Za razliku od prvog dana sukoba, kojeg je obilježilo rusko napredovanje s poluotoka Krim na sjever – jednim pravcem na sjeverozapad prema Khersonu, i drugim pravcem na sjeveroistok prema Melitopolu (što je sve bilo i nastavljeno) – drugi dan sukoba ipak je bio obilježen ruskim pokretima na sjeveru Ukrajine. Od toga, treba razlikovati dva klina koja su sa sjevera krenula prema Kijevu, svaki s jedne strane Dnjepra, te sam grad Kijev koji se uz zračne našao izložen i kopnenim prijetnjama, a zatim pravac od ruske granice na sjeveroistoku Ukrajine ravno na zapad (možda opet prema Kijevu), gdje se manevar sa šireg polazišta koncentrirao kroz zonu gradova Sumy i Konotop. Ponešto je manje dinamično bilo na istoku Ukrajine, gdje bilježimo rusko kretanje južno na pravcu od Belgoroda, pa preko granice do Harkiva, te paralelno s time još istočnije, od ruske granice na jug prema Severodonjecku i dalje do Luhanska. Konačno, razmatramo i borbene novosti iz ostatka države, kao i niz vojno relevantnih događanja koja su bila bitna za kompletnu Ukrajinu. Napomenimo još da su sva vremena u tekstu navedena prema hrvatskome vremenu.

1. Zapadnim smjerom prema Kijevu

Glavnina ruskih snaga što se od granice s Bjelorusijom prema ukrajinskim navodima kreću prema Kijevu oko 8 ujutro se – prema navodima Oružanih snaga Ukrajine – nalazila kod mjesta Ivankiv (67 km sjeverozapadno od Kijeva) i Dimer (37 km sjeverozapadno od Kijeva, nedaleko Dnjepra). Uz navode o nastavku borbi za njihovo usporavanje čulo se da je u tu svrhu bio srušen i most na rječici Teteriv.

No borbe s ruskim snagama desantiranim u više navrata prethodnog dana nastavile su se nesmanjenom žestinom južnije od toga, na prostorima zračne luke Antonov (Hostomel/Gostomel), koju se opet napadalo helikopterima. Ruske su snage nastojale ovladati njime, ne bi li ondje mogli slijetati teškim transportnim zrakoplovima, no u tome su ih spriječila teška oštećenja njegove duge piste. Iako su oko 14 sati  iz ruskog Ministarstva obrane objavili osvajanje aerodroma u Hostomelu padobranskim desantom, te blokiranje kompletnog pristupa Kijevu sa zapada, i nadalje se čulo o borbama širom tog kraja.

Borbe su bile zabilježene i u nizu manjih naselja južno od te zračne luke. Hanna Malyar, zamjenica ukrajinskog ministra obrane, objavila je oko 7:15 kako bi ruske snage mogle navaliti u ondje smješteno naselje Vorzel, a oko 11:30 su onda objavljene i vijesti o ruskim napadima na ta sjeverozapadna predgrađa Kijeva – na mjesta Vorzel, Buča i Irpenj. Oko podneva pojavile su se snimke raketnog gađanja mjesta Buča (oko 4 km južno od prostora zračne luke Hostomel, te 4 kilometra istočno od mjesta Vorzel) ukupno smještenog oko 25 km sjeverozapadno od Kijeva. U mjestu Іrpenj, sjeverozapadno od Kijeva, gdje se nalazi i velika vojna bolnica, navodno je spaljena kolona ruske vojske. Konačno, oko 16:35 čulo se da su u mjesto Buča ušle skupine Čečena pod širim zapovjedništvom Ramzana Kadyrova.

