Četiri mjeseca nakon što je Državni zbor Republike Slovenije izmijenio Zakon o obrani, prema kojem Slovenska vojska privremeno dobiva policijske ovlasti, slovenski je parlament donio odluku o razmještanju vojske na državnu granicu. Noćas malo prije ponoći (ponedjeljak, 22. veljače) sa 69 glasova „ZA“ i 5 „PROTIV“, Državni zbor je donio odluku prema kojoj će vojska pomagati policiji u kontroli protoka migranata na granici. Ove su mjere donesene zbog očekivanja da će narednih mjeseci migranti pokušati ući u Sloveniju „izvan područja graničnih prijelaza, kroz zelenu granicu, nasilno, a moguće i uz pomoć hrvatskih organa reda“. Slovenski premijer Miro Cerar rekao je kako je ova odluka „prirodan korak u ovim okolnostima“, s obzirom na veliki priljev migranata:

„Mjere ne podrazumijevaju da vojska ima pravo poduzeti vojnu akciju, već da pruži pomoć policiji u zadaćama čuvanja granice“.

Ali, dodao je Cerar, „vojska će moći koristiti silu u slučaju opasnosti, kako bi se osigurala sigurnost građana Slovenije“. Ministrica unutarnjih poslova Vesna Györkös Žnidar objasnila je zastupnicima Državnoga zbora da je „podrška vojske hitno potrebna kako bi se smanjio pritisak na policiju na granici“, kako bi policija mogla izvršavati zadaće „unutar zemlje gdje se očekuju problemi kada migrantima bude onemogućen ulazak u Austriju“. Dodala je i da država namjerava drastično ograničiti ulazak migranata u Sloveniju, uključujući i one migrante koji dolaze iz ratnih područja.

Tijekom naredna 3 mjeseca, duž granice trebalo bi biti raspoređeno 200 do 800 vojnika, što je trenutno najviše koliko se može izdvojiti iz sustava. Oni će prije svega biti raspoređeni na onim dijelovima granice između Hrvatske i Slovenije koji nisu ograđeni žicom. Do sada je ograđeno 168 kilometara od ukupne dužine granice od 671 kilometra. Prema ranijoj odluci parlamenta, nakon isteka roka od 3 mjeseca, koliko vojska smije koristiti policijske ovlasti, postoji mogućnost njegovog produljenja.

Prije glasovanja o razmještanju vojske na granicu, slovenski su parlamentarci, na zahtjev Komisije za nadzor obavještajnih službi, trebali raspravljati o 4 vladina scenarija odgovora na migrantsku krizu. Da ti scenariji postoje, potvrdio je vanjskoposlovni ministar Karl Erjavec (DESUS), no predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova i policije nisu se pojavili u Državnom zboru kako bi iza zatvorenih vrata zastupnicima pojasnili te planove. Takva ignorancija naljutila je predsjednika Komisije za nadzor obavještajnih službi Branka Grimsa (SDS), koji je javno protestirao najavljujući da će zatražiti pojašnjenja od Vlade pred cijelim parlamentom. Potom se javilo i Ministarstvo unutarnjih poslova, objašnjenjem da ne postoje 4 scenarija o kojima je govorio Erjavec, već da se radi o Vladinoj odluci o stupnjevanju mjera za ovladavanje migrantskom krizom, koje će se aktivirati ukaže li se potreba za time. No Erjavec i dalje insistira na postojanju 4 scenarija, od čega se prvi – dodatne ovlasti vojsci i njen razmještaj na granici – upravo ostvaruje.

Struktura migranata prema MUP RS

Za razliku od hrvatskih vlasti, slovenske institucije drže da kretanje migranata kroz Sloveniju nije i ne može biti sakriveno od očiju javnosti, pa slovensko Ministarstvo unutarnjih poslova te Vlada RS i dalje objavljuju statistiku dolaska i odlaska migranata. Tako je u razdoblju od 17. listopada 2015. do 25. siječnja ove godine kroz Sloveniju prošlo ukupno 422.724 ljudi, pri čemu ih je najmanje bilo u siječnju – prosječno 1.986 dnevno. Prema grafikonu kojeg redovito objavljuje slovenski dnevni list Delo, na temelju podataka do 21. veljače ove godine, dobivenih od MUP-a RS, vidi se da se posljednjih dana, otkako je Austrija najavila postroženje mjera, znatno smanjio broj ulazaka migranata u Sloveniju, ali se – s obzirom na manji broj migranata – povećao pritisak na granicu s Austrijom.

Izvor: Delo

* Ovaj je tekst priređen u sklopu suradnje “Udruge OBRIS – Obrana i sigurnost” s “Platformom za međunarodnu razvojnu suradnju Hrvatske – CROSOL”. Riječ je o aktivnosti koju podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva kroz svoj program “Tematski fond – “Demokratizacija i razvoj civilnog društva 2.0