Nakon što su ministri obrane članica NATO-a na prošlotjednom sastanku u Bruxellesu usuglasili rekordno podizanje izdvajanja za obranu, njemački mediji se, pored izdataka za obranu od pet posto BDP, bave i planovima povećanja broja vojnika Bundeswehra. Po završetku sastanka u Bruxellesu, glavni tajnik Saveza Mark Rutte najavio je „ambiciozne” planove koji predstavljaju „ogroman skok prema naprijed“.  Ciljevi, koje NATO postavlja svake četiri godine, uključuju i dogovor oko godišnjih izdvajanja članica za obrambene svrhe. Na završnoj konferenciji za novinare glavni tajnik Rutte potvrdio je da ciljevi „točno opisuju u koje sposobnosti saveznici trebaju ulagati u nadolazećim godinama… kako bi naše odvraćanje i obrana bili snažni, a naša milijarda ljudi sigurna.“ Ovi ciljevi su osnova za novi plan ulaganja u obranu koji bi trebao biti odobren na summitu NATO-a u Haagu krajem ovog mjeseca.

No čak i za jednu gospodarski veliku Njemaačku, ovi ciljevi predstavljat će višestruki problem. Kako smo već pisali na portalu Obris.org, njemačka oružana sila i njezina vojna industrija su u procesu reorganizacije. Također, pred Njemačkom stoje veliki izazovi, posebice kada je u pitanju povećanje broja vojnika Bundeswehra, te s tim povezane promjene oko vojne obveze. Toj temi su i njemački mediji posvetili mnogo pozornosti. a portal DW objavio je sažetke nekoliko stajališta njemačkih medija pod naslovom “A tko će to platiti?”.

Ne gurati glavu u pijesak

Boris Pistorius – malo vremena za ogroman posao

Tako nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) govori o pritisku na njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) koji je primoran brzo riješiti problem manjka od oko 60.000 vojnika godišnje. „Ako Bundeswehr želi povećati broj vojnika na gotovo četvrt milijuna, i to prije nego Pistorius ode u mirovinu, mora se odmah započeti s reformom i prestrukturiranjem sustava vojne obveze u Njemačkoj. Aktualni sustav novačenja je jedino dobar za daleku budućnost, koju Putin sigurno neće čekati ako mu padne na pamet da obrambenu volju NATO-a stavi na kušnju“, piše FAZ.

Hessische Allgemeine ukazuje na to da Pistorius mora hitno pronaći načina za temeljitu reformu sustava vojne obveze. „Računati na to da će se, unatoč konstantnom smanjenju broja vojnika, u nekom trenutku dovoljno dragovoljaca prijaviti u vojnu službune znači ništa drugo nego guranje glave u pijesak i protivljenje djelovanju unatoč opasnosti koja je na horizontu”, piše Hessische Allgemeine.

Peto posto je fetiš Donalda Trumpa

Dnevnik Kieler Nachrichten ukazuje na to da će postizanje cilja izdvajanja pet posto BDP-a za obranu biti posebno skupo za gospodarsku silu Njemačku. “Sigurnost ima svoju cijenu, no tko će to platiti? U Njemačkoj je u svakom slučaju ovo pitanje još bez odgovora“, zaključuje Kieler Nachrichten i ukazuje na ostale partnere unutar Europe koji su već reagirali, između ostalog, podizanjem poreza za koncerne i za one s najvišim primanjima. „Tko najviše profitira od stabilnih prilika, taj bi trebao i najviše izdvojiti“, zaključuje dnevnik sa sjevera Njemačke koji govori o iznosu od preko 200 milijardi eura godišnje koji će Njemačka trebati. No kako se zaključuje, u slučaju nepripremljenosti, ruski napad bi uzrokovao znatno više troškove.

Merz i Trump – jesu li razgovarali i o pojačanom izdvajanju za obranu?

Dnevnik Lausitzer Rundschau kritizira fiksiranje na brojke vezane uz izdvajanja za obranu. „Na papiru ispunjena kvota ne govori ništa o stvarnim vojnim sposobnostima. Ono što je važno je podići razinu vojne sposobnosti. Pet posto je samo želja američkog predsjednika“, zaključuje ovaj dnevnik s istoka Njemačke.