2. Istočnim smjerom prema Kijevu

Čtav istočni smjer ruskog napredovanja prema Kijevu bio je mirniji 25. veljače, nakon navodnih poraza koje su ondje trpjele ruske snage tijekom prvog dana operacija. Oko 8 ujutro po hrvatskom vremenu čulo se da su Ukrajinci obranili područja oko mjesta Černihiv, potjeravši – po riječima Ministarstva obrane – ruske snage u tako žurno povlačenje da su za njima ostala brojna vozila i osobni dokumenti. Oko podneva se čulo o zaustavljanju još jednog ruskog napredovanja istočno od mjesta Černihiv, u kojem je navodno uništeno oko ruskih 20 tenkova te još 15 drugih vozila. Pa ipak, tijekom popodneva su u javnosti osvanule vijesti da, iako nisu uspjele zauzeti Černihiv, ruske oklopne snage nadalje  napreduju prema Kijevu drugim pravcima.

3. Grad Kijev

Prije zore, oko 4:30 ujutro po hrvatskom vremenu, Kijev se našao pod intenzivnim napadima, Među ostalim, tamošnja protuzračna obrana pogodila je i oveću letjelicu (neki izvori spominju njenu bespilotnu narav), koja je u obliku zapaljene kugle pala na dvije stambene zgrade u tamošnjoj ulici Koshytsia. Kako je o tome izvijestio gradonačelnik Vitalij Kličko, ti su se objekti onda zapalili i troje je građana ozlijeđeno, od toga jedan kritično. Oko 6:30 građani Kijeva sirenama za uzbunu pozvani su u skloništa.

3.1. Diverzanti sijali kaos na sjeveru grada

U rano jutro javnost je u novinama Ukrainska Pravda mogla pročitati navodna gledišta lokalnih obavještajnih krugova o ruskim planovima zauzimanja glavnoga grada Ukrajine. Po tim navodima, Rusi bi (1) prvo intenzivirali napade s granica, ne bi li im postrojbe branitelja izašle u susret i oslabile posadu grada. Zatim bi (2) poradili na zauzimanju jedne od kijevskih zračnih luka, dok bi (3) grupe sabotera nastojale prekinuti gradsku energetsku i komunikacijsku infrastrukturu, te (4) izazivale palež i pljačke – sve to radi izazivanja panike. (5) Provedba cyber-napada i dodatno potpirivanje panike trebalo bi (6) stvoriti nekontrolirane mase izbjeglica koje bi blokirale cestovne pravce i ujedno otežale kretanje ukrajinskih branitelja. Zatim bi trebalo (7) zauzeti pojedine službene zgrade – ne bi li se, po mogućnosti, (8) uhvatilo članove državnog vodstva, te ih prisililo na potpisivanje primirja pod ruskim uvjetima. Ako netko od vodstva i pobjegne (ili bude evakuiran), neki od preostalih proruskih političara mogli bi „preuzeti odgovornost” i potpisati potrebne dokumente u okolnostima bijega nadležnih. Ukupan rezultat takvih aktivnosti bila bi podjela Ukrajine, po receptu Njemačke, na istočni i zapadni dio.

Dijelovi tog plana kao da su se krenuli ostvarivati samo nekoliko sati po ovoj objavi, kada je oko 8:15 tim ruskih vojnih specijalaca (Диверсионно-разведывательная группа – ДРГ), preobučenih u ukrajinske odore, zauzeo dva vozila Oružanih snaga Ukrajine – jedan kamion s dvocijevnim protuavionskim topom i jedan gusjeničar 9K35 Strela-10 – i onda njima kroz sjevernu četvrt Obolon (uz lijevu obalu rijeke Dnjepr oko 10 km od centra grada) krenuo put središta Kijeva. Budući su po putu intenzivno radili štete te izazivali paniku, ubrzo su bili prepoznati kao neprijatelji. Oko 10 ujutro oglasila se i ukrajinska vojska pozvavši građane da ako ništa drugo onda priručnim molotovljevim koktelima napadaju te ruske snage, koje su i stvarno ubrzo završile zaustavljene i neutralizirane – iako je sve to bilo dovoljno da čitav svijet satima sluša o upadu ruske vojske u centar Kijeva. Budući je u to vrijeme na zapadu grada, u četvrti Darnytskyi, bio uočen ruski zrakoplov (koji je prije rušenja ispaljivao mamce), oko 11 sati je bila opet oglašena i zračna uzbuna gradskim sustavom sirena – praćena medijskim navodima o pucnjavi u središnjem gradskom kvartu s vladinim zgradama.

