Vladin brzovoz odradio je 30 točaka i 10-ak podtočaka dnevnog reda današnje 246. sjednice Vlade za samo 29 minuta. Što se obrambene tematike tiče, na dnevnom su se redu našle uglavnom već odrađene i potpisane stvari s kojima se Vlada RH trebala samo upoznati ili dati svoju formalnu suglasnost. Naravno, ponovno se postavlja pitanje smislenosti ovakvog formaliziranja nekih u budućnosti čak i važnih odluka, no ministri se ni do sada nisu nimalo zamarali problemima tog tipa – da li je prije bila kokoš ili jaje, odnosno, je li smisleno s međunarodnim ugovorima upoznavati Vladu i Sabor tek kad su oni već potpisani i u praksi sadržajno nepromjenjivi.
MORH i suradnje
Uglavnom, Vlada se danas upoznala s „Memorandumom o suglasnosti između saveznog ministra obrane i sporta Republike Austrije i ministra obrane Kraljevine Belgije, Ministarstva obrane Bugarske, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Saveznog ministarstva obrane Savezne Republike Njemačke, ministra obrane Kraljevine Nizozemske, ministra nacionalne obrane Republike Poljske, Ministarstva obrane Republike Slovenije o suradnji na udruživanju i dijeljenju stručnih znanja Inicijative za planinsku obuku (MTI)“. Spomenuti Memorandum potpisan je 09. lipnja 2015. u Hochfilzenu (Republika Austrija), a ministar obrane Ante Kotromanović je danas o njegovom sadržaju ostalim ministrima rekao tek –
„Potpisali smo s nekoliko članica NATO-a, s ciljem unapređenja naših postrojbi u borbi u uvjetima planinskog ratovanja. Znači, idemo malo u planine!“
Tim više pjesničkim obrazloženjem ostali smo zapravo uskraćeni za većinu osnovnih informaciju o ovoj temu – na primjer, ima li ova inicijativa kakve veze sa slovenskim NATO centrom izvrsnosti u planinskome ratovanju (u kojem Hrvatska valjda više ili manje sudjeluje), ali to stvarno nikoga na Markovome trgu nije ozbiljnije pogodilo.
Vlada se danas također upoznala i s „Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva obrane Češke Republike i Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Mađarske i Ministarstva obrane Slovačke Republike o uspostavi i radu Multinacionalnog zrakoplovnog obučnog centra“. Taj je dokument potpisan 24. lipnja ove godine u Bruxellesu, i to, kako je rekao Kotromanović,
„… s ciljem uspostave i rada Multinacionalnog zrakoplovnog obučnog centra. Znači, to ćemo raditi skupa, obučavat ćemo se skupa, na taj način ćemo štediti naše resurse.“
A treći dokument s kojim se jutros upoznala Vladina družina – čista je egzotika. Radi se o „Pismu namjere između ministara obrane Bugarske, Hrvatske, Mađarske i Slovenije o multinacionalnoj suradnji za davanje namjenske helikopterske/tilt wing zrakoplovne postrojbe za specijalne operacije“, potpisanim istoga dana kada je potpisan i prethodni Memorandum, dakle 24. lipnja. Dok oko helikoptera još ima smisla surađivati, “tilt wing” letjelice su već ponešto veća rijetkost. Pa, iako ni jedna od navedenih zemalja nema ovakav tip zrakoplova u operativnoj službi, hrvatski ministar obrane pojasnio je da se radi o jednom ipak dugoročnijem cilju:
„To je Pismo namjere, gdje ćemo do 2025. godine osigurati jednu namjensku helikoptersku zrakoplovnu postrojbu za specijalne operacije. To je cilj sposobnosti NATO-a i to moramo imati.“
Kako, zašto, gdje i sa čime nikoga nije zanimalo, pa je i prije formalnog podizanja ruku premijer Milanović kao predsjedavajući sjednice nastavio prema kraju današnjeg dnevnog reda.
MUP i Ukrajina
Od ostalih nama zanimljivih točaka tu se našla još i jedna iz domene Ministarstva unutarnjih poslova. Vlada je, naime, na prijedlog MUP-a, donijela „Odluku o sudjelovanju do troje policijskih službenika u Savjetodavnoj misiji EU u Ukrajini (EUAM Ukraine).“
„Radi se o Odluci o sudjelovanju u Savjetodavnoj misiji EU za reformu sigurnosnog sektora u Ukrajini, koja je civilna misija EU utemeljena u srpnju 2014. godine s ciljem pružanja asistencije u provedbi nužnih i neophodnih sveobuhvatnih reformi, uključujući policiju i sektor vladavine prava. Povjerenstvo za međunarodne misije i operacije zaključilo je da se RH treba uključiti u navedenu Savjetodavnu misiju sa do troje službenih osoba iz MUP-a“,
obrazložio je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. Iako je misija utemeljena prije nešto više od godinu dana, Hrvatska u njoj do sada nije sudjelovala, pa su ministri danas de facto na popis misija i operacija u kojima sudjeluje RH stavili još jednu novu. Troškovi sudjelovanja u EUAM Ukraine financirat će se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, iz sredstava osiguranih u razdjelu 040 Ministarstvo unutarnjih poslova, glava 04005 Ministarstvo unutarnjih poslova, u okviru projekta K 553141 Razvojna suradnja – gdje u čitavoj jurnjavi oko usvajanja ove Odluke nitko nije rekao koliko je tu novaca u pitanju, niti je to navedeno u odluci koja je usvojena, a takav banalan detalj nikoga ni na sjednici Vlade nije posebno zainteresirao. Ima se!
Treba napomenuti da je MUP RH već sudjelovao u OSCE-ovoj promatračkoj misiji u Ukrajini (OSCE SMM Ukraine), no kako je tamo prošao, naročito uzme li se u obzir da je u nekoliko navrata došlo do napada na promatrače spomenute organizacije, nije poznato. Naime, iako i za policijski i za obrambeni sektor tu navodno vrijede isti zakoni (gdje današnja odluka Vlade navodi: “Zakon o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije, civilne zaštite te državnih službenika i namještenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, ‘Narodne novine’ br. 33/2002, 92/2010, 73/2013 – Zakon o obrani i 82/2015 – Zakon o sustavu civilne zaštite“), za razliku od MORH-a, MUP RH nije dužan podnositi javna izvješća o angažmanu svojih službenika u raznim misijama i operacijama, pa ono što se ne mora – niti se ne radi.