Slovenski vojnici u Afganistanu, kao i hrvatski, obučavaju tamošnje snage sigurnosti
Slovenska vojska danas, 14. svibnja, obilježava 15. obljetnicu sudjelovanja u međunarodnim mirovnim misijama. Na današnji dan 1997. 21 pripadnik saniteta zajedno s još 4 časnika za vezu uputili su se u humanitarnu operaciju ALBA u Albaniju. Od tada se broj njihovih ljudi u međunarodnim misijama neprestano povećava, a u veljači 2007. Slovenija je prvi puta u međunarodnu operaciju uputila jedinicu veličine bojne. U ovih 15 godina kroz ukupno 20 misija i operacija na tri kontinenta prošlo je ukupno 7700 slovenskih vojnika, odnosno – gotovo svi pripadnici SV. Trenutno Slovenija sudjeluje u 6 različitih misija (NATO-a, EU-a i UN-a), s ukupno 423 vojnika. Prema podacima Ministarstva obrane Republike Slovenije od 03. svibnja, u misiji ISAF u Afganistanu trenutno se nalazi 86 pripadnika Slovenske vojske, a svaki idući kontingent biti će ponešto manji – već sljedeći brojat će 6 vojnika manje. U NATO-misiji KFOR na Kosovu je 298 Slovenaca, u Bosni i Hercegovini (misije NATO-a „Joint Enterprise“ i EU – EUFOR ALTHEA) 18, u UN-misiji UNIFIL u Libanonu 14, u UN-misiji UNTSO u Siriji 3 – baš kao i u NATO-misijama „Joint Enterprise“ u Srbiji i Makedoniji, dok u operaciji EU NAVFOR ATALANTA ispred obala Somalije sudjeluje jedan pripadnik Slovenske vojske.
U Sloveniji se godinama vodi politička bitka protiv slanja vojske u međunarodne misije bez suglasnosti parlamenta – Državnog zbora, a kao uzor se navodi hrvatska praksa – ništa bez suglasnosti Sabora. No s druge strane, a za razliku od Hrvatske, Slovenija se može pohvaliti sustavnim rukovođenjem misijama na temelju „Strategije sudjelovanja Republike Slovenije u međunarodnim operacijama i misijama“. Trenutno je na snazi takva Strategija iz 2010. godine, donesena za vrijeme Vlade Boruta Pahora.
Afganistan najkontroverzniji, Kosovo najdraže
Ipak, javnost nije baš pretjerano naklonjena slanju slovenskih vojnika u bijeli svijet. Najmanju podršku ima slovenska participacija u Afganistanu, što zbog opasnosti, što zbog šireg političkog konteksta. Srećom, Slovenska vojska tamo do sada nije imala niti jednu žrtvu, ali je na Kosovu. U studenom 2009. u bazi u Peći samoubojstvo je počinila jedna pripadnica slovenskog kontingenta.
Spomenimo i da novinske stranice još uvijek puni svježa dogodovština četvorice pripitih slovenskih vojnika iz sastava KFOR-a na Kosovu. No ta misija, baš kao i ona u BiH – EUFOR ALTHEA – slovenskim su političarima najdraže jer „osnažuju slovensku prisutnost u regiji“, uključujući i onu gospodarsku. Tu se, čak, slažu i sa građanima koji, međutim, ne vide nikakav interes države u misijama u dalekim i egzotičnim zemljama. Javnost nije baš naklonjena misijama i zbog financijskih izdataka iz sve tanje proračunske kasice-prasice. Iz Ministarstva obrane Slovenije kažu da se posljednjih godina za potrebe mirovnih misija u prosjeku izdvaja oko 30 milijuna eura, no samo sudjelovanje u misiji ISAF Sloveniju godišnje košta oko 7 milijuna eura.
Slovenska vojska najviše svojih ljudi šalje na Kosovo, gdje će od jeseni ove godine imati i zamjenika zapovjednika KFOR-a
Mitom do misije?
Bez obzira radi li se o Kosovu ili Afganistanu, susjedna nam država nema problema s pribavom vojske za sudjelovanje u međunarodnim misijama. Štoviše, većina vojnika niti ne krije da se prijavljuje zbog dobre zarade – jedan mandat obično traje 6 mjeseci, a mjesečna plaća za službu na Kosovu iznosi nešto više od 3300 eura. „Gdje ćeš danas za pola godine legalno zaraditi gotovo 20 tisuća eura?“, kaže za „Delo“ jedan od vojnika, koji za sobom već ima sudjelovanje u 4 misija. No, u usporedbi s plaćama vojnika nekih drugih zemalja, slovenske plaće za službu u misijama prilično su male. Navodno su manje plaćeni još samo Madžari i Rumunji.
Prije nepunih mjesec dana dnevnik „Delo“ objavio je neslužbena saznanja o tome da za popunjavanje misija vlada velika gužva, te da se vodi istraga o mogućem davanju mita za uvrštavanje u neku međunarodnu misiju, prije svega u one u BiH i na Kosovu. Po izvorima „Dela“, interes među pripadnicima Slovenske vojske je toliki da je misija u BiH popunjena već za naredne dvije godine. Cijela priča o navodnom mitu izašla je u javnost nakon što je 7 pripadnika jedinice za specijalno djelovanje napustilo Slovensku vojsku, razočarani što se nikako ne uspijevaju dokopati neke misije, da bi se potom pridružili jednoj američkoj agenciji za osiguranje, koja djeluje u Afganistanu i plaća 500 dolara na dan. Generalštab Slovenske vojske navode „Dela“ je opovrgnuo, uključujući i one o pokretanju istrage: „O bilo kakvim nepravilnostima, koje bi bile povezane s mogućim utjecajem na slanje pripadnika u misije, nismo obaviješteni“. Novinari „Dela“ ostali su pri svojoj priči, tvrdeći da mito ne vrijedi samo za vojnike, već i policajce koji žele otići u neku od misija van Slovenije.
