Subota 10. prosinca ujedno je i 290. dan ovogodišnjeg intenzivnog ratovanja u Ukrajini, gdje protek 42. tjedna sukoba obilježavaju jake kišne padaline te privremeno zatopljenje iznad 0 stupnjeva. Ovakvi vremenski uvjeti krajem ovog te tijekom idućeg tjedna ne samo da usporavaju sve vojne aktivnosti obiju zaraćenih strana, nego posebno otežavaju i korištenje civilnih bespilotnih letjelica – sredstva koje je u Ukrajini posljednjih mjeseci postalo ključno u topničkom izviđanju i preciznoj korekciji vatre. Pa ipak, i dalje postoje točke na kojima sukobljavanje teče nesmanjenom žestinom. Ukrajinske snage izgleda da i dalje nastoje održati pritisak na ruske položaje oko mjesta Svatove na sjeveru Donbasa, gdje se posljednjih dana registriralo prikupljanje dodatnih ruskih pojačanja, ali još ne i neka bitnija protunapadna djelovanja. Kako izgleda, nije oslabio ni ukrajinski pritisak prema istoku, u smjeru ceste Svatove-Kremina oko 24 km južnije (područje sela Plošćanka i Červonopopivka), iako ni tu nije došlo do bitnijih pomaka, kao ni još desetak kilometara južnije oko ruskog uporišta u okupiranom gradu Kremina. S južne strane rijeke Siverski Donjec i dalje traju intenzivna ruska kopnena djelovanja. No, za razliku od poteza Bilogorivka-Vehnokamjanske-Spirne, pritisak vidljivo raste s približavanjem prostoru Soledara i Bahmuta.
Ukrajinska 93. mehanizirana brigada drži položaje kod Bahmuta
Oko 20 km od rijeke, na bojišnici koja tu prati cestu T1302, nejasno je da li su Rusi uspjeli zauzeti selo Jakovlivka na oko 4 km sjeveroistočno od Soledara. Ujedno, jasno je da se teške cjelodnevne borbe vode oko Bahmuta, jednog od fokusnih točaka ruskih djelovanja, s posebnim naglaskom na prostor istočno te južno od grada. Kod južnog prigradskog naselja Opitne, izgleda da su Rusi neuspješno pokušali sa zapada zaobići ukrajinske položaje, nadovezujući se ondje na napade prema selu Klišćivka (oko 4 km jugozapadno od Bahmuta). Jednako tako, po višednevnim borbama oko 12 km južno od Bahmuta – krajem ovoga tjedan je zabilježen i pokušaj daljnjeg ruskog napredovanja na zapad, iz prostora sada ipak temeljitije okupiranih sela Kurdjumivka i Ozarjanivka pa preko tamošnjih vodnih kanala – što je navodno zaustavljeno samo koji km zapadnije, pred ukrajinskim selom Bila Gora. Jednako žestoki ruski napadi bili su bilježeni i oko 40 km jugozapadno, oko okupiranog Donjecka, iz kojeg ruske snage nastoje izvoditi napade prema obližnjim ukrajinskim uporištima Avdiivka, Marinka, Novomihailivka i Vugledar.
Iako tu ima malo konkretnih službenih vijesti, neslužbeno se čuje o mogućem ukrajinskom oslobađanju pojedinih nedavno izgubljenih položaja oko sela Vodjane (na oko 7 km jugozapadno od Avdiivke), dok na ostaku poteza linija bojišta uglavnom stagnira. Usprkos brojnim navodima o topničkim djelovanjima uzduž oko 130 km fronte od Velike Novosilke do rijeke Dnjepar kod Vasilivke, kao i dalje uz Dnjepar do njegova utoka u Crno more – ti prostori Donjecke, Zaporiške te Hersonske oblasti ipak su borbeno mirniji. Dapače, s tih je krajeva dio ljudstva bio poslan na žestoka bojišta istočnog Donbasa, dok se lokalno prvenstveno bilježi ruske radove na utvrđivanju obrambenih položaja (kako na bojištu, tako i u dubokoj pozadini), te povremene napade ukrajinskih preciznih dalekometnih raketnih sustava i ukrajinskih partizana na okupatorove suradnike. Posebno ovdje treba napomenuti i stanje oko okupirane nuklearne elektrane Zaporižje u Energodaru, gdje su agresori posljednjih dana na prostoru tog kompleksa vidljivo rasporedili višecijevne bacače raketa – valjda kao dodatnu potvrdu neispravnosti svih glasina o navodno mogućem tamošnjem ruskom povlačenju.
