Talijanska vlada nije sigurna da će njezin plan za postizanje NATO-vog cilja obrambenih troškova od 2 posto BDP-a proći provjeru, unatoč javnim uvjeravanjima u suprotno, objavio je u četvrtak 24. travnja, ugledni portal Politico. Službeni Rim za javnost tvrdi da može lako postići politički nepopularne ciljeve potrošnje za obranu bez rezanja vitalnih usluga države. Naime kako je trenutno u tijeku kampanja prvih ljudi EU i NATO-a za povećanjem troškova za obranu, talijanska Vlada je rekla da će moći reklasificirati postojeće “civilne” izdatke kako bi postigla taj cilj. Ali dva talijanska dužnosnika upoznata s raspravom o proračunu vjeruju da to možda neće uvjeriti Europsku komisiju ili NATO. Neizvjesnost dolazi usred stalnog pritiska iz Washingtona da članice NATO-a izdvajaju čak 5 posto svog godišnjeg bruto domaćeg proizvoda za obranu.

Giancarlo Giorgetti – kreativnim računovodstvom do NATO-cilja

Ministar financija Giancarlo Giorgetti rekao je ranije ovog tjedna da će Italija moći podići svoje obrambene izdatke na 2 posto BDP-a do kraja 2025. uključivanjem troškova postojeće sigurnosne infrastrukture, poput financijske policije i obalne straže. To bi Italiji omogućilo da izbjegne povećanje svojih obrambenih izdataka u apsolutnom iznosu, što bi dovelo do rizika od preusmjeravanja resursa s drugih politički osjetljivih usluga, poput slabog zdravstvenog sustava u zemlji, naglašava Politico. Ali postoje sumnje hoće li Europska komisija i NATO prihvatiti ovaj računovodstveni trik kada budu procjenjivali talijanske financije kasnije tijekom ove godine. Službeni Rim očekuje da će se suočiti s političkim pritiskom na summitu NATO-a u lipnju, kako od strane Trumpove administracije tako i od Europske unije, kako bi se povećao dodijeljeni iznos, rekli su aanonimni talijanski dužnosnici za Politico. Obojica su dobili anonimnost jer nisu bili ovlašteni razgovarati s novinarima. Također smatraju da je moguće da će NATO i Komisija osporiti pravno opravdanje za taj potez. “Naravno, postojat će politički pritisak i od EU i NATO-saveza da se troši više”, rekao je jedan od dužnosnika, ističući da je cilj od 2 posto samo “osnova”. Kao rezultat toga, dodali su ti dužnosnici, moguće je da će Rim biti prisiljen posegnuti u druga proračunska izdvajanja kako bi skupio dodatna sredstva za obranu. Također bi u početku mogao postići cilj od 2 posto, a zatim postupno smanjivati ​​taj iznos kako bi se usredotočio na “održavanje” svojih Oružanih snaga.  Ali neimenovani dužnosnik također je naglasio da je kreativno računovodstvo pažljivo osmišljeno kako bi izdržalo pravni nadzor. Dok će pritisak biti “neizbježan”, dodao je, Rim bi se mogao izvući trošenjem samo malog iznosa i to više na “način koji Amerikanci vole”, kao što je kupnja američkih sustava naoružanja, i trošenje relativno manje sume na osoblje i takozvanu robu s dvojnom namjenom ili robu koja se također koristi u neobrambene svrhe.

Giorgia Meloni nedavno je bila kod Donalda Trumpa

Potrošnja za obranu postala je glavni prioritet u Rimu jer predanost Washingtona Europi postaje sve slabija, a predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump traži puno veću potrošnju od NATO saveznika. Prošlog je tjedna premijerka Giorgia Meloni uključila povećanje talijanskih izdataka za obranu kao dio svoje ponude Trumpu za oživljavanje američko-europske suradnje i dogovor o smanjenim carinama. Pritom je stvar postala politički toksična. Širok pritisak na ponovno naoružavanje u Europi bio je vrlo nepopularan u Italiji, koja se suočava s novim valom štednje dok vlada nastoji stabilizirati svoje financije. Iako je Italija jedna od država s najmanjom potrošnjom u EU-u na obranu, sa samo 1,49 posto BDP-a prošle godine, također je među nekoliko zemalja EU-a koje imaju stroge naredbe iz Bruxellesa da obuzdaju svoj deficit nakon što je potrošnja eksplodirala tijekom pandemije. Komisija je predložila izuzimanje do 1,5 posto BDP-a u novim obrambenim izdacima godišnje iz izračuna deficita. No prošlog je tjedna Giorgetti rekao talijanskim zakonodavcima da vlada neće prihvatiti tu opciju, već će umjesto toga uključiti civilnu infrastrukturu u svoje izračune.