3.2. Nastavak napada na grad

Kako je kasnije tog jutra javnosti naglasio gradonačelnik Kijeva Kličko – Kijev je ušao u fazu obrane u kojoj se očekuje neprijatelje na vratima samoga grada, a ukrajinske snage su se učestalo krenule suočavati s Rusima koji u grad ulaze sa sve masovnijom borbenom tehnikom. Predstojeće urbane borbe učestalo će obuhvaćati i naoružane građane, kojima je prema navodima tamošnjeg Ministarstva obrane do podneva tog petka bilo podijeljeno oko 18.000 pušaka i pripadajuće streljivo. Svemu tome su uslijedile višekratne objave zračne opasnosti tijekom ranog popodneva, dok se u javnosti čulo i o sporadičnim sukobima u više sjevernih predgrađa Kijeva.

Tijekom petka su ukrajinske državne vlasti pokušale organizirati i evakuaciju dijela najugroženijih slojeva građanstva Kijeva, vlakovima prema Lavovu na sigurnijem zapadu države. No, baš kako se navodno spominjalo i u javno objavljenim nacrtima navodnih ruskih vojno-sigurnosnih nastojanja u tim je evakuacijama tijekom popodneva gotovo došlo do masovnog stampeda – gdje je masovna panika oko 17 sati na glavnoj željezničkoj stanici na kraju izbjegnuta tek pucnjevima u zrak pripadnika osiguranja.

Naravno, tijekom dana nastavljen je i aktivni informacijski rat, tako da je posebno upalo u oči kada su sve državne vlasti Ukrajine objavile video snimku kojom predsjednik Zelenski, ukrajinski premijer Denys Shmyhal, načelnik stožera Andriy Yermak i neki ministry opovrgavaju glasine od popodne kako su pobjegli iz Ukrajine: „Svi smo tu! Branimo svoju nezavisnost, svoju državu. Tako će i dalje biti. Slava našim braniteljima. Slava Ukrajini!”.

Do večernjih sati se situacija oko grada dalje zaoštrila, a gradonačelnik Kličko te ostali nadležni počeli su upozoravati na tešku borbenu noć koja predstoji. Postavljeni su kontrolni punktovi i preprekama su blokirani glavni ulazi u grad te pojedini strateški objekti, a svi mostovi u Kijevu završili su pod zaštitom i specijalnim nadzorom Oružanih snaga Ukrajine i novopopunjene 112. Teritorijalne brigade za obranu Kijeva, uz promišljanja o uspostavi i dodatnih takvih postrojbi. Širom grada čulo se o neutralizaciji niza saboterskih skupina, a detonacije i pucnjava čule su se iz kijevskog sjeveroistočnog predgrađa Troyeshchina – s posebnim spomenom 5 eksplozija kod elektrane CHP-6, koja je uskoro postala i poprištem sukobljavanja sa snagama napadača. Ministarstvo obrane Ukrajine opovrgnulo je vijesti da su ruski projektili uništili tu elektranu, dok je eskalacija prijetnje bila najavljena za zoru idućega dana.

Oko 23 sata čulo se vijesti o intenzivnom bombardiranju Kijeva, brojne glasne eksplozije i pucnjavu iz ručnog oružja. Kako je to objasnio ukrajinski predsjednik Zelenski u nooćnom obraćanju javnosti: „Ova noć biti će teža od dana. Mnogi gradovi u našoj državi su pod napadom: Černihiv, Sumy, Kharkiv, naši momci i djevojke u Donbasu, gradovi na jugu, s posebnim fokusom na Kijev. Mi ne možemo dopustiti gubitak našeg glavnog a grada. (…) Ove noći pokrenut će ofenzivu. Neprijatelj će iskoristiti svu svoju moć na svim frontovima kako bi slomio našu obranu. Sada se odlučuje o sudbini Ukrajine”.