Struja i dezinformacije
Zadnji val ruskih raketnih udara, tijekom ranog popodneva u ponedjeljak 5. prosinca, napravio je štete koje se i dalje teškom mukom otklanjaju. Dok se tijekom srijede 7. prosinca iz Kijeva čulo kako za čitav grad nedostaje oko 30 posto struje, situacija je bila posebno neugodna u četvrtima na lijevoj obali Dnjepra, gdje je nedostajalo oko 70 posto potrebne struje. Iako je dio tih problema riješen u nadolazećim satima, ipak je ostala činjenica da Kijev, kao i brojni veći gradovi, ostaju pogođeni nizom izvanrednih isključenja struje dok stručnjaci nastoje popravljati štete te stabilizirati opskrbni sustav. Pri tome treba napomenuti kako je analiza dosadašnjih šteta, koje je nanijelo više mjeseci ruskih zračnih napada na sustave ukrajinske energetske infrastrukture, pokazala više zanimljivih stvari. Kao prvo, ti se napadi ne izvode slučajno, već u njihovu planiranju očito sudjeluju stručnjaci s iskustvom po pitanju konkretne elektromreže u Ukrajini. Osim toga, raspored šteta ujedno ukazuje i na nastojanje da se tamošnja mreža razbije na segmente, od kojih je posebno bitno izoliranje prostora sjeveroistoka Ukrajine, od Žitomira i Kijeva na zapadu pa do Harkiva na istoku, te od sjeverne granice Ukrajine, otprilike do Kremenčuka na Dnjepru – područja koje je veliko, relativno gusto naseljeno, te ujedno ima i manje kapaciteta za vlastitu proizvodnju struje. Zato nisu čudile ni izjave kijevskog gradonačelnika Klička posljednjih dana – “Pripremili smo oko 500 autonomnih toplinskih točaka, ali za grad od tri milijuna ljudi 500 točaka nije ništa” – dok je od poduzetih mjera ipak više pomoglo spomenuto privremeno zatopljenje u Ukrajini. To posebno vrijedi u pozadini borbenih linija, gdje agresori ipak dosežu tek iz zraka, dok je bliže bojišnicama zadnjih dana bilježeno i sustavno izvođenje ruskih topničkih napada baš na te “toplinske točke” (tzv. “točke nepobjedivosti”) kao posebne ciljeve.
Za to vrijeme, žestoko traje i informacijski rat, kako na prostoru same Ukrajine, tako i u brojnim zemaljama saveznicama. Prijeteća pisma i paketi kakve se zabilježilo i u Hrvatskoj pristigli su u 15 zemalja, a 31 takva pošiljka navodno je bila otposlana iz Njemačke, odnosno iz autokuće Tesla u mjestu Sindelfingen, oko 15 km jugozapadno od Stuttgarta. Njemačka je, međutim, posljednjih dana očigledno bila na višekratnom nišanu ruskih obavještajnih operacija, budući se u srijedu 7. prosinca čulo i o razbijanju tamošnje skupine koja je pokušavala organizirati nekakav desni rojalistički državni udar, da bi se u četvrtak čulo i o valu lažnih pisama kojima se tamošnje građane iz ukrajinskog konzulata u Düsseldorfu lažno pozivalo da se za novčanu nagradu pridruže “legiji stranaca u Ukrajini“. U petak se pažnja ipak vratila na prostor bivšeg SSSR-a, gdje je Ukrajina široko obavještavala svoje građane kako elektronička pošta iz njihove Državne službe za hitne situacije zapravo predstavlja zlonamjerni trik nepoznatih hackera, kojim se uz dokument o prepoznavanju neprijateljskih kamikaza-dronova zapravo šalje virus, dok je inače suzdržani Kazahstan i službeno demantirao da snimke oklopnih vozila na željezničkim vagonima ne predstavljaju njihovu vojnu pomoć Ruskoj Federaciji – već se radi o krivom ruskom opisu njihova slanja vojne opreme u svoje Oružane snage nakon remonta u vlastitim tvornicama.
