Vlada Republike Hrvatske je na svojoj jučerašnjoj 158. sjednici po redu usvojila dva bitna obrambena dokumenta – prvi je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, dok je drugi redovno Godišnje izvješće o obrani za 2018. godinu. Nakon što ih je Vlada jednoglasno usvojila, oba dokumenta poslana su u Sabor, točnije u tamošnji Odbor za obranu. Ovogodišnja novost je da, prema prošle godine usvojenom Zakonu o obrani, Godišnje izvješće o obrani dolazi na dnevni red isključivo Odbora za obranu, ali ne i na plenarnu sjednicu Sabora, dok će izmjene Zakona o obrani proći redovnu proceduru – prvo nadležni odbori (onaj za obranu i onaj za zakonodavstvo), a onda i plenarna sjednica.
Obrazlagatelj za obje točke dnevnoga reda bio je ministar obrane Damir Krstičević, koji je prvo obrazlagao izmjene i dopune Zakona o obrani.
„Radi daljnjeg unapređenja obrambenog sustava i sposobnosti Hrvatske vojske, i u skladu sa Strateškim pregledom obrane, kojim se naglašava važnost razvoja obrambenih sposobnosti, pred nama je danas nalazi ovaj nacrt zakona. Republika Hrvatska, kao vjerodostojna članica NATO-a, u okviru procesa obrambenog planiranja preuzela je cilj sposobnosti ‘Kibernetička obrana’. Njegova implementacija podrazumijeva razvoj niza sposobnosti, vezano za kibernetički prostor. Kako je potrebno još dodatno unaprijediti sustav zaštite vojnih informacijskih sustava od potencionalnih kibernetičkih ugroza, u novom ustroju Hrvatske vojske je i Zapovjedništvo za kibernetički prostor. Upravo s ciljem podizanja svijesti o kibernetičkoj sigurnosti, u ožujku ove godine proveli smo vježbu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti ‘Kibernetički štit 2019’. Stoga se predloženim zakonom uređuje normativni okvir i pravila djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Hrvatske vojske“,
počeo je Krstičević, odmah nastavljajući na drugu veliku promjenu u Zakonu. Radi se o odredbama koje uređuju osnivanje međunarodnih zapovjedništava i drugih tijela na području RH:
„Predloženim zakonom uređuje se osnivanje međunarodnih zapovjedništva i drugih vojnih tijela sa zadaćom razvoja zajedničkih ciljeva sposobnosti, koje su države prihvatile, i koje proizlaze iz članstva u međunarodnim organizacijama. Budući da važeće odredbe Zakona o obrani, u odnosu na osnivanje tih tijela nisu detaljno propisane, predlaže se to urediti ovim zakonom… te bi Vlada uredbom uredila organizaciju i upravljanje tim tijelom, u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorom.
Po stupanju na snagu ovog zakona, primjena ovih odredbi bit će kod multinacionalnog specijalnog zrakoplovnog programa. Naime, Republika Hrvatska preuzela je NATO cilj sposobnosti, koji predstavlja razvoj zračne sastavnice specijalnih snaga. Država domaćin – kojim bi se ustrojio centar za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaća, je Republika Hrvatska, sa sjedištem u Zemuniku. Svrha centra je obučiti posade višenamjenskog helikoptera, kroz teorijsku i letačku obuku, za provedbu nekonvencionalnih zadaća zračnih snaga. Znači, to je po prvi put da bi se u Hrvatskoj formiralo jedno takvo zapovjedništvo, u Zemuniku. I, vidjeli ste da smo dobili i dva nova… odnosno, dobit ćemo dva nova helihoptera Crni jastreb, od Sjedinjenih Američkih Država, u vrijednosti od 350 milijuna kuna, baš u potpori osnivanja tog Središta, a u daljnjoj viziji namjera nam je formirati Centar izvrsnosti u Zemuniku“.
