Tek što je predsjednik Sirije Bašar al-Asad svrgnut s vlasti, u Europi se prošlog ponedjeljka (od 09. prosinca) ponovno pokrenula rasprava o prihvatu sirijskih izbjeglica i njihovom trenutnom statusu.

“Ministarstvo unutarnjih poslova dalo je uputu svojim nadležnim službama da i mi u ovom trenutku, privremeno, obustavimo zahtjeve za azilom za državljane Sirije dok se eventualno ne donese neka odluka na razini Europske unije,”

rekao je Božinović novinarima tog ponedjeljka, napomenuvši kako „Hrvatska time slijedi poteze drugih članica EU-a.“

Naime, dok su još u Damasku odjekivali pucnji te slavlja zbog pada omraženog režima, dio zemalja Europske unije odmah su objavile da se zaustavlja dodjela azila sirijskim državljanima.

“Kada govorimo konkretno o Sirijcima, oni su izbjegli od jednog opresivnog režima, režima koji je ubijao vlastite građane, režima koji je koristio i kemijsko oružje protiv svojih građana. Taj režim više ne postoji nakon više od pola stoljeća koliko je vladala dinastija al-Asad i nadamo se svi skupa da će situacija u Siriji omogućiti da se Sirijci vrate u svoju zemlju, što je u interesu, ja bih kazao, svih”,

rekao je ministar Božinović.

Odluka, koja će utjecati na desetke tisuća otvorenih zahtjeva, odražava rastuću potporu diljem kontinenta desničarskim strankama koje se protive useljavanju ili ga žele ograničiti, piše Reuters. U kontekstu snažnog napretka stranaka krajnje desnice na nedavnim izborima na europskom kontinentu, njemačkoj, austrijskoj, švedskoj, danskoj, norveškoj i belgijskoj vladi nije trebalo ni 48 sati da odluče obustaviti zahtjeve za azil sirijskim državljanima. Njemačka je 2015. godine, na vrhuncu građanskog rata u Siriji, širom otvorila svoja vrata velikom broju tražitelja azila, a sada je dom za gotovo milijun Sirijaca, što je njihova najveća zajednica u Europi. Njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da neće obrađivati ​​zahtjeve za azil sve dok ne bude jasniji politički razvoj događaja u Siriji. Naime, nije tajna da u Europi raste antiimigrantsko raspoloženje, o čemu govore izborni rezultati krajnje desnih, antiimigracijskih stranaka. Primjer Nizozemske često se uzimao kao najočitiji primjer, I druge zemlje, uključujući Norvešku i Austriju, objavile su da će obustaviti sirijske zahtjeve, a Francuska je objavila da se nada da će uskoro donijeti sličnu odluku. Norveške imigracijske vlasti priopćile su da se zahtjevi Sirijaca za azil privremeno neće ni odbijati ni prihvaćati.

Danska je pauzirala obradu zahtjeva i rekla da će Sirijcima, čiji su zahtjevi već odbijeni i kojima je određen rok za odlazak, dopustiti da ostanu dulje zbog trenutačne neizvjesnosti. Austrijski kancelar Karl Nehammer naložio je svom ministru unutarnjih poslova da obustavi sve sirijske zahtjeve za azil i spajanje obitelji, kao i da preispita slučajeve u kojima je azil odobren. Talijanska vlada također je pauzirala obradu sirijskih zahtjeva za azil. “Vlada je odlučila, slično kao i drugi europski partneri, obustaviti postupke po zahtjevima za azil iz Sirije”, stoji u vladinom priopćenju nakon sastanka šefice vlade Giorgie Meloni i nekih ministara o Siriji. Grčka je stopirala zahtjeve za azil za oko 9.000 Sirijaca, rekao je Reutersu izvor iz grčke vlade. Švicarska je isto odlučila suspendirati odluke o azilu za Sirijce, objavile su savezne vlasti. “SEM obustavlja postupke i odluke o azilu za sirijske tražitelje azila do daljnjega“, objavilo je Državno tajništvo za migracije na društvenoj mreži X. I Velika Britanija je donijela takvu odluku dok procjenjuje trenutačnu situaciju, izvijestio je Bloomberg pozivajući se na glasnogovornika vlade.

Pitanje migranata u Europi ovime će se i dodatno zaoštriti jer, poznato je iz krugova bliskih policiji, mnogi ilegalni migranti koji protuzakonito prelaze naše granice govore da su iz Sirije. Kako u pravilu svi tvrde da su dokumenti izgubljeni na putu, među Sirijce se pokušavaju „ubaciti“ i državljani drugih arapskih ili bliskoistočnih zemalja čiji je cilj „dokopati se„ neke od razvijenih zemalja Zapadne Europe.

