Dok se hrvatska javnost zabavlja ishodima izbora i nagađanjem tko će s kim, kako i za koliko, susjedna Slovenija jutros je na granici s Hrvatskom započela s razvlačenjem bodljikave žice i postavljanjem ograde. Kako je jučer najavio slovenski premijer Miro Cerar, tehničke zapreke postavit će se „radi sprečavanja nekontroliranog ulaska migranata, odnosno humanitarne katastrofe u Sloveniji“. Slovenski mediji javljaju da Slovenska vojska od jutra postavlja ogradu u Velikom Obrežu kod mjesta Rigonce (neposredno uz rijeku Sutlu), te oko graničnog prijelaza Gibina u općini Razkrižje. Župan Stanko Ivanušič izjavio je kako se žica postavlja preko poljoprivrednih površina, zbog čega očekuje da će vlasnici dobiti odštetu od države. Župan Zavrča Miran Vuk jučer je rekao da će se ograda postaviti duž zelene granice, kako bi se spriječio nekontrolirani ulazak migranata i kako bi ih se preusmjerilo na prijelaze uz koje su organizirani centri za prihvat i registraciju. Najavio je i da će se razgovarati s vlasnicima zemljišta na kojima se postavlja ograda, kako ne bi bilo problema pri prolasku poljoprivrednim strojevima po lokalnim putovima.
U Dobovu su jutros malo nakon 8 sati pristigli vojni kamioni puni žice, a o svim današnjim aktivnostima slovenska Vlada oglasit će se poslije podne. Još jučer je najavljeno da će u postavljanju ograde sudjelovati vojska, policija i civilna zaštita, pri čemu će policija prije svega brinuti o sigurnosti onih koji postavljaju prepreke. Slovenska vojska o radovima šuti, a s hrvatska strane moguće je vidjeti da su na terenu pripadnici vojne inženjerske jedinice. Slovenska policija objavila je da su, unatoč postavljanju ograda, svi granični prijelazi s Hrvatskom otvoreni, te se prometuje bez većih poteškoća.
Šefica zastupničke grupe vladajuće SMC (Stranka modernega centra) Simona Kustec Kipicer je nakon jutrošnjeg sastanka vrha vladajuće koalicije izjavila da se na granici postavljaju tehničke prepreke što se „nikako ne može shvatiti kao postavljanje bodljikave žice“, dok „Delo“ piše da se postavlja varijanta bodljikave žice, ona koja nema klasične bodlje već oštre pločice nalik britvicama – baš onakva kakvu su prije koji mjesec po granici razvlačili i Mađari. Slovenska verzija ograde bi trebala biti visoka oko 1,8 metara, i postavljat će se privremeno i prema potrebi. Postavlja se tako da se najprije u zemlju zabiju oko 2,5 metra visoke metalne šipke, preko kojih se napne žičana konstrukcija, i potom se na to nižu koluti bodljikave žice. Prvi takav kolut razvija se u visini od 1 metra, a u planu je da se postave dvije razine, odnosno da ograda bude ukupno visoka 1,8 do 2 metra. Dakle, na prvi pogled se tu radi o ponešto oslabljenome „bratu križancu“ mađarske i bugarske varijante graničnog ograđivanja.
Premijer Cerar i ministrica unutarnjih poslova Žnidar
Odluku o postavljanju „tehničke prepreke“ slovenska je Vlada donijela na 62. redovnoj sjednici održanoj u ponedjeljak, 9. studenog, a premijer Cerar objasnio ju je na jučerašnjoj press-konferenciji. Miro Cerar se pritom pozivao na to da je aktualno na putu iz Grčke prema Sloveniji oko 30.000 migranata (otpuštenih odjednom po završetku posljednjeg u nizu štrajkova grčkih lučkih radnika, od 2. do 6. studenog rano ujutro), zbog čega je nužno na schengenskoj granici postaviti tehničke prepreke kako bi se „osigurala sigurnost građana Slovenije i migranata, spriječila humanitarna katastrofa i osigurala schengenska granica“. Osim toga, Cerar „ne želi Europu koja bi se zatvarala“! Austrija i Njemačka već su smanjile ulazak migranata – Austrija je objavila da će dnevno primati najviše 6.000 migranata, slično će poduzeti i Njemačka, pa je lako moguće da će tisuće ljudi ostati u Sloveniji, pojasnio je Cerar, dodavši kako Dežela nema dovoljno kapaciteta za dnevni smještaj, hrane, pića, odjeće i potrepština za njegu tog nadolazećeg, trećeg vala migranata. S postavljanjem ograde, rekao je Cerar, upoznat je hrvatski premijer Zoran Milanović i austrijski kancelar Werner Faymann. Hrvatska Vlada jučer je samo kratko priopćila da je:
„predsjednik Vlade RH Zoran Milanović razgovarao s predsjednikom Vlade RS Mirom Cerarom o izbjegličkoj krizi i najnovijim odlukama Vlade RS o zaštiti slovenske granice, te da su predsjednici Vlada dogovorili nastavak suradnje dviju država na prihvatu i protoku migranata i izbjeglica. Vlada RH poduzet će sve potrebne mjere da zaštiti hrvatske državne interese. Građani RH mogu biti mirni jer je Vlada spremna reagirati na svaku situaciju“,
… dok na današnju situaciju još nema nikakve službene hrvatske reakcije. Jučer je slovenska ministrica obrane Andreja Katič primila europskog povjerenika za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Christosa Stylianidesa, koji je nakon sastanka izjavio da na postavljanje ograde na granici s Hrvatskom „svakako ne gleda kao na uspostavljanje novih granica u Europi i nada se da ih na taj način neće shvatiti ni šira javnost“.
Slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Györkös Žnidar upozorila je kako je protok migranata kroz Sloveniju prevelik, te da migranti dolaze bez kontrole, prolazeći kroz dvije vanjske granice EU. Kroz Sloveniju je do sada prošlo oko 180.000 migranata, što je 8% stanovništva Slovenije, rekla je ministrica Žnidar. S druge strane, od svih država na balkanskoj ruti, Slovenija ima najmanje kapaciteta i mogućnosti za upravljanje migrantskom krizom. S ove strane granice, prema podacima MUP-a RH od jutros u 09:35 sati, u Hrvatsku je od početka migracijske krize ušlo 358.506 migranata – što čini 8,37 posto stanovništva Hrvatske (prema ukupnih 4.284.889 stanovnika, popis 2011. godine), ali ovdje nije predmetom političke drame.
Broj migranata koji je ušao i izašao kroz Sloveniju (izvor: www.policija.si)
Upravo se danas i sutra, 11. i 12. studenog, u glavnom gradu Malte Valetti održava međunarodni summit lidera država Europske unije i afričkih i drugih zainteresiranih zemalja o pitanjima migracija. Na summit su, osim država-članica EU, pozvane države-članice Rabatskog i Khartoumskog procesa, promatrači Rabatskog procesa, predstavnici Komisije Afričke unije i Komisije Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država, Ujedinjeni narodi i Međunarodna organizacija za migracije (IOM). U Valetti će se također naći i slovenski te hrvatski premijeri, Cerar i Milanović.
Ovlasti i učinak vojske
Slovenska vojska je u ponedjeljak, 9. studenog, objavila da od 19. listopada pomaže policiji u rješavanju migrantske krize, te da obavlja zadaće za koje nisu potrebne policijske ovlasti. Primjena policijskih ovlasti u postupanju Slovenske vojske, temeljem izmjena Zakona o obrani, još uvijek nije počela, i to ponajprije zbog Radio Študenta koji je mobilizirao svoje slušatelje i slovenske građane protiv takvih promjena. Predstavnici Radio Študenta donijeli su u Državni zbor potpise više od 3.000 građana koji traže referendum o dopunama Zakona o obrani, odnosno o proširenju ovlasti za pripadnike SV. Budući je Državni zbor odbacio zahtjev za raspisivanjem referenduma, potpisnici su se odlučili za ustavno pobijanje ove odluke.
Do prekjučer ukupno je kao pomoć policiji bilo angažirano 12.001 pripadnik Slovenske vojske (naravno, u rotacijama), a vojna su vozila ukupno prevalila 83.308 kilometara. Državna granica nadgleda se pomoću helikoptera Bell 206 iz sastava SV, koji je do sada na toj zadaći skupio 11 sati naleta. Helikoptere Ministarstva unutarnjih poslova snabdjeli su i s 8.453 litre goriva. Od 16. rujna ove godine Slovenska vojska logistički potpomaže i Civilnu zaštitu, te prema potrebi uređuje smještajne centre, priprema i dijeli tople obroke te napitke, priprema i obavlja utovar tereta, obavlja dezinfekciju i deratizaciju prostora, te organizira i obavlja različite prijevoze. Do ponedjeljka su u rotacijama logističke potpore Civilnoj zaštiti sudjelovala 2.903 pripadnika Slovenske vojske, koji su svojim vozilima ukupno prešli 66.397 kilometara. Vojni kuharski timovi pripremili su i podijelili 91.924 topla obroka.
Sindikat vojnika Slovenije u otvorenom pismu ministrici obrane Andreji Katič pita tko će sve to platiti, upozoravajući da Ministarstvo angažmanom Slovenske vojske u migrantskoj krizi krši Direktivu o radnom vremenu EU br. 2003/88 ES. Ministarstvo obrane uzvratilo je udarac Sindikatu, optužujući ga za namjernu manipulaciju i proizvoljno tumačenje propisa i odluka, jer su pripadnici SV do sada primili plaću za sve izvršene radne obveze, a radno je vrijeme privremeno preraspodijeljeno na način da dnevna radna obveza ne prelazi 12 sati dnevno, odnosno 56 sati tjedno. Ako se dogodi da radni sati prelaze mjesečno radno vrijeme, vojnici navodno mogu koristiti slobodne sate ili slobodne dane u roku od 6 mjeseci od njihova nastanka. Ako ni to ne mogu, tvrdi MORS, onda im se obračunavaju prekovremeni sati, zajedno s drugim dodacima u skladu s Kolektivnim ugovorom za javni sektor. U to se ubraja noćni dodatak u visini od 30% (u trenutku efektivnog rada od 23 sata do 6 sati narednoga dana), nedjeljni dodatak u visini od 75%, ili dodatak za rad na blagdane u visini od 90%, dodatak za rad u neujednačeno raspoređeno radno vrijeme u visini od 10% za sate rada u 6. ili 7. uzastopnom radnom danu, te dodatak za sate stanja pripravnosti u iznosu od 20% (ako je pripravnost određena). Koliki su u konačnici troškovi angažmana pripadnika SV – Ministarstvo obrane Republike Slovenije nije objavilo (kao što ni Ministarstvo obrane RH nije izašlo s ikakvim sređenim podacima o učinku, vrijednosti ili troškovima ukupnog djelovanja Hrvatske vojske na temu migracija).