Nafta, plin i druge sankcije
Crvena gužva pred Bosporom – tankeri koji čekaju prolazak
Iako je posljednjih dana nesmetano nastavljen izvoz ukrajinskih prehrambenih proizvoda prema tržištima Azije i Afrike, kojim je od početka kolovoza 531 brod eksportirao preko 13,3 milijuna tona robe – sasvim je drugačija bila situacija po pitanju pomorskog izvoza ruske nafte Crnim morem. Naime, po uvođenju maksimalne cijene za izvoz ruske nafte u Europskoj uniji u petak 2. prosinca, a onda i sankcija EU na prijevoz takve nafte u ponedjeljak 5. prosinca, budući da se sankcijskom režimu pridružila i Turska, očekivano je došlo do gomilanja tankera u Bosporu i Dardanelima. Dok su neki europski izvori navodili da ondje na provjeru dokumentacije o pomorskom osiguranju takvih pošiljki čeka i do 100 tankera, ilustrirajući svoje teze kartama brodova prema sustavu Marine Traffic – turski su službeni izvori krenuli smirivati stanje – tvrdeći u četvrtak da u tom redu čeka samo 15 brodova. Naravno, dok za dobar uvid u ovu temu samo treba pričekati, već su se počele ostvarivati i priče o aktivnom turskom pregovaranju oko daljnjeg korištenja ruskoga plina, gdje Ankara navodno traži popust od 25 posto – o čemu bi navodno u nedjelju 11. prosinca Recep Tayyip Erdogan trebao telefonski razgovarati s Vladimirom Putinom.
Dok Europska unija za idući tjedan najavljuje početak konzultacija po pitanju energetskih priprema za iduću zimu, Ruska Federacija je usred brojnih aktivnosti kojima nastoji konsolidirati svoju energetsku izvoznu poziciju u svjetlu nastupajućih sankcija. Tu nisu na djelu samo konzultacije s ostalim proizvođačima nafte – kao one koje je Putin u srijedu 7. prosinca održao s emirom Ujedinjenih Arapskih Emirata – na kojima se nastoji oslikati kako bi sadašnje maksimalne izvozne cijene za rusku naftu mogle u budućnosti dopasti i neke druge države, na kojima bi se mogla lomiti europska dominacija na polju osiguravanja pomorskoga prometa, ili već spomenuti plinski pregovori s Turskom. Naime, važnu ulogu tu igra i ruska inicijativa da se u Srednjoj Aziji stvori tzv. “Tranzitna plinska unija”, kojom se 28. studenog za početak željelo okupiti Rusiju, Kazahstan i Uzbekistan ne bi li se na moguću opskrbu jeftinijim plinom nadovezalo i razne oblike politike suradnje. Iako je Uzbekistan takvo povezivanje u četvrtak odbio, na istu se temu u petak razgovara i u Kirgiziji, gdje su se na sastanku “Euroazijske ekonomske unije” okupili čelnici Ruske Federacije, Armenije, Bjelorusije, Kazahstana i Kirgistana. Među ostalim, ondje se u petak od Putina moglo čuti i kako Rusija, usprkos visokim cijenama energenata, u ovoj godini ipak očekuje pad BDP-a od oko 2,9 posto – koji bi iduće godine mogao biti i veći ako Europska unija, NATO i G7 uspiju nastaviti sa svojim sankcijama.