Konačno, oko ponoći na subotu 26. veljače, čulo se kako je ukrajinska protuzračna obrana srušila ruski Ilyushin Il-76 s padobrancima za desant kod mjesta i zrakoplovne baze Vasiljkiva, oko 30 kilometara južno od Kijeva. Ukrajinske vojne vlasti tada nisu propustile napomenuti kako je to ujedno i svojevrsna osveta za 2014. godinu, kada su ruske snage kod Donbasa srušile sličnu letjelicu s ukrajinskim padobrancima.

4. Smjer Sumy, pa na zapad

Nakon noćnih borbi u gradu Sumy, oko 3 sata ujutro čulo se od tamošnjih lokalnih vlasti da su ruske snage postavile kontrolne točke na autocesti Kijev-Sumy, dok je njihov konvoj s velikim brojem vozila, posebno tenkova, iz tog područja produžio na zapad, u generalnom smjeru Kijeva. Dok se oko 11 čulo o ruskom zauzimanju grada Sumy, guverner oblasti Sumy, Dmytro Zhyvytskiy, objasnio je da su mnoga mjesta ondje završila u okruženju – između ostalog i grad Konotop, od mjesta Sumi udaljen oko 118 kilometara sjeverozapadno, za kojeg se oko 11:30 čulo da je pao u ruske ruke.

No, do večernjih sati se iz čitavog tog kraja ipak čulo da se lokalna situacija krenula radikalno mijenjati – naime, u mjestu Sumy se formirala i razmjestila teritorijalna obrana bez mnogo pomisli na predaju, dok su u medijskim navodima čulo kako su tamošnji ruski konvoji završili usporeni nestašicom hrane i goriva toliko problematičnom da su ruski vojnici navodno i od tamošnjeg stanovništva pokušavali kupovati hranu i gorivo. Oko 21:30 se iz sjeveroistočnog grada Konotopa čulo o zastoju tamošnjih ruskih snaga, nakon navodnih velikih gubitaka u srazu s ukrajinskom kopnenom vojskom.

5. Na jug do Harkiva

Grad Harkiv, smješten samo oko 30 km od granice s Ruskom Federacijom, još je prvog dana borbi završio u djelomičnom opkoljenju. Iako ruske snage nisu krenule ulaziti u grad, njegovi su stambeni kvartovi tijekom jutra bili gađani raketnim projektilima sustava „Uragan”. Iz istih takvih lansera BM-27 Uragan oko 12:45 gađano je i mjesto Okhtyrka u oblasti Sumi – gdje su se na meti našli i tamošnji civilni ciljevi: vrtić, sklonište i stambena naselja, gdje je među žrtvama navodno bilo i djece. Oko 15:20 je u Harkivu bila proglašena zračna opasnost, a čule su se i eksplozije. Oko 18:45 o tom bojištu čulo se i od američkog diplomate Michaela McFaula, čiji su izvori govorili kako tamošnje ukrajinske snage pred mnoštvom ruske oklopne tehnike lagano ostaju bez zaliha protuoklopnih projektila Javelin te trebaju dodatne dostave.

6. Centralno od Dnjepra do tzv. „Narodnih Republika”

Oko 8 ujutro čulo se kako ruska vojska ne dopušta Crvenom križu ulazak u selo Šćastja, nedaleko od Luhanska, koje je od početka sukoba bilo poprištem jakih borbi. Kako je objasnio Sergey Gaiday, čelnik ukrajinske državne regionalne administracije u Luhansku – tamo nema ni struje ni vode, selo je pod neprestanom ruskom vatrom, a evakuacija nije moguća. Oko 14 sati se od ukrajinskog Ministarstva obrane čulo o ukrajinskoj pobjedi na području Bilovodska (Luhanska oblast) – gdje su nakon teških borbi ukrajinske snage probile ruske položaje, odbacile protivnike prema ruskoj granici i protunapadom učvrstile vlastite položaje. Tom je prilikom izvješteno i o presretanju nekoliko ruskih balističkih projektila u letu, te uništavanju barem 2 ruska aviona, dok se oko 23:15 iz tog kraja čulo da je ukrajinski sustav S-300 u Donbasu srušio ruski Sukhoi Su-25 i još jedan helikopter oko ponoći.

