Drugog dana sastanka ministara obrane zemalja-članica NATO-a u Bruxellesu postignut je dogovor o novom angažmanu Saveza. Glavni tajnik Jens Stoltenberg objavio je da će se ratni brodovi Saveza razmjestiti u Egejskom moru, ne bi li zaustavili krijumčarenje migrantima iz Turske u Grčku. Time su uslišeni zahtjevi ministara obrane Turske, Grčke i Njemačke koji su jučer, prvog dana sastanka, službeno zatražili pomoć u tom dijelu Europe. Njemačka ministrica obrane Ursula von Der Leyen na jučerašnjoj press-konferenciji podržala je turski zahtjev za intenziviranjem nadzora u Egejskom moru, naglašavajući kako
„glavni cilj mora biti prepoznavanje komercijalnog profila krijumčara, te sprečavanje i zaustavljanje ilegalne imigracije“.
Stoltenberg je danas izričito naglasio kako NATO-brodovi „neće zaustavljati ili vraćati plovila s izbjeglicama“, kako je sugerirala Turska, već će „pridonositi prikupljanjem važnih informacija i nadzorom u svrhu suprotstavljanja trgovini ljudima“. Njemačko-turska suradnja po ovom pitanju dogovorena je u ponedjeljak, 08. veljače, prilikom posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Turskoj. Najava da će te dvije zemlje problem migrantskog toka podići na razinu NATO-a prilično je iznenadile ostale članica Saveza, no Njemačka je očito bila vrlo uvjerljiva budući je angažman službeno dogovoren u samo 3 dana.
Ovu operaciju predvodit će Stalna pomorska skupina 2 NATO-saveza (Standing NATO Maritime Group 2 – SNMG2), koja je prije godinu dana prošla i kroz Hrvatsku, a sada se nalazi pod njemačkim zapovjedništvom. Nova operacija će se voditi u suradnji s grčkom i turskom obalnom stražom. Njihova je učinkovitost do sada bila više nego upitna, budući da se zbog male udaljenosti između turske obale i najbližih grčkih otoka krijumčari više ni ne ukrcavaju na plovila s migrantima, već ih sami otisnu s turske obale i puštaju da doplutaju do Kosa, Chiosa ili Lesbosa. Prema podacima UN-ove Agencije za izbjeglice, samo u ovoj godini (dakle u nepunih mjesec i pol) ovom je pomorskom rutom u Grčku došlo gotovo 75.000 migranata i izbjeglica.
U Europi je trenutno krijumčarenje migranata i izbjeglica postao gotovo unosniji posao od šverca drogom. Direktor Europola Robert Mark Wainwright izjavio je sredinom siječnja da su tijekom prošle godine krijumčari ljudi rekordno zaradili između 3 i 6 milijardi dolara, iskorištavajući pri tome jad i nevolju izbjeglica iz Afrike i Azije.
„Posao s krijumčarenjem ljudi sada je ‘Liga šampiona’ među krim-poduhvatima u Europi, i potpuno se približio dominirajućoj trgovini nedopuštenim opijatima“,
rekao je Wainwright britanskom Independentu.
Detektirane mreže krijumčara i povezanost s organiziranim kriminalom (izvor: Europol, 2015.)
Migranti, bez izuzetka, plaćaju kriminalcima između 3 i 6 tisuća dolara za put do Europe. Cijena varira ovisno o zemlji porijekla migranta- tako npr. Sirijci plaćaju veću cijenu, jer moraju platiti već i sam izlazak iz zemlje bez da ih kontroliraju snage sigurnosti, potom plaćaju lažne dokumente u Turskoj, pa ukrcaj na gumenjak ili neko drugo plovilo prema Grčkoj. Kada se dokopaju europskih obala, plaćaju novi danak krijumčarima koji će ih provesti kroz balkanske zemlje kako bi došli do schengenske zone i prilike za sigurniji život negdje u Njemačkoj, Austriji ili Švedskoj. Na cijelom tom putu treba računati i na krađu životne ušteđevine, ili otmice djece i drugih članova obitelji i traženje otkupnine za njih. Krijumčarska se mreža proteže od sub-saharske Afrike do Skandinavije, i uključuje nekoliko desetaka tisuća ljudi uključenih u trgovinu. No Europol je prošle godine identificirao tek 10.700 sumnjivaca. Krijumčarska mreža uključuje sitne kriminalce, izrađivače lažnih putovnica, i taksiste koji prevoze migrante u svim zemljama migrantske rute i preko granica. Institucije Europske unije uglavnom su fokusirane na migrante, njihovu registraciju i smještaj, pa se u Europolu sada nadaju da će se NATO-snage više posvetiti baš krijumčarima i kriminalcima.
Ministar obrane RH Josip Buljević na sastanku ministara obrane NATO-a
Hoće li i na koji način i Hrvatska sudjelovati u novoj NATO operaciji još nije poznato. U NATO Stalnoj pomorskoj skupini 2 djeluju Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Španjolska, Turske, Velika Britanija i SAD, dok ostale zemlje-članice daju svoj doprinos povremeno, ovisno o potrebi. O potrebi ovisi i konfiguracija SNMG 2, koja se generalno sastoji od 4 do 8 fregata ili razarača, i jednog broda za podršku. Zapovjedništvo snaga rotira se u intervalu od godinu dana među zemljama-sudionicama. Hrvatska na prostoru Egejskog mora, točnije na grčkim otocima, sudjeluje u sklopu FRONTEX-ove operacije „Poseidon Sea“, odnosno „Poseidon Rapid Intervention“, s nekoliko pripadnika MUP-a i jednim plovilom. Odluči li se za sudjelovanje u ovoj novoj NATO-operaciji, nema sumnje da će nositelj hrvatskog doprinosa biti MORH, odnosno OS RH, za što će zeleno svjetlo prije toga morati dati i Hrvatski sabor.
* Ovaj je tekst priređen u sklopu suradnje “Udruge OBRIS – Obrana i sigurnost” s “Platformom za međunarodnu razvojnu suradnju Hrvatske – CROSOL”. Riječ je o aktivnosti koju podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva kroz svoj program “Tematski fond – “Demokratizacija i razvoj civilnog društva 2.0
