Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u ponedjeljak se u Sarajevu sastao s članovima Predsjedništva BiH. Istaknuo je potporu Uredu visokog predstavnika i ponovio da je rješavanje aktualne situacije na političarima u BiH.
Posjet Ruttea je važan jer je Bosna i Hercegovina usred krize uzrokovane potezima vlasti u Republici Srpskoj koje otvoreno zagovaraju neovisnost RS. “Daytonski sporazum temelj je mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Potrebno je izbjeći zapaljivu retoriku i opasne poteze koji bi mogli ugroziti stabilnost zemlje,” rekao je Mark Rutte te je naglasio da se Daytonski mirovni sporazum mora poštovati.
“Budimo jasni, ovo nije 1992. Nećemo dopustiti da se pojavi sigurnosni vakuum i nećemo dopustiti da se teško stečen mir ugrozi. NATO će vas i dalje podupirati i na vašem europskom i na euroatlantskom putu na kojem napredujete. Činimo to s našim međunarodnim partnerima, uključujući Europsku uniju i visokog predstavnika, čiji se autoritet mora očuvati. Bitno je da politički lideri Bosne i Hercegovine učine svoj dio i cijela će regija imati koristi od istinske predanosti pomirenju i trajnom miru”,
riječi su Glavnog tajnika NATO-a i poruka političarima u BiH koju su prenijeli brojni regionalni mediji. On je najvišim dužnosnicima BiH poručio da NATO ostaje privržen miru, stabilnosti i sigurnosti ne samo Bosne i Hercegovine, nego i cijele regije. Naglasio je da je Bosna i Hercegovina suverena i nedjeljiva država te da NATO ostaje spreman na sve izazove. Inače, ovoga bi tjedna trebalo stići i pojačanje snagama EUFOR-a u misiji Althea, koje uključuje 400 novih vojnika.
O krizi u BiH već smo na portalu Obris.org pisali, posebice nakon što je ona eskalirala nakon presude Suda BiH Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka Visokog međunarodnog predstavnika. Na tu presudu odgovoreno je donošenjem zakona Republike Srpske kojima su stavljene van snage odluke državnih institucija BiH. Tako je RS zabranila rad državnim institucijama poput SIPA-e, Suda BiH, Tužiteljstva i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, što je dodatno produbilo političku krizu. Očekuje se i reakcija Ustavnog suda BiH u narednim danima.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik u ponedjeljak je izjavio da se neće odazvati pozivu na saslušanje u Tužiteljstvu BiH koje ga istražuje zbog sumnje da je počinio kazneno djelo rušenja ustavnog poretka BiH. Novinarima je kazao da još nije dobio službeni poziv državnog tužiteljstva, ali ga očekuje. “Vidjet ćemo koga će on privesti i uhititi, i hoće li uhititi“, izjavio je Dodik. Za njega je Ured visokog predstavnika (OHR) “zločinačka organizacija”, a tu ocjenu temelji na netočnoj tvrdnji da je OHR u prošlosti financirao USAID. Dodao je kako vjeruje da će nova američka administracija prije ili kasnije OHR-u uskratiti financijsku potporu. Tvrdi da se zalaže za mir i dijalog uz pojašnjenje kako razgovarati trebaju dva entiteta, dok temeljnim problemom vidi to što RS i Federacija na različit način vide ustav BiH. Tvrdi i da su sada i RS i Srbija na udaru “antibirokratske revolucije” čiji je cilj smjena vlasti. Nakon što se u Bana Luci sastao s potpredsjednikom vlade Srbije, notornim Aleksandrom Vulinom, Dodik je kritizirao i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea. Potpredsjednik srpske Vlade, Vulin, je pak kazao da je u Banju Luku stigao kako bi još jednom potvrdio da sadašnja vlast u RS-u ima snažnu Vučićevu potporu. Presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora označio je “osvetom” zbog njegove politike. Zaprijetio je da će Srbija reagirati na moguće uhićenje Dodika i sve je povezao s prosvjedima studenata u Srbiji nazvavši ih hibridnim ratom protiv Srbije i Srba gdje god oni bili, pa tako i u RS.
Napetosti u BiH nisu ostale neopažene u međunarodnoj zajednici pa je tako u ponedjeljak na mreži X republikanski senator Chuck Grassley komentirao je krizu u BiH. On je nakon separatističkih prijetnji Srpske i negiranja institucija BiH od strane Milorada Dodika napisao:
„Milorad Dodik je lider bosanskih Srba koji podržava separatizam. Sada i separatisti među bosanskim Hrvatima kreću u akciju, Ovo je zabrinjavajući odjek događanja iz devedesetih kada su mnogi morali pobjeći usred rata i genocida. Tada nije dobro završilo za separatiste, neće ni danas”.
Hrvatski potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić je u razgovoru za Novu TV – na upit novinara je li to sigurnosno najizazovniji trenutak za Hrvatsku od Domovinskog rata – potvrdno odgovorio:
“Jest, tu nema dileme. Od završetka svih sukoba na području jugoistočne Europe ova situacija postaje užarena. Javnost možda ne zna ili zna, ali zaseoci bošnjačke nacionalnosti u RS-u, ljudi su otišli zbog vlastite sigurnosti, ne znaju što će biti sutra”,
naglasio je. “Vrlo je ozbiljna situacija, trebamo se pripremati za sve scenarije“, ocijenio je ministar Anušić.