Rano jutros Inženjerska jedinica makedonske vojske počela je postavljati žičanu ogradu na južnoj granici prema Grčkoj. Ograda bi mogla više nalikovati onoj mađarskoj nego slovenskoj, jer se u zemlju zabijaju 3 metra visoki stupovi i potom razvija žičana ograda. Ograda će za početak biti postavljena samo na pojedinim dijelovima južne granice, prvenstveno na onim dijelovima koji su do sada trpjeli najveći broj ilegalnih prelazaka (područje graničnog kamena 59). Završetak radova očekuje se u naredna 24 sata, jer je za sada u planu postavljanje “žice” u dužini od 4 kilometra. Na temelju prijedloga i izvješća o procjeni rizika, Upravni odbor za upravljanje situacijom s izbjeglicama Republike Makedonije jučer je odlučio provesti zaključke Vijeća za nacionalnu sigurnost i na južnoj granici s Grčkom poduzeti sve “tehničko-taktičke mjere za usmjeravanje protoka izbjeglica prema kontrolnim točkama zbog registracije i humanog postupanja“, potvrdila je Vlada Makedonije. Ove mjere uključuju podizanje zaštitne ograde na granici, koja će, unatoč tome, ostati otvorena za sve izbjeglice iz ratnih područja.

—————————————————-

—————————————————–

Skupina Iranaca na željezničkoj pruzi prema Makedoniji

Proteklih 10-ak dana s te su granice (s grčke strane) dolazili prizori migranata kojima se ne dozvoljava daljnji put jer ne dolaze iz ratnih područja, zbog čega su se pojedinci odlučivali i na drastične poteze poput rezanja žiletom ili zašivanja usana. Radi se o oko 1500 ljudi koji su zaglavili u mjestu Idomeni, uglavnom Iranaca, Pakistanaca, Marokanaca i Alžiraca, koji prema novim pravilima spadaju u grupu „ekonomskih migranata“. U srijedu su migranti koji već tjedan dana čekaju s grčke strane granice blokirali željezničku prugu od Soluna prema Makedoniji, pozivali na štrajk glađu, te izazvali ozbiljan incident bacanjem kamenja na pripadnike makedonske vojske i policije. Za 01. prosinca grčki anarhisti najavili su prosvjed u pograničnom mjestu Idomeni, i to u znak solidarnosti s ekonomskim migrantima kojima je zabranjen daljnji put prema Europskoj uniji, kao i protiv ograda koje se podižu uzduž Europe.

Jučer je u Beogradu završio dvodnevni Regionalni parlamentarni dijalog o upravljanju migracijama, zaštiti izbjeglica i borbi protiv organiziranog kriminala, u organizaciji Odbora za obranu i unutarnje poslove Narodne skupštine Srbije i Ženevskog centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF). Na njemu su sudjelovali predstavnici odbora za obranu, sigurnost i vanjske poslove iz 9 parlamenata jugoistočne Europe: Albanije, BiH, Grčke, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Slovenije i Srbije, te nažalost nitko iz Hrvatske. Anton Travner, direktor DCAF-a Ljubljana i DCAF-ovog Programa granične sigurnosti za jugoistočnu Europu, najavio je kako će ministri unutarnjih poslova zemalja regije, odnosno zemalja na balkanskoj ruti, uskoro sklopiti ugovor o sporazumnom vraćanju migranata u zemlje iz kojih su došli, te o zajedničkim operacijama odgovora na migrantsku krizu. Zajedničke operacije tiču se ponajprije mjera za sprječavanje trgovine ljudima, kao i obuzdavanja crnog tržišta lažnih – uglavnom sirijskih i afganistanskih – dokumenata. Zemlja u koju bi se trebali vratiti svi oni koji ne ostvaruju izbjeglički status je Turska, u čijim kampovima oko 2,5 milijuna ljudi čeka polazak prema EU.

„Na makedonsko-grčkoj granici sve je veći broj migranata koji ne uspijevaju proći i koji su potencijalne mete trgovaca ljudima. Siguran sam da će svi uspjeti ući u zemlje Unije, samo je pitanje koliko će morati za to platiti. Za ovakvu situaciju kriva je liberalna azilantska politika“,

rekao je Travner.

Predstavnici FRONTEX-a najavili su prije nekoliko dana u Skopju da će se raditi na formiranju jedinstvene europske policije na vanjskim granicama EU.

Može li ova ograda zaustaviti navalu iz Grčke?

Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Makedonije, od 19. srpnja kada su usvojene izmjene Zakona o azilu, prema kojima migranti unutar 72 sata trebaju odlučiti da li će samo proći kroz Makedoniju ili će tražiti azil, potvrdu o namjeri traženja azila (s kojom se mogu slobodno kretati i koristiti javni prijevoz, uključujući vlakove i autobuse), dobilo je ukupno 284.299 stranih državljana. Od toga je 164.822 muškarca, 44.250 žena, 59.924 djece, te 15.303 djece koja su u Makedoniju došla sama, bez pratnje odraslih. Procjene obavještajnih službi u Makedoniji kažu da je od početka godina kroz tu državu prošlo više od pola milijuna izbjeglica i migranata.