Kao treće važno područje koje se regulira ovim izmjenama Zakona o obrani, Krstičević je izdvojio zaštitu podataka obrane, dok četvrti dio novih odredbi predstavlja usklađenje s drugim zakonima i provedbenim propisima.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrani prošao je javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti. Savjetovanje je otvoreno 19. travnja, i trajalo je do 7. svibnja ove godine, te je MORH-ov prijedlog dobio ukupno 3 komentara, od kojih je jedan bio od umirovljenog generala Ivana Benete, a još jedan od Hrvatske udruge bespilotnih sustava, koja je i ranije sudjelovala u savjetovanju po pitanju prijedloga Zakona o obrani.
Godišnje izvješće o obrani – same pohvale
Drugi važan dokument kojeg je usvojila Vlada je redovno Godišnje izvješće o obrani u 2018. godini. Tu je obrazloženje ministra obrane bilo vrlo dugo – čak 7 minuta, što nije baš običaj. Krstičević je u obrazlaganje krenuo školski – što je to Godišnje izvješće i čemu služi, te što je svrha OS RH. Potom je započeo s pohvalama:
„Zahvaljujući našoj Vladi, obrambeni proračun je u 2018. godini nastavio s rastom koji je započeo 2017. – čime se ispunjava naša odgovornost, kako prema nacionalnim sposobnostima, tako i prema međunarodnim obavezama. Rastom obrambenog proračuna olakšavamo planiranje i ubrzavamo razvoj ključnih sposobnosti – kroz modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske. Povećanjem izdvajanja za obranu nastavljena je provedba strateških projekata, i stvorena je pretpostavka za daljnje jačanje obrambenih sposobnosti Hrvatske vojske. Aktivnosti koje su se provodile i u sklopu NATO-a, bile su usmjerene na obaveze koje proizlaze iz ispunjavanja Zavjeta za investiranjem u obranu. Republika Hrvatska je jasno opredijeljena za ispunjavanje obaveza investiranja u obranu“.
Nakon proračuna, Krstičević je izdvojio obrambenu politiku (koja je u „2018. godini bila usmjerena na nastavak izgradnje obrambenih sposobnosti“), te aktivnosti iz NATO i EU spektra, gdje je posebno izdvojio sudjelovanje RH u PESCO-u i novouspostavljenom Koordiniranom godišnjem pregledu obrane. Nakon toga je Krstičević prešao na teme koje ga više oduševljavaju:
„Otkako je 2017. godina proglašena Godinom hrvatskog vojnika, dočasnika i časnika, nastavljen je rad na poboljšanju kvalitete života i rada pripadnika Hrvatske vojske. I u 2018. godini proglašena je Godinom spremnosti i aktivnosti hrvatskog vojnika. Ljudi su naša najveća vrijednost i snaga, a ulaganje u njih – najvažnija investicija u izgradnju modernih, samouvjerenih Oružanih snaga, spremnih na izazove. Izmjenama Zakona o službi 2018. godine ova Vlada je uspjela vratiti oduzeta i poboljšati postojeća materijalna prava pripadnika Hrvatske vojske, te je vojnicima olakšano planiranje života uvođenjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Nastavkom razmještaja dijela postrojbi Hrvatske vojske u 2018. godini vratili smo vojsku u Ploče, u Varaždin. Omogućili smo velikom broju ljudi približivanje radnih mjesta mjestu stanovanja, a time i poboljšanje kvalitete života njihovih obitelji. To nam je ujedno omogućilo veću operativnu fleksibilnost i brzinu reakcije u potpori sustavu domovinske sigurnosti, u borbu s prirodnim nepogodama“.
Spomenuo je i postupak transformacije HVU i pokretanje studija Vojnog pomorstva, te nastavak „opremanja Hrvatske vojske s naprednim borbenim sustavima, intenzivirali smo obuku i vježbe u međunarodnim i nacionalnim aranžmanima, te pokrenuli niz aktivnosti usmjerenih na revitalizaciju pričuvne komponente. Zadržana je intencija uključivanja proizvođača vojne opreme iz Republike Hrvatske, poticanje rasta hrvatskog gospodarstva, uz uvažavanje tržišnog natjecanja“. OS RH su potvrdile spremnost i u provedbama zadaća potpore stanovništvu, nastavio je pohvale ministar obrane, kao i u velikoj prošlogodišnjoj vježbi:
„Glavni obučni događaj Hrvatske vojske u 2018. godini bila je združena vježba “Velebit 18 – združena snaga” svih sastavnica Hrvatske vojske. Vježba ove razine, koja je uspješno provedena, omogućila je testiranje čitavog sustava Hrvatske vojske sa svim granama i zapovjedništvima i pružila priliku za provjeru doktrinarnih, operativnih načela. Mislim da smo dokazali moć Hrvatske vojske“.
