Današnjom primopredajom Izvješća o konačnim rezultatima izbora za predsjednika RH između predsjednika Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Đure Sesse i izabranog predsjednika Zorana Milanovića i formalno je okončan ovaj izborni proces. No o namjerama novog predsjednika Milanovića još uvijek se zna vrlo malo, pa je u tom smislu prilično dragocjen intervju koji je Zoran Milanović dao Dnevniku Nove TV u četvrtak, 16. siječnja. U razgovoru koji je vodio Mislav Bago, Milanović je najavio vrlo skromnu inauguraciju koja će se po prvi puta održati u Uredu predsjednika na Pantovčaku, i to bez velike pompe, što uključuje da „neće biti lente, bit će bez garde i straže“. Također, Milanović je najavio i manji broj profesionalnih savjetnika od dosadašnjih, iako je ta tema i do sada predstavljala ozbiljan izvor problema:

„Ne zato što sam ja štedljiv, ili zato što je to uopće pitanje štednje, naprosto tako to u ovom trenutku ispada. Hoće li se mijenjati – ne znam, ali siguran sam da ću… Oni savjetnici koje budem imenovao će govoriti o nekim mojim prioritetima. Postoje oni koji su nužni – to je obrana, nacionalna sigurnost, vanjska politika i praktički…. I praktički ništa više. Ali sigurno neću imati savjetnika za društvene djelatnosti. Jer to je pretenciozno, dakle to je, kako da kažem, krivo. Dakle, ja nisam Vlada. Šta znači savjetnik za… Dakle, ja sam… ja ću se baviti listama čekanja? Nemam pravo tu… ako ne mogu ponuditi rješenje, bit mentor Vladi. Nemam to pravo. Ali iz društvenih djelatnosti ću imati neke prioritete – obrazovanje, kurikularna reforma, kultura… to je već puno“.

O izboru čelnih ljudi

Iako o imenima nije želio razgovarati, nije tajna da Milanović na jednom od profesionalnih savjetničkih mjesta vidi Dragana Lozančića, bivšeg šefa SOA-e i bivšeg ravnatelja DUZS-a – osobu koja je 2016. godine bila u središtu prijepora, između Kolinde Grabar Kitarović i Vlade RH – a koju je Milanović i tijekom predizborne kampanje hvalio kao iznimnog stručnjaka i profesionalca. Štoviše, u razgovoru za Novu TV Milanović je potvrdio kako je njegova ponuda Lozančiću na stolu, te da sve ovisi o njemu – hoće li je prihvatiti ili ne, s obzirom na poslove koje Lozančić radi ne samo kao savjetnik ministra Davora Božinovića, nego i kao instruktor u nekim međunarodnim institucijama. Ono što je sigurno, a to je rezolutno potvrdio i Milanović, Lozančić se neće vraćati u SOA-u. Aktualnom ravnatelju Danielu Markiću mandat ističe početkom svibnja, i tada bi trebalo ili reizabrati ga na novi mandat, ili mu pronaći nasljednika. Milanović se tu, kako je rekao, neće miješati:

„Što se tiče SOA-e, tu ću inicijativu prepustiti predsjedniku Vlade da predloži, jer tako je bilo kad sam ja bio premijer i smatram da je to normalno, jer Vlada vodi unutarnju i vanjsku politiku. Vlada je glavna, i normalno je da, eto, taj segment predloži premijer. A inače u radu SOA-e i tako se ništa značajno ne može dogoditi i ne smije dogoditi bez suradnje premijera i predsjednika. Ono rutinsko, tehničko, svakodnevno – da“.

U obilasku vojarne u Petrinji 2015. s bivšim načelnikom GS generalom Lovrićem

S prvim danom ožujka mandat ističe i aktualnom načelniku GS OS RH, generalu zbora Mirku Šundovu, koji nema pravo na reizbor. Imenovanje novog načelnika bit će jedna od prvih obaveza novog predsjednika države i vrhovnog zapovjednika OS RH:

„U tome ću izravno sudjelovati. Srećom, znam dosta tih ljudi i imam neke svoje ideje i stavove. (…) Sve mora biti kompromis. Ali to sigurno ne može biti netko tko ne ispunjava jedan cijeli niz egzaktnih uvjeta… (…) Mada to zakonom nije striktno određeno, ali ja imam svoja  vrlo stroga pravila i probat ću ih predstaviti, a ne nametnuti. (…) Ima ih 10, 12, 13… Dakle, sve su to stvari koje… Mislim da ne možeš bit protiv ni jednog… ni protiv jednog“.