Dok se u četvrtak ponovo čulo kako Mađarska zaustavlja aktualne pregovore o 9. po redu paketu EU sankcija prema Ruskoj Federaciji – koji je blokirala jednako kao i usvajanje velikog paketa financijske pomoći Ukrajini, kao svoj odgovor na EU blokiranje 7,5 milijardi eura iz fonda za uravnoteženi razvoj, te još 5,8 milijardi sredstava za oporavak od pandemije – u petak su u javnost ipak došle optimistične note kako bi te sankcije možda mogle biti usvojene nadolazećeg ponedjeljka, 12. prosinca. I dok nije jasno kako se to misli do tada Mađarsku potaknuti na borbu protiv korupcije te provođenje demokratskih reformi, ipak se čuje da bi uz navedena širenja popisa sankcioniranih osoba i poduzeća te mjere trebale obuhvatiti i širi zahvat u robu potencijalne dvojne namjene, zrakoplovnu i svemirsku industriju, te prijenosna računala, tvrde diskove, kamere i leće. No, dok se EU mjere tek očekuje, u petak je svoje daljnje sankcije prema Rusiji objavila Velika Britanija. U njihovom paketu dodatno sankcioniranih ruskih i iranskih osoba našao se veći broj osoba iz vojnih te sigurnosnih krugova, dok je u susjedstvu Hrvatske posebno odjeknulo i sankcioniranje nekoliko osoba u Srbiji bliskih vladajućem SNS-u, među kojima je i Slobodan Tešić, poznati trgovac oružjem.
Obuka ukrajinskih vojnika i druga pomoć
Dok Velika Britanija s jedne strane jača svoje sankcije, s druge strane proteklog je tjedna i službeno za ovu godinu okončan program obuke ukrajinskih vojnika, kojeg se u toj državi provodilo od početka ljeta. Aktivnost nazvana “Operacija Interflex” nije bila sporna, okupila je na britanskim vojnim poligonima instruktore iz niza partnerskih država, a prema najavama trebala bi se nanovo pokrenuti u siječnju iduće godine. Za razliku od ovog obučnog programa, slična misija Europske unije tek je u začetku, čemu je u Poljskoj svjedočio i Josep Borell, visoki povjerenik EU za vanjsku politiku i obranu. Misija EUMAM Ukraine, kojoj se možda u nekom momentu pridruži i Republika Hrvatska, kada se po tom pitanju riješe unutarnje politički prijepori, bila je usuglašena 17. listopada, službeno pokrenuta 15. studenog, a postala je na terenu, operativna rekordnom brzinom, već 30. studenog. Namjera je, slično kao što se prvotno čulo i po pitanju usporedive britanske aktivnosti, ukupno obučiti oko 15 tisuća ukrajinskih vojnika, za što je u prve dvije godine rada planirano oko 107 milijuna eura. Do sada je, tvrdi Borrell, iz 24 zemlje članice navodno predloženo oko 100 potencijalnih obučnih modula, od čega se trenutno provodi njih 15 – u čemu sudjeluje 1.125 ukrajinskih vojnika, dok je njih 377 u ovih desetak dana navodno već okončalo nekakvih 9 kratkih obučnih modula.
