-vojnici prošlo je tek 136 Libijaca.
Sredinom srpnja o Operaciji Sophia na temelju vlastitog izvješća raspravljao je britanski House of Lords, točnije tamošnji parlamentarni Pododbor za vanjske poslove EU. Kao prvo, njihov je zaključak bio da je Operacija Sophia podbacila u postizanju svojih zadanih ciljeva – u ometanju i onemogućavanju trgovačkog modela krijumčarenja ljudima i pripadajućih krijumčarskih mreža u južnom i središnjem Mediteranu. Druga, neželjena posljedica uništavanja krijumčarskih plovila bila je da su se krijumčari prilagodili, i počeli slati migrante na Mediteran u neprikladnim i nesigurnim plovilima, što je rezultiralo s još više smrti na moru. Samo u 2016. godini broj prijavljenih smrti na središnjoj mediteranskoj ruti povećao se za 42%, dok je do sredine srpnja 2017. zabilježeno 2.150 žrtava. I treće – politički i sigurnosni uvjeti u Libiji zasigurno se neće dovoljno poboljšati kako bi omogućili djelovanje snaga EU na libijskome kopnu ikada. Jedan od preduvjeta smislenog djelovanja EU na teritoriju Libije je jedinstvena libijska vlada (koje sada nema), a koja bi bila u stanju osigurati smisleno djelovanje protiv krijumčarenja ljudi na kopnu, no u House of Lords nisu uvjereni da će se to ikada dogoditi, pa je i samim time Operacija Sophia, s ranije postavljenim ciljevima, potpuno besmislena. Preporuke članova Pododbora za vanjske poslove EU bila je ne-obnavljanje mandata Operaciji Sophia, te orijentacija na pružanje humanitarne pomoći migrantima u prikladnijim, civilnim plovilima. „Ubuduće bi se akcije Ujedinjene Kraljevine i EU trebale fokusirati na onemogućavanje krijumčarenja ljudima na samom izvorištu, kao i u tranzitnim zemljama, kao i na podršku održivom ekonomskom razvoju i dobrom upravljanju u zemljama polazišta“, zaključak je britanskom parlamentarnom pododbora.
Ovo se izvješće poklopilo s ranijim izvješćem Amnesty Internationala pod nazivom „Savršena oluja“ , koji je zaključio kako „bezobzirne operacije EU uništavaju najsigurnije brodove krijumčara na Mediteranu“, uzrokujući više smrti među izbjeglicama i migrantima. Preporuke AI bila je da bi se Europske unija trebala vratiti na ranije strategije zaštite i spašavanja. Uništavanje i zapljene krijumčarskih brodova dovele su do toga da su krijumčari umjesto drvenih plovila ponovno počeli koristiti gumenjake, koji često nemaju dovoljno goriva, nemaju pojaseve za spašavanje, kao ni satelitskih telefona za poziv u pomoć, pa time migranti gotovo da nemaju nikakve šanse za dosezanje europske obale bez pomoći europskih spasilaca, zaključio je Amnesty International. Zato su se ministri vanjskih poslova EU dosjetili spasonosnog rješenja – sredinom srpnja dogovorili su se da će EU limitirati prodaju gumenih plovila i vanbrodskih motora Libiji, te da zemlje-članice EU mogu zabraniti prodaju gumenjaka Libiji, ne bi li obeshrabrili krijumčare. Ove će se mjere primjenjivati i na gumena plovila i motore kojima je EU samo tranzitno područje, i to svaki put kada postoji opravdana sumnja da se ta sredstva neće upotrebljavati za npr. ribolov ili neku drugu zakonito djelatnost.
U prvoj polovici 2017. godine, do Italije je došlo oko 73.000 izbjeglica, što je 14% više nego u istom razdoblju prošle godine. No one druge brojke mogle bi biti još i veće: „S 2,5 smrti na svakih 100 ljudi koji pokušaju prijeći Mediteran, 2016. godine bila je najsmrtonosnija godina otkad izbjeglice i migranti prelaze rutu središnjeg Mediterana. Prema trenutnim podacima, smrtnost u 2017. mogla bi biti jednako visoke, ako ne i viša“, upozorio je Amnesty International. Prema njihovom uvidu, sudjelovanje libijske Obalne straže u EU-operacijama ne funkcionira, a zabilježeni su i slučajevi silovanja i seksualnog nasilja koje su nad migrantima počinili libijski vojnici, kao i otuđenje novaca i mobitela.
No u Bruxellesu se s tim zaključcima nisu složili – štoviše, 25. srpnja na zasjedanju Eruopskog vijeća izglasano je produženje mandata. Time će „EU NAVFOR Med – Operation Sophia“ trajati najmanje još do 31. prosinca 2018. godine. Vijeće je donekle izmijenilo mandat operacije, te je kao nove ciljeve zadalo: (1) uspostavljanje mehanizma praćenja pripadnika libijske Obalne straže koji su prošli obuku, kako bi se osigurala dugoročna učinkovitost obuke i osposobljavanja, (2) provođenje novih nadzornih aktivnosti i razmjena informacija o ilegalnoj trgovini i izvozu nafte iz Libije, te (3) jačanje mogućnosti za dijeljenje informacija o krojumčarenju ljudima s policijskim i pravosudnim tijelima zemalja-članica EU, FRONTEX-om i EUROPOL-om. Po donošenju novih ciljeva, u Bruxellesu i u Rimu, gdje je smješteno zapovjedništvo Operacije Sophia, započelo se s revizijom operativnog plana i implementacijom novih mehanizama za praćenje aktivnosti libijske Obalne straže i Mornarice nakon provedene obuke. U takvim okolnostima i Republika Hrvatska započinje svoj angažman u „EU NAVFOR Med – Operation Sophia“, obećan još prošle godine.