Da taj problem neće biti lako riješen govori i tekst koji je objavi portal Deutshe Welle koji naglašava da je u Njemačkoj skoro milijun Sirijaca. Većina sirijskih izbjeglica u Njemačkoj su muškarci, a samo oko 41 posto su žene. Istodobno, Sirijci u Njemačkoj su mlađi od opće populacije: njihova prosječna dob je oko 25 godina. Pritom ih je 37 posto maloljetnih. Prema podacima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, više od 60 posto onih koji su zatražili azil u Njemačkoj između 2017. i 2023. bili su u braku. Mnogo djece sirijskih izbjeglica rođeno je u Njemačkoj: od 2019. (kada je istraživanje počelo) do 2024. rođeno je oko 56.200 djece. Više od 60 posto Sirijaca koji su od 2015. zatražili azil u Njemačkoj su Arapi, a oko trećina pripada kurdskoj manjini. Jasna većina, više od 90 posto, su muslimani, manje od dva posto su kršćani, a oko jedan posto su Jezidi. DW, između ostalog ističe kako ljudi iz Sirije imaju posebno važnu ulogu u zdravstvenom sektoru, gdje preuzimaju poslove za koje nedostaje radne snage. Mnogi su se uspjeli zaposliti u području njegovatelja, posebno kroz specijalizirane programe osposobljavanja. Ako se sada žele ili moraju vratiti u svoju domovinu – kako već zahtijevaju neki njemački političari – trenutni nedostatak kvalificirane radne snage u zdravstvenom sektoru će se pogoršati. Savezno Ministarstvo zdravlja žali se da je već sada oko 200.000 radnih mjesta u oblasti njege nepopunjeno. Problem sirijskih migranata dodatno su pojačali intenzivni izraelski napadi na sirijsku mornaricu, zrakoplovstvo, te razne vojne instalacije. IDF je tako prešao liniju razdvajanja koja na Golanskoj visoravni još od Yom Kipurskog rata 1967 godine. Podsjetimo Golanska visoravan, strateški je položaj na okupiranom sirijskom teritoriju i tamo je, u okviru misije UNDOF jedno vrijeme bio i hrvatski kontingent plavih kaciga koji je povučen početkom sirijskog građanskog rata 2013.

Posebni izaslanik UN-a za Siriju osvrnuo se na zabrinutost zbog sirijske pobunjeničke skupine Hayat Tahrir al-Sham (HTS) koju su brojne zemlje proglasile terorističkom skupinom, poručivši da je prerano za povratak izbjeglica, dok je situacija u zemlji i dalje “dinamična”. “Stvarnost je takva da su HTS i druge naoružane skupine slale dobre poruke sirijskom narod – poruke jedinstva, uključivosti“, rekao je Geir Pedersen na brifingu u sjedištu UN-a u Ženevi. “Iznimno je važno da se ne dogodi nikakva akcija nekakvog međunarodnog aktera koji uništava mogućnost da se transformacija u Siriji dogodi“, dodao je, govoreći o potezima Izraela da proširi tampon zonu unutar zemlje. Specijalni izaslanik UN-a za Siriju nazvao je izraelske napade „veoma zabrinjavajućim razvojem situacije“. „Nastavljamo pratiti izraelske aktivnosti i bombardiranja na sirijskom teritoriju. To mora prestati“, izjavio je Pedersen i dodao kako  sukob u Siriji nije završen, ukazujući na nastavak sukoba na sjeveroistoku između Sirijske nacionalne armije, koju podržava Turska, i pretežno kurdskih Sirijskih demokratskih snaga (SDF).

Nakon završetka sastanka ministara unutarnjih poslova država članica EU-a, održanog u Bruxellesu u četvrtak, 12. prosinca, na kojem je glavna tema bila posljedice pada režima Bašara al-Asada na migrantske tokove prema Europi, ponovno se oglasio ministar Božinović ponavljajući da odluke o obustavi davanja azila  sirijskim izbjeglicama nije bila preuranjena:

“Međutim, Europska unija, odnosno te države, morale su reagirati i poslati poruku kojom se želi ohrabriti sve one koji su sada aktivni u definiranju onoga što bi trebala biti sirijska stvarnost da su to njihovi građani, ali i poruka tim istim građanima da ono što su naučili u izbjeglištvu u Europi pokušaju investirati u vlastitu državu”.

U Hrvatskoj je tom odlukom zamrznuta obrada 53 zahtjeva. Od 2015. godine azili u Hrvatskoj dobilo je 537 sirijskih izbjeglica, navodi MUP RH. Predsjednica EK Ursula von der Leyen najavila je dodatnu humanitarnu  pomoć u iznosu od 160 milijuna eura, kao i dodatne pošiljke hrane, skloništa i medicinskih potrepština za sirijske izbjeglice.