Sve je to, doduše, tek sjena političkih i ekonomskih preslagivanja koja su se po pitanju Ukrajine posljednjih tjedana odvijala u Sjedinjenim Američkim Državama. Naime, ondje je u toku bilo usuglašavanje narednog obrambenog proračuna SAD, koji u sebi sadrži i oko 800 milijuna USD neposredno vezano uz američke vojne aktivnosti u Ukrajini – dok se odvojeno od toga kroz kongresnu proceduru kreće i paket težak dodatnih oko 37 milijardi USD pomoći vlastima u Kijevu. U ovom okviru su sredstva za Ukrajinu navodno razdijeljena među 4 američka državna resora: (1) Ministarstvo obrane koje će 21,7 milijardi utrošiti na vojnu pomoć i potporu, (2) State Department koji predviđa 14,5 milijardi za humanitarnu te proračunsku potporu, (3) Ministarstvo energetike koje 626 milijuna usmjerava u ukrajinsku nuklearnu i energetsku sigurnost, te (4) Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, koje bi oko 900 milijuna trebalo investirati u medicinsku pomoć. Dok se to sve ne usuglasi u kompleksnom političkom postupku – Ukrajini je ostalo tek iskoristiti priliku i NATO zemlje zamoliti da se u njihovome pravcu usmjeri fond financijskih sredstava preostao iz doba prije talibanskog preuzimanja Afganistana, u kojem navodno još zamrznuto stoji oko 3,4 milijarde USD doprinosa raznih saveznica.
K tome treba napomenuti da je u petak objavljen i idući konkretni paket vojne pomoći SAD, kojim je predsjednik Joe Biden iz zaliha američkih tijela državne uprave (Presidential Drawdown Authority – PDA) izdvojio robu vrijednu oko 275 milijuna USD. Ovaj paket, 27. po redu, sadrži dodatne rakete za precizni sustav HIMARS, 80.000 granata kalibra 155 mm, raznu protuzračnu opremu (među ostalim i specijaliziranu protiv besposadnih sustava), oko 150 generatora za struju, te dodatna HMMWV vozila u medicinskim konfiguracijama. Sve ove nabrojene stavke pomoći uvelike se poklapaju i s navodima koji posljednjih dana dolaze iz niza europskih partnera Ukrajine. Naime, uz granate 155 mm iz Litve, protuzračno naoružanje iz Španjolske i Poljske, najavu dodatnih 18 RCH 155 samohodnih haubica na kotačima iz Njemačke – iz Italije je poslano 50 tona opreme za elektrosustave, a generatori za struju su krenuli iz Slovačke (300), Francuske (100), te Estonije i Češke. No Kanada, Norveška i Češka su poslale i dodatna sanitetska vozila te medicinski materijal – što sve govori kako na bojištima Ukrajine i dalje itekako treba vojnih vozila, težeg naoružanja i pripadajućeg streljiva, materijala za popravljanje energetskog sustava oštećenog ruskim napadima – ali i dodatnog medicinskog materijala, budući da su ofenzivna djelovanja posljednjih tjedana očigledno izazvala povećane brojeve ozlijeđenih na strani ukrajinskih branitelja.
A dok nema sumnje da saveznici prate i sve te ukrajinske potrebe, posljednjih se dana ujedno čulo i kako se borbena djelovanja u toj ruskom agresijom pogođenoj državi posebno detaljno proučava – ne samo kako bi se temeljem konkretnih podataka moglo isplanirati buduću proizvodnju za zadovoljavanje ukrajinskih potreba, nego i kao putokaz za potrebe nekih drugih mogućih modernih sukoba. Naime, tijekom posljednjih mjeseci postalo je potpuno jasno da aktualni proizvodni kapaciteti SAD i NATO saveznika zapravo nisu dovoljni u slučaju ikakvog većeg sukoba, dok se na terenu vidi i direktne učinke brojnih novih tehnoloških rješenja koja se također treba uklopiti u buduće moderne vojne snage ozbiljnih država. Dok tako SAD planira svoju proizvodnju granata kalibra 155 mm do idućeg proljeća povećati na oko 20 tisuća komada mjesečno, a onda na oko 40 tisuća mjesečno, jasno je da će takve promjene uskoro morati provesti i niz europskih NATO država.
* Ovaj tekst dio je serijala – vojne analize dana na portalu Jutarnjeg lista. Objavljen je 10. prosinca 2022. pod nazivom “Bukti žestoki informacijski rat: Ruski obavještajci izveli višestruki udar na Njemačku” i u originalnom obliku može se naći na adresi: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bukti-zestoki-informacijski-rat-ruski-obavjestajci-izveli-visestruki-udar-na-njemacku-15284734