DW se nije bavio samo izdvajanjima i troškovima obrane već i vojnim rokom u Njemačkoj, što je i kod nas „vruća tema“. Naime, portal se pita: “Hoće li u Njemačkoj ponovno biti uvedeno obvezno služenje vojnog roka? Iz perspektive novog povjerenika za oružane snage, to je nemoguće izbjeći. Jedan dio nove njemačke vlade je drugačijeg mišljenja“. Novi povjerenik Bundestaga za oružane snage, Henning Otte, načelno se izjasnio u korist uvođenja obveznog služenja vojnog roka u Njemačkoj. Dok se savezna vlada oslanja na dobrovoljnu službu, on će, kako je rekao, kao osoba nadležna za vojsku predložiti vraćanje obveznog vojnog roka i to još ove godine. “Obvezujući elementi” moraju biti pripremljeni sada, rekao je političar CDU-a u intervjuu za središnji informativni program javnog servisa ARD Tagesthemen. „Trupe su pod velikim pritiskom i ne smiju se preopteretiti“, rekao je Otte, dodavši: “Ne mogu se pleća vojnika uvijek sve više opterećivati, već se ta pleća moraju učiniti širima“. On sumnja da će rješenje za koje se zalaže vlada biti dovoljno.

Tijekom regrutacije „ostvario bi se direktan kontakt”

Kako naći još 60.000 vojnika?!

Umjesto toga, Otte se poziva na model koji se prakticira u Švedskoj uz obveznu regrutaciju: “Time bi se ostvario direktan kontakt, a moj osobni dojam je da kada razgovarate s mladim ljudima, raste uvjerenje da se priključe Bundeswehru kako bi se u budućnosti očuvali mir i sloboda”. U vezi izjave ministra obrane Borisa Pistoriusa (SPD) da je potrebno još 60.000 dodatnih vojnika, Otte smatra da on sada mora reći kako se to može jamčiti. Povjerenik za vojna pitanja ne smatra da je za to dovoljna nedavno usvojena odluka o obveznom odgovaranju mladih na vladin upitnik o tome jesu li za služenje obveznog vojnog roka

Iz pravne perspektive, vojna obveza je u Njemačkoj još uvijek na snazi. Nju je pak u srpnju 2011., nakon 55 godina, tadašnji demokršćanski ministar obrane Karl-Theodor zu Gutenberg stavio van snage, a to je u praksi značilo ukidanje dotadašnje vojne i civilne službe.

“Brzo implementiranje onoga što je izvedivo”

Henning Otte

Otte je također predložio da se služba u Bundeswehru bolje plaća. Zamislivo je, kako je rekao, i da se uvedu mirovinski bodovi. Pored toga, može se ponuditi i stjecanje vozačke dozvole i mogućnost da se razdoblje služenja vojnog roka uračuna u vrijeme čekanja za dobivanje mjesta na fakultetu, za studente koji se nalaze na listi čekanja zbog ograničenog broja mjesta ili drugih kriterija. Od savezne vlade se traži da sastavi sveobuhvatan paket za opremanje trupa kako bi one mogle ispuniti svoju misiju.

Povjerenik za oružane snage pretpostavlja da bi se eventualna regrutacija u Njemačkoj u dogledno vrijeme mogla odnositi samo na muškarce. Otte ne vjeruje da je obvezna služba za žene – kako je to planirano u Danskoj – realna. To bi zahtijevalo promjenu Ustava, koja trenutno nije na vidiku. Za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu. Za to bi se vladajući demokršćani i socijaldemokrati morali osloniti i na glasove desno populističkog AfD-a ili Ljevice. Važno je “brzo implementirati ono što je izvedivo”, rekao je Otte, tako da se izbjegne “da sve više zahtjeva ide prema trupama, a da na raspolaganju za to stoji neophodni kadrovski kontigent“.

Obvezni vojni rok i za žene?

I predsjednik Udruge rezervista Patrick Sensburg zalaže se za vraćanje obveznog služenja vojnog roka. “S obzirom na ciljeve NATO-a od oko 250.000 aktivnih vojnika, sada svima mora biti jasno da se to ne može postići bez da se ponovo aktivira obvezno služenje vojnog roka“, rekao je za Rheinische Post. Sensburg je dugo bio zastupnik CDU-a u Bundestagu. Predsjednik Odbora za obranu u Bundestagu, Thomas Röwekamp, ​snažno se zalagao za uvođenje opće obvezne službe. To, kako je rekao, ne bi trebalo da služi samo vojsci, već bi imalo svoju primjenu i u socijalnim i civilnim oblastima, te bi se trebalo odnositi „jednako na muškarce i na žene“.

Miersch: Ne u ovom zakonodavnom periodu

Predsjednik zastupničkog kluba SPD-a Matthias Miersch kategorički je odbacio takve pozive za vraćanje obveznog vojnog roka. „Koalicijski sporazum jasno kaže da se oslanjamo na dobrovoljnu službu“, izjavio je Miersch za Neue Osnabrücker Zeitung. Cilj od 60.000 dodatnih vojnika se „srednjoročno” može postići i bez uvođenja obveze. “O regrutaciji bi se tada moglo pregovarati u narednom zakonodavnom razdoblju, ali ne u ovom“, dodao je Miersch, a prenosi portal DW.