Prema postojećim zakonima, Milanović bi tijekom svog mandata trebao dva puta izravno sudjelovati u izboru načelnika GS OS RH – naime, predsjednički mandat traje 5 godina, a mandat načelnika Glavnog stožera OS RH 4 godine.

O kupovini borbenih aviona

Kako je najavio, Milanović se neće puno petljati ni u aktualni izbor borbenog aviona – odluka je na Vladi, rekao je izabrani predsjednik, pojasnivši na pitanje voditelja Bage i svoj u kampanji izrečeni stav o izravnim pregovorima sa SAD-om kao jedinim normalnim načinom nabave aviona.

„Pa zato što ne kupujemo aute, za sada, ko neki dan, pa onda moraš raspisati javni natječaj, odnosno poziv pa specificiraš te aute… Zna se da se kupuje Audi, ali moraš raspisati javni natječaj preko Ureda za opće poslove Vlade i Sabora, pa onda preko Ureda za nabavu, i na kraju se kupi preskupo umjesto da se kupi direktno duplo jeftinije, recimo godinu dana staro vozilo, ne? Međutim, ovdje se ne kupuju auti, ovdje se kupuju ubojiti strojevi, dakle važni u sustavu nacionalne sigurnosti, kad je već donesena takva odluka, a ja nisam protiv nje. I to ne možemo… Dakle, tu treba uzeti u obzir cijeli niz faktora, a glavni – osim kvalitete proizvoda – je pouzdanost. Dakle, dugoročna pouzdanost partnera, dostupnost ne samo obuke nego i rezervnih dijelova, zanavljanja sustava… pa to je najsigurnije s Amerikancima“,

rekao je Milanović, dodavši kako na neki način razumije i premijera Plenkovića i tijek aktualnog procesa nabave:

„On to vjerojatno radi iz opreza, jer su se jednom grdno prevarili ili su prevareni, to je njihova odgovornost, i sad vjerojatno nemaju neću reći hrabrosti nego im je nezgodno i žele … Dakle, žele ići kompliciranijim načinom, nepotrebno kompliciranim, koji za Hrvatsku na kraju ne mora značiti bolje rješenje, može biti lošije rješenje. Naravno, tu treba voditi računa, dakle da se sve strogo kontrolira da ne bi bilo dogovaranja i korupcije, a to je moguće. Ali krajnji učinak mora biti najbolji za Hrvatsku“.

Direktni pregovori po Milanoviću nisu nužno i najjeftiniji, ali su – smatra on – lišeni raznih posrednika:

„Ovdje se radi o američkoj Vladi. Nema tu nikakvih nakupaca konja i trgovine, to je američka Vlada. To ne mora biti najjefitnije… Dakle, ja nisam lobist američke vlade, iskreno govoreći fućka mi se. Ja bih najradije da mi proizvodimo to, al ne proizvodimo. Al mogli bismo proizvoditi brodove, recimo“.

Tako je otkriveno da je Mornarica, odnosno dugoročna zaštita mora – za novog predsjednika tema važnija od zaštite neba, što je Milanović vrlo brzo i objasnio:

„Ja to govorim već 5 i više godina. Mi smo… Ja sam kao premijer izašao iz mandata s narudžbom za 1, odnosno još 4, dakle 5 patrolnih brodova za Obalnu stražu, danas Mornaricu. To je ono što nam treba kao minimum, ali to nije dovoljno. Dakle, ja smatram da je prioritet Mornarica, jer ona čini razliku. Dakle, naših 12 ili ne znam koliko zrakoplova su u globalnom smislu ništa. Dakle, to je čisto nekakav bedž, ono, ponosa, da imaš, i da imaš tu sposobnost. To je skupo, ali mi smo država, ne zato što smo članica NATO-a – nije uopće bitno što smo u NATO-u, ali Mornarica i more – to je najdragocjeniji resurs koji imamo osim ljudi“.

O povlačenju iz Afganistana

Kao što je govorio i u kampanji, tako i tijekom predsjedničkog mandata Zoran Milanović namjerava tražiti i zagovarati povlačenje OS RH iz misije u Afganistanu. Usput je pozdravio i nedavno povlačenje hrvatskih vojnika iz NATO misije u Iraku.