Isto tako, tog se dana oko 10 ujutro čulo i o rušenju ruskog borbenog aviona u centralnoj Ukrajini, kod mjesta Cherkasy na Dnjepru. Nešto južnije, u prostoru oko 60 km istočno od grada Djepropetrovska i ujedno oko 150 km sjeverozapadno od Donjecka, u mjestu Pavlograd zabilježena je bila izgradnja ukrajinskih fortifikacija.

7. Sjeverno od Krima

Na prostoru sjeverno od Krima jasno su se profilirala dva osnovna smjera ruskog napredovanja, koja podržava i doprema dodatnih saga s Krima – recimo, oko 11:45 zabilježeni konvoji ruske tehnike u kretanju od mjesta Džankoja na sjeveru Krima put Ukrajine. Pri tome, zapadni smjer napredovanja jučer je doveo do otvaranja Sjeverno-krimskog kanala, a Rusi su se našli i pred vratima grada Khersona, konkretno pred mostom koji ondje prelazi Dnjepr i vodi u taj grad. Oko 9 ujutro se čulo o jakoj ukrajinskoj obrani važnog mosta „Antonisky”, oko kojeg su se borbe nastavile i čitavog 25. veljače. Oko 16:35 tog dana čulo se da su Rusi probili obranu Khersona, što su demantirala izvješća stranih medija o tome da se grad i dalje nalazi u ukrajunskim rukama – iako je dan završio spomenom žestokih djelovanja ruskih borbenih helikoptera po braniteljima toga mosta. No, mostovi su bili na meti i ukrajinskih snaga na jugu zemlje, budući se nastojalo njihovim uništavanjem usporiti napredovanje neprijatelja. Tako se oko 15 sati 25. veljače čulo i o pogibiji jednog ukrajinskog inženjerca, dragovoljca koji je ostao osobno detonirati eksploziv pod mostom kod Heničeska, na smjeru kojim se s Krima ide na sjeveroistok.

A baš je taj sjeveroistok u petak 25. veljače bio posebno ativan na južnom bojištu u Ukrajini. Nakon čitavog dana teških borbi ruske snage su ondje barem djelomično osvojile grad Melitopol, otvorivši si time put kako na sjever prema Zaporožju, tako i na istok prema Donjecku te odsjecanju ukrajinske luke Mariupol – grada za koji se još tog jutra čulo kako se nalazi pod teškim napadima Rusa na svim smjerovima oko grada, gdje je tamošnji gradonačelnik Vadim Boychenko branitelje tješio riječima: „Ne branimo samo Ukrajinu, branimo cijelu Europu”. Ponovo su se čuli i navodi o nekakvom mornaričkom deantu u tom području, iako je o tome bilo teško naći dodatnih detalja ili nedvojbenih potvrda.

8. Ostalo

8.1. Odesa i okolica

Uz periodične navode detonacija i zvukova borbi oko Odese – za koje nije bilo jasno imaju li ikakve veze s navodima o mornaričkom desatnu sa samih početaka ruskoga napada na Ukrajinu – oko 14:30 u petak 25. veljače čulo se o ruskim napadima na brodove pred tamošnjom velikom lukom. Prvo je Pomorska agencija Moldove potvrdila kako je 12 milja južno od luke Odessa pogođen tanker za prijevoz kemikalija „Millenial Spirit” pod moldovskom zastavom. Dva člana posade bila su ozbiljno ozlijeđena, a još 8 pomoraca lakše. Prema podacima ukrajinskog Ministarstva obrane, brod je bio pogođen vatrom s ruskog ratnog broda, a jedan od projektila mu je pogodio nadgrađe, dok je drugi završio u trupu plovila. Kasnije je bio pogođen i brod „NAMURA QUEEN” koji inače plovi pod panamskom pogodovnom zastavom, a u trenutku napada se nalazio na doku u luci Pivdennyi. Oko 20 sati su onda i opet čulo o ruskom raketiranju na prostoru Odese i Mikolajeva – ovoga puta po objektima ukrajinskih državnih graničara (DPSU).

