Za danas zakazano predstavljanje svjetskog otkrića u podmorju Jadrana, talijanskog bombardera Junkers Ju 87 „Štuka“ (Sturzkampfflugzeug – Stuka), srušenog početkom Drugog svjetskog rata, spektakularno je propalo zahvaljujući strahu Hrvatske ratne mornarice od malo vjetra i ponekog vala. Predstavljanje iznimno dobro očuvane avionske olupine u organizaciji Hrvatskog restauratorskog zavoda, Ronilačkog kluba ZG-SUB i Ministarstva obrane trebalo se dogoditi danas na Žirju, kao i na samom lokalitetu na kojem se nalazi potopljeni zrakoplov. Po novinare je u Šibenik trebala doći barkasa HRM-a, prevesti ih do Žirja, odvesti do mjesta gdje leži „Štuka“, i kasno poslije podne vratiti u Šibenik. Za sedmu silu organizirano je bilo vađenje nekoliko zanimljivih manjih dijelova zrakoplova na samoj lokaciji, te press-konferencija na Žirju.
Naznake da ništa neće poći po planu pojavile su se već ujutro, kada je barkasa iz potpuno nejasnih razloga prekasno isplovila iz splitske luke Lora. To je značilo i da će kasniti s dolaskom u Šibenik. No malo iza 10:30 saznalo se da se barkasa okrenula na putu do Šibenika, i počela vraćati natrag u Loru, uz objašnjenje da se zbog uvjeta na otvorenom moru ne može garantirati sigurnost civilima na brodu. Time se 10-ak okupljenih novinara i nekoliko TV-ekipa suočilo s činjenicom da na Žirje mogu samo redovnim trajektom u 11:30, a da se s otoka mogu vratiti idućim redovnim trajektom u 20:00. U novinarskom svijetu to znači da će, makar i popratili događaj, propustiti sve moguće rokove za slanje teksta, fotografija i video-materijala u svoje novinske kuće, te da o senzacionalnom svjetskom otkriću u večerašnjim i sutrašnjim izdanjima novina neće biti ni slovca, a upitno je bi li televizije stigle emitirati te materijale u svojim kasnovečernjim informativnim emisijama. Uglavnom, nitko od novinara nije se odlučio provesti cijeli cjelcati dan na Žirju.
Sve bi to bilo razumljivo da vremenski uvjeti i uvjeti na moru nisu dobri, no za razliku od Zagreba, na šibenskom je području (uključujući i Žirje) gotovo ljetno i sunčano vrijeme, uz slab vjetar. Vjetar bi, istina je, mogao predstavljati problem ne samo za prastaru barkasu HRM-a, već i za još stariji trajekt Jadrolinije koji je, za razliku od dične Ratne mornarice, i po takvom, blago uzburkanom moru, krenuo iz Šibenika za Žirje. Prema današnjoj prognozi za pomorce, stanje mora na zadarsko-šibenskom području bit će jedan (1), odnosno na splitskom području do 3 (odnosno po legendi Državnog hidrometeorološkog zavoda – umjereno valovito). Službeno se ne može saznati koja barkasa HRM-a nije u mogućnosti ploviti u takvim uvjetima, no logična je pretpostavka da je riječ o motornoj roniteljskoj barkasi MRB-83, sagrađenoj 1981. godine. Međutim, ona je ionako tek upitno roniteljska, budući da na njoj od prije nekog vremena nema pripadajuće prijenosne barokomore.
Tako smo, na žalost, od medijske prezentacije svjetskog otkrića došli do mornarice koja se boji mora, a otvorenim morem smatra pojas od Splita do Šibenika, odnosno od Šibenika do njegovih prvih otoka. Organizatori današnje neuspješne prezentacije tražili su od HRM-a veće plovilo, po mogućnosti desantni brod Krka ili Cetina – koji zbog svoje veličine bolje podnose loše more, imaju dovoljno prostora za primanje i većeg broja novinara, a raspolažu i dizalicama upotrebljivim za izvlačenje dijelova s potonulog zrakoplova. No iz HRM-a je zahtjev službeno odbijen, jer takvo plovilo „troši previše goriva za ovakvu aktivnost“, zbog čega su radije poslali manje plovilo koje ne može izvršiti zadatak. Sve je to na čast i slavu hrvatskog moreplovstva i pomorske tradicije, te Hrvatske ratne mornarice!