Po prvi puta ikad je Ministarstvo obrane dobilo bezuvjetno mišljenje Državne revizije, nastavio je Krstičević, i na kraju svog izlaganja zaključio:
„Godina 2018. bila je godina kontinuiteta, nakon prekretnice 2017. – godina u kojoj smo nastavili s kapitalnim projektom vraćanja pobjedničkog sjaja Hrvatskoj vojsci. Zaključno. U tjednu pred obilježavanje 28. obljetnice osnivanja Hrvatske vojske i proslave njezina dana, ističem da zajedno s našim partnerima i saveznicima, i sa drugim sastavnicama sustava domovinske sigurnosti, postajemo jamac mjera i sigurnosti, i zalog razvitka Republike Hrvatske u slobodi i blagostanju“.
Nakon toliko pohvala obrambenom resoru, ostalim Krstičevićevim kolegama nije preostalo ništa drugo nego da jednoglasno dignu ruke i prihvate Godišnje izvješće o obrani za 2018. godinu.
Incidenti? Samo transparentno
Ovogodišnje Izvješće željno se iščekivalo zbog nekoliko stvari – objašnjenja o procesu nabave VBA, tijeku određenih projekata, i dijelu o tzv. izvanrednim događajima. Dok su mediji tijekom prošle i početkom ove godine otkrili da se u OS RH dogodilo nekoliko neugodnih i nesretnih događaja, MORH im je u Godišnjem izvješću u 2018. posvetio ukupno 3 (slovima: TRI) rečenice. U pasusu pod oznakom „2.5 Izvanredni događaji“ doslovno stoji:
„Analiza izvanrednih događaja po uzroku pokazuje kako su smanjenju izvanrednih događaja u 2018. godini, kojih je bilo 346, u odnosu na 2017. godinu u najvećoj mjeri doprinijele preventivne mjere. Praćenjem kretanja broja izvanrednih događaja tijekom 2018. godine po mjesecima, vidljivo je da nema većih odstupanja od prosječnog broja kroz godinu. Najčešći uzrok izvanrednog događaja bio je ljudski faktor (slučajnost, nepažnja, alkoholizam, bolest, nepoštivanje propisa, krađa, prometne nesreće i dr.), dok su preostali uzroci meteorološki uvjeti, neispravnost tehničko-materijalnih sredstava, elementarne nepogode i dr.“.
Jednako toliko (dakle, 3 rečenice) posvećeno je, primjerice, radu veterinarske službe OS RH, dok je duplo više – 6 rečenica – dobilo „dušobrižništvo“. A izvanrednih je događaja, sudeći po medijskim napisima, itekako bilo – od helikopterskog lova na veprove pa do alkoholiziranog vojnog kapelana i vojnika u NATO misiji u Poljskoj. Sve je to MORH prešutio, baš kao što je i u Izvješću za godinu ranije kompletno prešutio prevrtanje borbenog oklopnog vozila Partia i ozljeđivanje vojnika na vojnoj vježbi.
Prije nego se Godišnjim izvješćem pozabavimo detaljnije, napomenimo i da se kroz cijeli dokument govori jedino i isključivo o Hrvatskoj vojsci, a ne Oružanim snagama RH. Kada se prošle godine zakonski uvodio taj naziv, objašnjeno je da je riječ o „skraćenom nazivu“, za kojeg se dopušta upotreba uz već službeni i uvriježeni naziv – OS RH. Iako smo već obrazložili zašto ta dva pojma nisu i ne mogu biti istoznačnice, ovogodišnje Godišnje izvješće ovu „skraćenicu“ prihvaća i koristi kao jedini naziv za OS RH.