8.2. Zapadna Ukrajina

Iako je većina zapada Ukrajine bila suštinski u miru, ondje su ipak zabilježeni i poneki incidenti. Tako je oko 5:50 ujutro ruska raketa pogodila prostor zračne luke mjesta Rivne, a taj se prostor i oko 11:15 našao pod zračnom uzbunom. Za Lavov, grad u koji se iz Kijeva preselio veći broj stranih i domaćih institucija, iza 15 sati u petak 25. veljače uveden je i policijski sat, te je pokrenuto hitno prikupljanje potrepština za vojsku. Uz to, na prostoru grada Vinnicia prvo je oko 15:30 zabilježeno rušenje jednog ruskog helikoptera, da bi tome oko 23:15 bilo pridruženo i rušenje ruskog zrakoplova Su-25, za kojeg se pretpostavljalo kako je poslan radi izvođenja napada na tamošnje skladište streljiva u Kalynivki.

8.3 Opće novosti

Tijekom tog petka 25. veljače Ruska Federacija je prema američkim izvorima do popodneva izvela oko 200 raketnih napada, a nastavila je i provedbu vježbi svog zrakoplovstva u Bjelorusiji, uz granicu s Ukrajinom. Pri tome, u borbenim djelovanjima širom Ukrajine su do popodneva u petak navodno izgubili do 80 tenkova, oko 516 oklopnjaka, 7 helikoptera i 10 aviona, a srušeno im je i dvadesetak raznih raketa. Do podneva se računalo kako su Rusi tijekom prvog dana borbi izgubili oko 800 vojnika, a do polovice drugog dana borbi i još oko 1.000 vojnika. Naravno, sve te podatke je praktično nemoguće provjeriti. Što se ukrajinskih gubitaka tiče, Ured za ljudska prava UN-a navodi da je 25 civila bilo ubijeno, a njih još 102 ranjeno. Dok se spominje potencijalne ratne zločine, o tome tek treba prikupljati podatke koji će biti i pravosudno iskoristivi.

Od ranoga jutra su ukrajinske vlasti apelirale na hackere da i oni pomognu kako štititi kritičku infrastrukturu Ukrajine, tako i pomoći oko špijuniranja te digitalnog napadanja ruskih resursa, a nastavilo se upozoravati i na čudne crtane oznake po prometnicama i javnim prostorima širom Ukrajine, koje navodno imaju ulogu pomoći pri navigaciji (pretpostavlja se, protivničkoj). Bitno konkretnije obrambene mjere predstavljalo je oko 10 ujutro objavljeno ukidanje svih starosnih ograničenja za prijavu u redove Oružanih snaga Ukrajine, kao i poziv stranim dragovoljcima s borbenim iskustvom da se pridruže ukrajinskim braniteljima kojeg je oko 12:30 odaslao predsjednik Volodimir Zelenski. Što se nedostatka streljiva tiče, tome bi trebao pomoći konvoj čije je kretanje prema Ukrajini oko 19 sati potvrdio poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak.

Dok se tijekom dana od glasnogovornika Kremlja Dmitrya Peskova moglo čuti da Rusija poziva Ukrajinu na razgovore na „visokoj razini“ u Minsku, a iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova se čulo kako „Duboko žalimo da je režim iz Kijeva odabrao put rezanja svih svojih veza s Rusijom, i svega povezanog sa svim ruskim” – pravo stanje odnosa najbolje je ipak prikazala u kasno popodne objavljena a osobno izrečena poslanica ruskog predsjednika Vladimira Putina. On je tom prilikom Oružane snage Ukrajine pozvao da „preuzmu vlast u svoje ruke” i da sruše legalno izabrane dužnosnike – koje je Putin nadahnuto opisao kao „teroriste” te „bandu narkomana i neo-nacista”. Iako je Ukrajina navodno pristala razgovarati, čulo se kako je Zelenski izgleda tražio da Izrael posreduje u pregovorima, dok se za to sama ponudila Mađarska, a razmatralo se i Azerbajdžan te Švicarsku.