Kako se to moglo čuti tijekom proteklih mjeseci, republikanski kandidat za predsjednika SAD Donald Trump imao je problema po pitanju NATO saveza. Nakon što je tu organizaciju prvo okarakterizirao kao zastarjelu i nepotrebnu, u svojim se stavovima pomaknuo i dalje prema radikalnome rubu – objavivši kako zapravo vidi i ograde dotada neupitnoj primjeni članka 5. Washingtonskog ugovora (garanciji kolektivne sigurnosti koja predstavlja djelatnu osnovu NATO savezništva) – ovisno o uplatama pojedinih članica u blagajnu Saveza, a možda čak i samih Sjedinjenih Američkih Država. Ti su stavovi odjeknuli globalno, te su natjerali i aktualne vlasti u Washingtonu da brojnim saveznicima dodatno pojašnjavaju kako SAD ne misle odustati od NATO saveza, kao ni da ustroj toga saveza misle radikalno mijenjati u nekakvu naplatnu tvorevinu.

Evolucija stavova

Izgleda da je odjek tih izjava ponešto iznenadio i samoga Trumpa, budući da je on tijekom posljednjih mjeseci polagano krenuo modificirati ta svoja gledanja – prvo tijekom ljeta, priznajući određene reforme koje je NATO objavio u doba svog summita u Warsavi. Pri tome, Trumpa je posebno oduševila najava uspostave administrativne pozicije pomoćnika glavnog tajnika NATO saveza zaduženog za obavještajne poslove i sigurnost (Assistant Secretary General for Intelligence and Security – ASG-I&S) – kojeg se planira izabrati do kraja studenog ove godine, ne bi li već mogao sudjelovati u radovima oko preseljenja NATO saveza u prostore novoga sjedišta u Bruxellesu (zakazanog za početak 2017. godine).

Doduše, moglo se čuti da su osnivanje ovog novog ustrojbenog mjesta pri samome vrhu Saveza potakle SAD još krajem prošle godine, da bi onda tijekom prve polovice 2016. godine NATO razvio i novu obavještajnu doktrinu (Overarching Intelligence Policy – OIP). Oba su ova reformska zahvata bila usuglašena na Sjevernoatlantskome vijeću, a onda i usvojena na NATO summitu u Varšavi (od 8. do 9. srpnja), ne bi li se te strukturne činioce stiglo uključiti i u upravljanje obavještajnim, nadzornim i izviđačkim sustavom Alliance Ground Surveillance, čiju se inicijalnu operativnu spremnost očekuje 2018. godine. Naravno, u svom poznatome stilu Donald Trump je ova događanja protumačio po svome – kao gotovo osobni odgovor NATO saveza na njegove kritike, naznačujući ujedno i da je svoje poglede na Savez omekšao jer je 28 članica ljetos ipak odlučilo poslušati njegove kritike (makar one tu Trumpovu ulogu i ne priznale izričito).

Ovo ponešto osebujno gledanje na stvari Trump je formulirao početkom kolovoza ove godine, da bi ga iznio i 15. kolovoza, tijekom svog “velikog vanjskopolitičkog izlaganja” održanog u mjestu Youngstown, Ohio (na tamošnjem sveučilištu). Ondje se prvo opsežno osvrnuo na bujanje organizacije ISIS i neuspjeh nedavne politike SAD u regiji Bliskoga istoka, naglasivši kako bi on sve u toj regiji radio drugačije, ovoga puta i uz NATO pomoć, naglasivši: “Mi ćemo također usko surađivati i s NATO u ovoj novoj misiji. Ja sam prije govorio da je NATO zastario jer se nije uspio adekvatno uhvatiti u koštac s terorizmom; od tih mojih primjedbi su oni promijenili svoju politiku i sada imaju novi odjel fokusiran na prijetnje terorizma“. Činjenica da je NATO svoju prvu formalnu deklaraciju o terorizmu izdao još 1980-tih, da bi se nakon 2001. i pojačano bavio tom temom, uz velike promjene i modernizaciju pristupa terorizmu 2012. godine – pri svemu tome baš i nije igrala posebnu ulogu za Donalda Trumpa. Nije tu ništa promijenilo na stvari ni usuglašeno negiranje ovakvoga stanja stvari iz usta goleme većine sigurnosnih stručnjaka, kao ni službeni demanti iz Bruxellesa u kojem je još početkom kolovoza stajalo: “Kreiranje novog položaja pomoćnika glavnog tajnika za obavještajne poslove razmatra se već neko vrijeme, kao dio naših ustrajnih nastojanja za uvećanjem NATO spremnosti za suočavanje s prijetnjama kakvo je hibridno ratovanje… Dakle, to nema veze ni sajednom nacionalnom predizbornom kampanjom“.

