Iako je Peteru Warrenu Singeru u ovim krajevima ponešto bolje poznata prva od do sada ukupno tri izdane knjige (“Corporate Warriors“, danas referentno djelo o privatnim vojnim kompanijama), djelo koje je Singeru priskrbilo i priznanja neuobičajena za osobu od tek 29 godina, njegovo treće djelo “Wired for war” dobar je dokaz da autor 2003. godine nije zaspao na lovorikama sa samih početaka svoje sada već impresivne karijere.
Ovaj vrlo mladi istraživač, rođen 1974. godine, školovan je na Sveučilištu Princeton, doktorant je Sveučilišta Harvard, a već godinama radi pod okriljem Brookings Institution u Washingtonu – gdje je 2003. postao i starijim članom (najmlađa tako uzdignuta osoba u gotovo 100 godina povijesti ove istraživačke institucije). On je 2008. godine, pred prvu kampanju Baracka Obame, bio koordinator “Defense Policy Task Force” budućeg američkog predsjednika, utičući time barem donekle na budući smjer američke obrambene politike – smjer za kojeg je racionalno pretpostaviti da je donekle sadržan i u njegovu djelu “Wired for war“, objavljenom godinu dana kasnije, 2009. godine.
Od tada pa do danas, Singer je smatran jednim od vodećih svjetskih eksperata na polju promjena koje 21. stoljeće nosi vojništvu i ratovanju, a od Obame je imenovan i u sklop Savjetodavne skupine za pitanja transformacije (Transformation Advisory Group – TAG), posebnu radnu skupinu skupinu koja pri pripremi reformi, te izradi strategija transformacije i modernizacije, savjetuje vrh američkih oružanih snaga po pitanju znanstvenih, tehničkih i političkih pitanja. Upravo zato je Singerova knjiga “Wired for War“, osim što je zanimljiva za čitanje, ujedno i djelo koje treba podrobnije proučiti.
“Ožičeni za rat” relativno je masivno djelo, 438 stranica gustog teksta u paperback izdanju formata ponešto većeg od klasičnog džepnog. Uz to, knjiga je opremljena s još 44 stranice bilješki (u ultra sitnom slogu), indeksom od 17 stranica i jednim slikovnim umetkom (koji predstavlja možda i najslabiji dio ovoga djela, s tek 32 odgovarajuće, ali ipak crno-bijele fotografije). Sam je tekst podijeljen u ukupno 22 poglavlja, koja su grupirana u dva sadržajna segmenta. Prvih 9 poglavlja sačinjava dio naslovljen “Promjene koje mi stvaramo”, dok je preostalih 13 poglavlja grupirano pod naslovom “Što to nama promjene nose”.
Promjene koje stvaramo
Prvi je dio knjige zabavljen povijesnim pregledom automatizacije i robotizacije u vojnoj uporabi uopće, a posebice tijekom te nakon Drugog svjetskoga rata – sve do vrlo nedavnoga doba. Glavnina ovoga dijela knjige je, izgleda, pisana 2007. godine, iako dio izvora seže i do ožujka te lipnja 2008. godine. Zanimljivo je da se tu materiji robotizacije ratovanja pristupa multidisciplinarno – uz pregled osnovnih nastojanja te njihove povijesne operacionalizacije u vojnim sustavima tehnološki naprednih zemalja, daje se i šira idejna podloga tehnoloških promjena. Konkretno, autor tu pokušava zaokruženo pokazati prožimanje masovnih medija, znastvene fantastike i drugih društvenih pokreta sa sektorom razvoja i istraživanja – suglasje koje je odigralo ključnu ulogu u praktičnom započinjanju te usmjeravanju rada na sustavima koji danas predstavljaju oštricu razvoja vojne tehnologije. Dok to možda konzervativnome promatraču izgleda ponešto mutno i nedorečeno, autor fino pokazuje put kojim su se ideje i koncepti iz takvih futuristički usmjerenih krugova postupno prelijevali, prvo u istraživačke dijelove vojne industrije, a onda polagano i u praksu na bojištima.
Promjene koje nam slijede kao posljedica novih kretanja
Oko 250 stranica, koliko obuhvaća drugi dio Singerove knjige “Wired for war“, bavi se raznolikim učincima koje bi široko prihvaćeno korištenje robotiziranih vojnih sustava moglo imati na državne obrambene sustave, ali i na dio društva koji ima veze s obranom – bilo kao vojnici s jedne strane, ili kao borce na drugoj strani, onoj na koju se kreće takvim novim oružnim sustavima. Što se uporabljivosti tiče, ovo je dio knjige koji je možda i zanimljiviji za studiranje, posebice s obzirom na širinu primjene ovakvih sustava od izdanja ove knjige 2009. godine – pojavu s kojom se promatrači modernih obrambenih tema sve češće i češće sreću u praksi.
Osim razmatranja ustroja samih aktualnih robotiziranih sustava korištenih u praksi – koji su danas još uvijek iznimno ovisni o “čovjeku u petlji”, što bi se moglo i promijeniti u nadolazećem vremenu, prvenstveno radi inherentne slabosti koju predstavljaju takve veze robota i operatera – gledaju se tu i druge stvari. Od situacije da bi se robotizirana tehnika uskoro mogla naći suočena s protivnikom koji je slično opremljen, pa do novih izazova koje pred moderne sustave stavlja asimetrično ratovanje. Naime, Singer jasno razlikuje simetrične ratne situacije, kojih je danas sve manje i čisto potencijalno, od urbanih borbenih situacija u kojima se pobunjenici i gerilske snage nalaze sučeljene s američkom obrambenom tehnologijom novih generacija. Promatra se tu i probleme koje stvaraju brojni konkurenti, koji razvijaju svoje vlastite moderne borbene sustave (čije je praćenje i procjenjivanje poseban izazov za obavještajce, ali i istraživače), te protivnici koji kreću dijametralno suprotnim smjerom – odricanjem od tehnologije do mjere kada to postaje problem za nepripremljene visokotehnološke snage.
Poseban je osvrt posvećen promjenama koje za same oružane snage proizvodi proces prebacivanje djela borbenog tereta s terena na konkretnim bojištima, na udaljene centre za upravljanje robotiziranim sustavima i “daljinsku borbu”. Otvoreno je tu pitanje zastarjelosti niza definicija vojnih pojmova, te učinka modernih robotiziranih borbenih sustava na koheziju postrojbi (operatera), na zapovijedanje i vođenje, te principe komuniciranja između pojedinih razina oružanih snaga i političke klase koja im je nadređena.
Nije zaboravljen ni problem donošenja odluka o započinjanju konkretnih borbenih djelovanja na daljinu – tema koja se posljednjih godina pojačano propituje, posebice vezano uz val smrtonosnih bespilotnih napada iz zraka kojima se djelovalo na prostorima širom svijeta (Afganistan, ali i Pakistan, Jemen, Somalija). Tu se promatralo probleme zaštite ljudskih prava suprotstavljene mogućnostima koje u modernome ratovanju pružaju robotizirani borbeni sustavi, posebice oni sa sve višom i neovisnijom razinom umjetne inteligencije.
Podaci o knjizi:
“Wired for War, The Robotics Revolution and Conflict in the 21st Century“, P. W. Singer, 499 stranica s kvalitetnim indeksom, izdanje Penguin Books, New York, 2009. godine
