Dok Republika Hrvatska nema previše dilema o potrebi kupovine daljinski upravljanih kupola za svoja borbena oklopna vozila, vjerojatno radi njihovog brzog rasporeda u okviru NATO misija na granicama Ruske Federacije, Sjedinjene Američke Države u isti takav posao ulaze ponešto opreznije. Usprkos dojmu o postojanju potrebe za tako opremljenim vozilima na istočnim granicama NATO saveza, ipak primarno prijevoznicima pješaštva, još je poprilično pitanja tu otvoreno. S jedne strane, upitno je kako se takva dodatno naoružana vozila namjerava koristiti, budući da nema dvojbe kako ona ozbiljnim mehaniziranim snagama ipak nisu dorasla. S druge strane, nije jasan ni ukupan opseg ovog američkog modernizacijskog poduhvata – gdje je izvjesno kako bi poduzeću Kongsberg (i njihovom lokalnom partneru Đuro Đakoviću) zapravo odgovarala kompletna promjena oružnih sustava na daljinski upravljane varijante s topom od 30 mm u čitavom opsegu flote američkih vozila Stryker.
Izvještaji o učinku nove varijante američkog oklopnog vozila Stryker, nazvane Stryker Infantry Carrier Vehicle Dragoon (ICVD), tijekom njegova predstojećeg djelovanja u Europi doprinijet će ocjeni o oblikovanju budućih ubojnih sposobnosti unutar srednje teško opremljenih, na pješaštvo orijentiranih brigadnih borbenih skupina kopnenih snaga Sjedinjenih Američkih Država.
Američka kopnena vojska je u 2015. godini od Kongresa dobila dodatno izvanredno financiranje – nešto više od 300 milijuna USD – ne bi li brzo razvila i na teren rasporedila verziju vozila Stryker s topom od 30 mm, i to baš kao odgovor na hitno izražene potrebe 2. konjaničke pukovnije (2nd Cavalry Regiment – 2CR), koja je trajno stacionirana u Njemačkoj. Ovi su novci pokrivali razvoj, izradu osam prototipova, i doradu ukupno 83 vozila, kao i pribavljanje rezervnih dijelova.
“Ova sposobnost, koja pristiže u 2CR, može biti direktno povezana s ruskom agresijom,” kazao je novinarima pukovnik Troy Meissel, zamjenik zapovjednika pukovnije, u utorak, 14. kolovoza, na prostorima pokusnog vojnog strelišta Henry Field u okviru vojnog poligona Aberdeen u saveznoj državi Maryland. Pri tome, ova pukovnija aktivno radi sa stranim partnerima i ostatkom postrojbi Kopnene vojske SAD u Europi na oblikovanju svojih formacija i jačanju svojih sposobnosti, ne bi li nadmašili ruske oružne sustave.
Ovog utorka je vozilo Stryker Infantry Carrier Vehicle Dragoon (ICVD) ondje demonstriralo bojnim gađanjem svoje sposobnosti ubojnih djelovanja na metu, na većim dometima i ponešto ubojitije nego što su to prije mogli. To vozilo nije dizajnirano za napadna djelovanja protiv mehaniziranih snaga, riječ je o vozilu koje se može braniti od mehaniziranog neprijatelja, objasnio je Meissel.
Prototipovi vozila Stryker ICVD bili su testirani i evaluirani na prostorima probnog poligona Aberdeen (Aberdeen Proving Ground – APG), s pripadnicima 2. konjaničke pukovnije, prije nego što je satnija takvih vozila u siječnju 2017. godine raspoređena put Njemačke, na prostore tamošnjeg vojnog kompleksa Grafenwöhr. Nakon što se dovrši sva obuka, kopnene snage SAD će vozilima Stryker ICVD opremiti čitavu pukovniju i ona će krenuti na teren, sudjelovati na vježbama, izjavio je tijekom bojnih gađanja u utorak brigadir Glenn Dean, programski voditelj za Stryker.
