Nakon svega što se događalo u Ovalnom uredu u Bijeloj kući u petak 28. veljače i sukoba Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa, u Londonu je u nedjelju 02. ožujka održan summit dijela europskih čelnika posvećen jačanju potpore Ukrajini i mogućim mirovnim pregovorima. Domaćin skupa, britanski premijer Keir Starmer izjavio je da će Europa izraditi plan za prekid rata u Ukrajini, koji će zatim biti predstavljen Sjedinjenim Državama. Velika Britanija i Francuska rade na prijedlogu mirovnog sporazuma koji će Starmer predstaviti Donaldu Trumpu, uz uvjet američke potpore. Sve svjetske agencije i mediji objavili su i da se Velika Britanija obvezala osigurati Ukrajini 1,6 milijardi funti za kupnju 5000 projektila za protuzračnu obranu.
Na summitu je dogovoren nastavak vojne pomoći, jačanje ekonomskog pritiska na Rusiju i stvaranje “koalicije voljnih” za jamčenje mira.
Starmer je naglasio da Europa mora preuzeti odgovornost i djelovati hitno, uz podršku SAD-a. Odbacio je tvrdnje da je Amerika nepouzdan saveznik te poručio da Rusija ne može diktirati uvjete mirovnog sporazuma. Starmer kaže da svaki novi dogovor o potpori Ukrajini mora biti podržan snagom i da svaka nacija mora pridonijeti na najbolji način na koji može, preuzimanjem odgovornosti i povećanjem vlastitog udjela. Objavio je kako su se europski čelnici na tom summitu dogovorili o četiri važna koraka:
- Zadržati dotok vojne pomoći u Ukrajinu dok je rat u tijeku i povećati ekonomski pritisak na Rusiju
- Svaki trajni mir mora osigurati suverenitet i sigurnost Ukrajine, a Ukrajina mora biti za stolom za sve mirovne pregovore
- U slučaju mirovnog sporazuma, europski će čelnici nastojati odvratiti bilo kakvu buduću invaziju Rusije na Ukrajinu
- formiranje”koalicija voljnih” koja bi poslala snage u Ukrajinu i jamčila mir u zemlji.
Također, na summitu su se čelnici dogovorili da će se uskoro ponovno sastati kako bi “držali korak iza ovih akcija” i nastavili raditi prema zajedničkom planu. “Danas smo na raskrižju povijesti”, kaže Starmer. Upitan boji li se da bi se Zapad mogao podijeliti oko svoje potpore Ukrajini, misleći na odnose između Europe i SAD-a, Starmer je rekao da on i Giorgia Meloni dijele “ogromnu količinu zajedničkog jezika” u osjećaju da Europa i SAD moraju stajati zajedno. Dodaje da je za sigurnost Europe važno da kontinent blisko surađuje sa SAD-om. Naime, pitanje je uslijedilo nakon komentara koje je ranije dala talijanska premijerka Giorgia Meloni rekavši da Zapad mora “izbjeći rizik” podjele.
Nakon summita kojeg su, između ostalog obilježili pro-ukrajinski prosvjedi u Europi i SAD-u, uslijedile su brojne reakcije sudionika summita i međunarodnih političara, poput one poljskog premijera Donalda Tuska koji je na društvenoj mreži poručio: “Europa se probudila“, uz fotografiju čelnika na summitu. Tusk kaže da prisutni “svi govore u jedan glas o pomoći Ukrajini, potrebi bliske transatlantske suradnje i jačanju istočne granice”. Talijanska premijerka Giorgia Meloni također je reagirala: “Jedina stvar koju si apsolutno ne možemo priuštiti je mir [u Ukrajini] koji neće trajati. (…) Moramo biti vrlo oprezni kada procjenjujemo što se predlaže, posebno u odgovoru na ovo ključno pitanje: može li se ovaj mir narušiti? Jer, nažalost, vidjeli smo da se to dogodilo u prošlosti.” A bilo je riječi i od njemačkog kancelara u odlasku Olafa Scholza, koji spominje da biti “transatlantski saveznici” u NATO-u ostaje “ključ sigurnosti” u SAD-u, Kanadi i Europi. Smatra da je savezništvo ojačano posljednjih godina “novim članicama i izdvajanjima za obranu” i da je to “put kojim ćemo nastaviti ići i u budućnosti“. Nizozemski premijer Dick Schoof ponavlja da Europa “mora preuzeti veću ulogu u osiguravanju sigurnosti za naš kontinent” i dodaje da su “dobri transatlantski odnosi također neophodni“.
“Europa se mora hitno naoružati, a zemlje članice moraju dobiti fiskalni prostor da povećaju obrambenu potrošnju“, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka. Ona je dodala da Europa također mora pokazati Sjedinjenim Državama da je spremna braniti demokraciju. “Nakon dugog razdoblja nedovoljnog ulaganja, od najveće je važnosti povećati ulaganje u obranu na produljeni period“, rekla je novinarima nakon sastanka u Londonu. Zemlje članice trebaju više fiskalnog prostora kako bi povećale obrambene izdatke, poručila je von der Leyen.
S druge strane, iz SAD-a ne stižu nimalo pomirljive poruke. Savjetnik Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost i član pregovaračkog tima s Ruskom Federacijom, Mike Waltz, izjavio je na CNN-u da Sjedinjene Države trebaju ukrajinskog čelnika koji je voljan postići trajan mir s Rusijom, ali da nije sigurno je li predsjednik Zelenski spreman na to. Waltz je naglasio da Washington podržava mir koji uključuje teritorijalne ustupke u zamjenu za sigurnosna jamstva, te da je njihova provedba odgovornost Europe. Predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson također smatra kako Ukrajini možda treba novi lider ako Zelenski ne pristane na američke zahtjeve za pregovorima. Mediji su prenijeli i da je američki državni tajnik Marco Rubio izjavio da SAD neće nastaviti razgovore dok Kijev ne pokaže spremnost na dogovor.
Na sastanku u Londonu nazočili su, uz brojne europske čelnike (među kojima nije bio ni jedan hrvatski dužnosnik), i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, kanadski premijer Justin Trudeau i turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan. Summit u Londonu smatra se ključnim za daljnji smjer europske podrške Ukrajini i transatlantskih odnosa, ocjena je medija i političkih analitičara.