„Dobro je da smo povučeni. Iz Afganistana…. Tamo nema rješenja. Dakle, pitanje je kada će se SAD povući. A mi tamo da budemo zadnji? Dakle, u konzultacijama s drugima, i tu je – mislim da je premijer, ako je govorio pogrešno govorio – dakle mi tamo nismo ušli…. Kaže, ‘ušli smo zajedno, izaći ćemo zajedno’. Dakle, prvo, to nije prava borbena aktivnost da bi se sad tu moralo govoriti o nekakvom… ratničkoj časti, to je ipak misija koja za naše ljude nije borbena i ja ne bih ni prihvatio borbenu misiju. Međutim, mi tamo nismo ušli zajedno. Mi smo tamo ušli više od godinu dana nakon Amerikanaca i niza drugih… Ali smo ušli tek 2003., dakle godinu dana nakon što su već talibani poraženi… Dakle, mi smo tamo ušli na inicijativu Vlade Ivice Račana, osobno sam u tome sudjelovao zajedno s još 3-4 ljudi, i to ne znači da nas to bilo čime obvezuje. Možemo izać onda kada mi odlučimo. Nema konzultacija. Jer ako se nastavite konzultirati reći će vam da ostanete do kraja“.

Misiju u Afganistanu novi predsjednik smatra totalno bezglavom i lišenom ikakve ideje o razlozima hrvatskog prisustva podno Hindukuša:

„Ne može to biti na razini da jedan broj vojnika tamo zaradi na misijama malo veću plaću – meni je drago zbog toga, nije mi drago kad se vrate ranjeni. Ili kad poginu – to mi je koma. I onda se pitam zašto? Zbog čega? Ne?!“.

Na to pitanje se nadovezao i voditelj Bago, upitavši koji je hrvatski interes imati vojnike i u Indiji te Pakistanu, na što je Milanović odgovorio:

„Dobro, to je puno manji broj ljudi. Da, to treba konstantno provjeravati i vidjeti omjer, dakle, a ne da idemo slijepo kao, ne znam, nekakvo… sa zvoncem oko vrata, tamo gdje idu naši partneri, jer neki od naših partnera gledaju prvenstveno svoje interese, da se razumijemo. I svaka im čast na tome, ali to nije moj posao. Ja sam hrvatski predsjednik“.

O simboličnim proslavama

Svečani mimohod za 20. obljetnicu Oluje, kolovoz 2015.

U vrijeme dok je bio premijer, Hrvatska je svečanim mimohodom obilježila 20. obljetnicu VRO „Oluja“. Na pitanje hoće li nešto slično predložiti i za 25. obljetnicu, Milanović je odlučno rekao:

„Ne, ne. Predlagali smo to na 20. godišnjicu hrvatske pobjede u ratu. To se ne radi stalno. To su iznimne prigode i… Ne treba nam militarizacija države. Pa ni ovdje…“.

No u Knin će, kako je najavio, otići, iako to mjesto nije bilo samo ishodište velikosrpske ideologije:

„Ponovit ću opet – i to se sve više vidi – ta ideologija, odnosno ta praktična disciplina velikosrpska, beogradska, čaršijska, je prosijana i rasijana iz Beograda, ne iz Knina. Knin je malo kolodvorsko sjecište u Dalmatinskoj Zagori, bez novca, bez ljudi, bez ideja, bez znanja, bez snage i težine, a mi slavimo to u Kninu kao da je to Berlin, kao da smo…. Dakle, to nije … kako da kažem …. Na kraju krajeva, … (…) Ajde ovako da vas pitam… Jel predsjednik Tuđman odlazio u Knin ’96., ’97., ’98. i ’99.? Ne! Znate tko je prvi otišao u Knin? Račan i Goran Granić 2000. To ne znači da neću ići, međutim to sve skupa… Dakle, o stvarima treba razmišljati. To nisu zatvorene teme, kao recimo i Dan državnosti. Koji je smisao ove odluke da se Dan državnosti, običnom skrpanom većinom, dakle onako, preko plota na fintu, ponovno nakon skoro 20 godina vrati na dan kada je HDZ dobio izbore ’90.?“.

U polusatnom intervjuu na Novoj TV izabrani predsjednik je podsjetio da je njegova uloga vrhovnog zapovjednika nominalna, i postaje stvarna tek u slučaju rata (kojeg Hrvatska nije proglasila ni u vrijeme stvarnoga rata s početka ’90-ih), te da nema puno ovlasti na području obrane. Budući da sustavom upravlja Vlada, Milanović je najavio da joj namjerava biti partner. U tvrdoj ili mekoj kohabitaciji, vidjet će se vrlo uskoro, već pri formiranju ureda na Pantovčaku, te prilikom predstojećeg izbora načelnika GS OS RH.