“Kako danas izgleda, prvi terenski rasporedi će biti u Poljskoj, na prednjim položajima, što je svojevrsno novo iskustvo za sve osim za samo vozilo Stryker“, kazao je, dodajući kako su ta vozila po prvi put bila terenski prednje raspoređena na bojištu u Afganistanu.
General bojnik David Bassett, izvršni programski časnik zadužen za kopnene borbene sustave, napomenuo je kako su vozila koja trebaju biti raspoređena u Europu još prije 18 mjeseci bila tek u statusu ideja unutar PowerPoint prezentacija, a da je programski ured po putu donio niz odluka koje su pomogle da taj razvoj brzo napreduje – uključujući tu i biranje već dostupnih, otprije razvijenih rješenja, poput kupola na daljinsko upravljanje od Kongsberga iz Norveške, te topa kalibra 30 mm od Orbital ATK.
Ovaj program također je zadržao i koliko je god bilo moguće zajedničkih elemenata iz ostatka Stryker platforme, dodao je, uključujući tu i sustav upravljanja vatrom te ovjes iz verzije vozila s tijelom čije je dno podvozja oblikovano u obliku dva slova V (Double-V Hull – DVH). Pri tome, ICVD su vozila iz varijante s ravnim dnom podvozja
“Ono što je preostalo bio je zahtjev da se sve to objedini na način koji ne bi umanjivao te sposobnosti, i zato je tu pitanje donošenja svih onih teških odluka na način da se njima ne umanji i vjerojatnost za uspjeh“, rekao je Bassett.
Okretanje daljinskom upravljanju
Kopnene snage SAD su u ovaj program praktično od početka uključile i 2. konjaničku pukovniju, ne bi li osigurali da oprema koju ona primi na kraju čitavog procesa direktno odgovara njenim potrebama.
Brzo je bilo utvrđeno kako pukovnija ne namjerava žrtvovati sposobnost smještaja odjeljenja od 9 ljudi u svako pojedino vozilo Stryker, zajedno s njegovim topnikom i vozačem.
Ljudstvo 2. konjaničke pukovnije na vježbama u Litvi 2015. godine
Budući da se ne bi išlo na razdvajanje tih skupina od po 9 pješaka, kopnene snage SAD su zaključile da ne dolazi u obzir instaliranje posadne kupole s oružjem, budući bi ona zauzela dio postojećih sjedećih mjesta u transportnom dijelu vozila. Zato je zaključeno kako bi za prototipove novog oblika vozila Stryker bilo potrebno koristiti oružnu kupolu na daljinsko upravljanje.
Osim toga, smještaj topa s kalibrom 30 mm na vrh vozila ujedno je značio i da operativna posada Strykera gubi vidljivost i preglednost, budući se moralo ukloniti otvore na stropu vozila koje su oni koristili za neposredno promatranje okoline.
Zadržavajući na umu sve te zahtjeve, predstavnici pukovnije su u prosincu 2015. otputovali k proizvođaču vozila Stryker, poduzeću General Dynamics Land Systems u saveznoj državi Michigan, i ondje isprobavali virtualnu varijantu tako dodatno naoružanog Strykera, ne bi li ustanovili gdje treba sjediti zapovjednik i koje bi se otvore moglo zadržati, ukloniti ili pomaknuti, u sklopu lepeze konfiguracija koje se promišljalo, objasnio je Dean.
Jednu od najvećih preostalih prepreka predstavlja pitanje manevriranja vozilom bez mogućnosti ustajanja kroz stropne otvore i direktnog pogleda na okoliš vozila.
Utovar američkih oklopnih vozila Stryker, Njemačka, 11. ožujka 2015. godine
Ne bi li se ublažilo gubitak situacijske svijesti posade, kopnene snage SAD uključile su tri prozorska elementa smještena ispod kupole, koja omogućavaju pogled na prostor ispred vozila. Jedan od vozača vozila Stryker na poligonu APG izjavio je da bi bilo idealno imati više širokokutnih pogleda na teren, dobivenih korištenjem kakve dodatne opreme.