Jučerašnja predizborna debata

Iste je takve stavove Donald Trump ponovio i na prvoj od tri debate američkih predsjedničkih kandidata, zakazanoj za 21 sat 26. rujna 2016. godine, u prostorima sveučilišta Hofstra (mjesto Hempstead, savezna država New York). Tu se u okviru trećeg tematskog bloka (na oko 72. od ukupno oko 90 minuta rasprave) od njega moglo u ponešto razgovornoj formi ponovo čuti:

“Ali kad gledate na NATO – mene su pitali u okviru jedne bitne emisije, ‘Što mislite o NATO?’. I, vi morate znati, ja sam poslovni čovjek, ali imam zdravog razuma. I, rekao sam im: ‘Dakle, reći ću vam, nisam mnogo promišljao NATO, ali imam dvije stvari. Pod brojem jedan, tih 28 zemalja NATO saveza, mnoge od njih ne plaćaju svoj pravedni udio. Pod brojem dva – to me smeta, jer mi njih branimo i one bi nam barem trebale plaćati što trebaju plaćati prema sporazumu i ugovoru – i, pod brojem dva, rekao sam i to naglasio, ‘NATO bi mogao biti zastario jer…’ – i to sam iznimno naglasio, i to je zapravo prilično precizno preneseno u New York Timesu što je neuobičajeno za New York Times, da budem iskren. Ali, rekao sam – da se oni ne fokusiraju na terorizam. I to sam baš naglasio, i to sam ponovio velik broj puta. I prije oko četiri mjeseca, čitam ja na naslovnici Wall Street Journala da NATO otvara novi veliki odjel posvećen terorizmu, i mislim da je to sjajno.

I mislim da bi mi trebali dobiti – jer plaćamo otprilike 73 posto troškova NATO saveza, to je mnogo novca za zaštitu nekih drugih ljudi, ali ja sam čitav za NATO – ali sam rekao da se oni moraju fokusirati i na terorizam. I oni će to sad napraviti. I za to, vjerujte mi, zasigurno neću biti posebno spomenut, ali to je bilo pretežito zbog onog što sam ja govorio i zbog mog kritiziranja NATO saveza. Mislim da moramo postići da NATO djeluje na Bliskome istoku zajedno s nama, uz one zemlje iz tog okruženja, i mi tamo moramo temeljito ‘isprašiti’ ISIS, i to moramo izvesti brzo“.

Današnji NATO odgovor

Iako je Donald Trump time zapravo napravio popriličan odmak od svojih dosadašnjih stavova po pitanju opstanka, smisla i djelovanja NATO saveza, ni ove njegove ponovljene upitne tvrdnje nisu u NATO krugovima naišle na slaganje ni odobravanje. To je neslaganje jasno odjeknulo i iz današnjih izjava Jensa Stoltenberga, glavnog tajnika NATO saveza, koji se na Trumpove stavove osvrnuo u Bratislavi, na konferenciji za tisak održanoj 27. rujna, povodom tamošnjeg neformalnog skupa EU ministara obrane. On je tu naglasio: “NATO je već bio fokusiran na borbu protiv terorizma tijekom mnogo, mnogo godina i to nije rezultat predizborne kampanje u Sjedinjenim Državama“. U nastavku je istaknuo i: “Išli smo u Afganistan ne bi li spriječili da Afganistan postane pribježište za međunarodne teroriste“, dodatno naglašavajući i kako je to bila “naša ukupno najveća vojna operacija“. NATO je u njoj “igrao, i sada igra ključnu ulogu u borbi protiv terorizma“, dok je čitava ta organizacija “pojačala napore u borbi protiv ISIS, u podršci koaliciji predvođenoj od SAD“. Stoltenberg se onda osvrnuo i na zasnivanje već spomenute pozicije pomoćnika glavnog tajnika za obavještajne poslove, koja će “također biti sredstvo u okviru naših napora u borbi s terorizmom, i u dijeljenju obavještajnih podataka“. No, Stoltenberg tu nije propustio ponovo napomenuti i već izneseni NATO stav – da je to mjesto “nešto što je planirano, i o čemu se raspravljalo već dugo, i nije rezultat predizborne kampanje u Sjedinjenim Državama“.

Kroz sve ovo vidljiv je postupni razvoj gledanja Donalda Trumpa na NATO savez, koji se mijenja s vremenom, i tek se vrlo polagano usklađuje s iole standardnim i uobičajenim stavovima – koji ne plaše saveznike i ne razveseljuju sve one koji su NATO-u suprotstavljeni. Budući da do američkih predsjedničkih izbora zakazanih za 08. studenog ove godine preostaje još 6 tjedana, svakakve su promjene tu još moguće. Posebice to vrijedi imamo li na umu da 09. (St. Louis, savezna država Missouri) i 19. listopada (Las Vegas, savezna država Nevada) predstoje još 2 debate dvoje glavnih američkih predsjedničkih kandidata.