Meissel je izjavio da će pukovnija pričekati ne bi li dokučila što bi se moglo dodati u svrhu poboljšavanja vidljivosti, te koje taktike, tehnike i procedure će biti ustaljene kada vozila budu raspoređena na teren i u obučni proces. “Na primjer, znajući da ona nemaju dobru vidljivost, manja je i vjerojatnost da će ona predvoditi formacije, jer će se na čelu morati imati neka druga vozila i biti sposoban uočavati prepreke u okolini“, kazao je Meissel.
“Ovaj izazov kojeg predstavlja potreba za manevriranjem ovim vozilima u njihovoj tako zatvorenoj konfiguraciji biti će sve učestaliji, budući da dolaskom na sve ubojitija bojišta ionako treba biti sposoban za borbu bez provirivanja kroz stropne otvore“, kazao je Bassett. “Mislim da je velik dio onoga što nastojimo naučiti upravo kako se boriti s kupolom na daljinsko upravljanje; kako se boriti u zatvorenoj konfiguraciji smanjene vidljivosti, i to će nam pomoći da zasnujemo buduće odluke o potencijalnim tehničkim rješenjima, dok sagledavamo razna rješenja bazirana samo na izmjenama radnih te borbenih procedura, ili i na kakvoj dodatnoj opremi“.
Budućnost topova
Vozila Stryker iz sastava 2CR tijekom mimohoda u Estoniji, veljača 2015. godine
Među ostalim, bit će preispitana i čitava ideja korištenja topova u formacijama vozila Stryker.
“Kopnene snage SAD još razrađuju svoje zahtjeve za buduće razine ubojitosti, zato i postoji namjera da se sposobnost korištenja oružja kalibra 30 mm proširi na čitavu flotu vozila Stryker“, kazao je Dean.
Razna unapređenja koje su kopnene snage SAD uspjele dodati u flotu vozila Stryker, a kao rezultat ušteda ostvarenih programom ICVD, kao što je to korištenje ujednačenog oružnog sustava na daljinsko upravljanje sposobnog i za ispaljivanje protuoklopnih projektila Javelin – također će utjecati na ukupnu razinu ubojitosti pridodanu čitavoj floti u budućnosti, objasnio je Dean.
Specifično po pitanju zahtjeva koje se postavlja pred topnički sustav, Dean je iznio da kopnene snage SAD među ostalim još razmatraju i opravdanost nastavka korištenja topova u istoj konfiguraciji kao kod ICVD, opravdanost broja takvih vozila koje se gradi te raspoređuje na teren, kao i pitanje njihovog točnog mjesta u formacijama postojećih postrojbi.
Američke oklopne snage na vježbi u Latviji 2014. godine
Kopnena vojska SAD je već tražila sredstva za opremanje svoje druge brigade takvim dodatnim oružnim sposobnostima, kazao je Bassett, bez obzira na činjenicu da 2. konjanička pukovnija tek treba odgovoriti na niz pitanja o budućem razvojnom putu za vozila Stryker ICVD.
Taj general je primijetio da tu može izgledati kao da kopnene snage SAD traže resurse prije nego što su potrebni, ili da se razvija sposobnosti koje si međusobno isuviše proizvodno konkuriraju – no baš to je razlog zbog kojeg je program ICVD i bio tako uspješan. “Po pitanju resursa bilo bi efikasnije čekati, no naši protivnici ne čekaju, a zato i mi nastojimo žuriti – ne bi li pojedine sposobnosti zadobili što ranije“.
Članak pod originalnim naslovom “Upgunned Stryker in Europe to help shape future infantry lethality” je autor Jen Judson objavila na portalu Defense News (http://www.defensenews.com/) u srijedu 16. kolovoza 2017. godine. U svom izvornom obliku tekst je dostupan na adresi: http://www.defensenews.com/smr/european-balance-of-power/2017/08/16/upgunned-stryker-in-europe-to-help-shape-future-infantry-lethality/
