Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Ivan Anušić sudjeluje u srijedu i četvrtak, 2. i 3. travnja, na Sigurnosnom forumu i neformalnom sastanku ministara obrane Europske unije, koji se održava u Varšavi, Poljska. Domaćin skupa je zamjenik premijera i ministar nacionalne obrane Poljske Władysław Kosiniak-Kamysz, dok su osim ministara obrane država članica EU sastancima prisustvovali i Kaja Kallas, visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, te Andrius Kubilius, povjerenik EK za obranu. Na Sigurnosnom forumu u Varšavi prezentirana je Bijela knjiga o budućnosti europske obrane, o kojoj su onda raspravljali ministri obrane Europske unije, kao i o razvoju obrambenih sposobnosti EU, financiranju razvoja obrambenih sposobnosti EU-a i drugim aktualnim temama.

“Drago mi je da se danas vodi rasprava o Bijeloj knjizi. Bilo je vrlo očekivano. (…) Mnoge su zemlje napravile radikalne promjene i to je svakako dobro za EU i za NATO. NATO je nakon ovih odluka jači, a ne slabiji. Zemlje članice počinju trošiti više. Neke zemlje preraspoređuju sredstva u okviru svojih nacionalnih planova oporavka. Poljska to radi, baltičke zemlje to rade, a druge zemlje to planiraju. Europa konačno ne ukazuje na milijardu ili jednu i pol milijardu u idućih nekoliko godina koje će se potrošiti na industriju oružja, već govori o 800 milijardi. (…) Europska unija mijenja svoj financijski okvir. NATO je dakle jači, a ne slabiji. To što se od nas kao Europe traži više me ne čudi s obzirom na ono što se dogodilo prije nekoliko tjedana u Bruxellesu. Odavno smo dogovorili veća izdvajanja za vojsku u Europi, u NATO-u, ali nismo se toga uvijek držali. (…) Ne postoji vojna alternativa NATO-u. Ne vidim takvu alternativu i ne bih volio da uopće postoji alternativa NATO-u kao vojnom savezu. Već 76 godina daje nam sigurnost i mir. Možda sada polažemo ispit veće odgovornosti Europe za vlastitu sigurnost. Osjećam da smo spremni za to, da imamo više odlučnosti nego ikada. Nalazimo se u povijesnom trenutku u kojem čelnici vlada i država, ali i građani, osjećaju te prijetnje. One se ne nalaze samo na poljsko-bjeloruskoj granici, na granici baltičkih država, Finske ili Rumunjske. Prijetnje su posvuda,”

istaknuo je poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz na panelu posvećenom razvoju obrambenih sposobnosti Europske unije. Osim toga, u Varšavi se raspravljalo i o produbljivanju suradnje između zemalja Europske unije, kao i perspektivama jačanja transatlantskog partnerstva.

“Uključivanje Istočnog štita kao strateškog projekta obrane Europe, kao strateškog projekta jačanja istočnog boka NATO-a i granice Europske unije, u kombinaciji s Baltičkom obrambenom linijom, u kombinaciji s utvrdama na finsko-ruskoj granici, stvara autentičnu barijeru. Stvara vatrozid, razne vrste utvrda, dron i anti-dronove sustave koje ćemo moći koristiti. Ovo je sigurnija Europa. To je politika koja će, po mom mišljenju, dati rezultate ako ćemo u narednim godinama učinkovito koristiti sredstva, ako ih budemo učinkovito trošili. Nemamo puno vremena. Tri godine je razdoblje koje mora biti najintenzivnije kako bismo došli do situacije u kojoj niti jednom neprijatelju zapadne civilizacije, niti jednom neprijatelju Europske unije, neće biti isplativo napadati. Jednostavno će se bojati napadati. Samo će sila sačuvati mir. Samo će sila braniti slobodu, samo investicije, industrija oružja, kupnja i najbolje opremljene naše nacionalne vojske. Jake vojske koje svatko od nas gradi i jak savez. (…) Pozivam sve na suradnju, na otvorenu raspravu, na potporu povjereniku u njegovim akcijama za brzu provedbu Bijele knjige, raspodjelu sredstava i prijenos vlastitih sredstava koja su već dodijeljena našim državama članicama. Pozivam vas na provedbu strategije Bijele knjige, strategije izgradnje snažne Europe, najjačeg, najsigurnijeg kontinenta na svijetu,”

zamolio je nazočne ministre Kosiniak-Kamysz, čija zemlja trenutno predsjeda Europskom unijom. Uz to, Poljska je za ovu godinu najavila izdvojiti za obranu  impresivnih 4,7% BDP-a.

Kako je priopćilo Ministarstvo obrane RH, ministar Anušić istaknuo je važnost kontinuiranog ulaganja u obranu i u domaću obrambenu industriju. U kontekstu prijedloga nove uredbe SAFE (Security Action for Europe) za uspostavu novog instrumenta EU-a vrijednog 150 milijardi eura iz kojeg bi zainteresirane članice Unije dobivale zajmove za prioritetne i žurne investicije u obranu provedbom zajedničke nabave, ministar je izjavio da će Hrvatska naći najbolji način kako iskoristiti financijska sredstva u iznosu od 150 milijardi eura danih članicama na raspolaganje.

O temi važnosti ulaganja u obranu ministar Anušić rekao je kako je Hrvatska ove godine dosegnula iznos od dva posto BDP-a za obranu, što je bio cilj NATO-a. Najavio je i buduće planove te istaknuo:

“Do 2027. godine Hrvatska planira povećati izdvajanja za obranu na dva i pol posto BDP-a, a cilj nam je tri posto BDP-a.”

Ministar je naglasio i važnost razvoja te investiranja u hrvatsku obrambenu industriju:

“Moramo razvijati našu obrambenu industriju. Ne samo kupovati naoružanje nego i razvijati domaću obrambenu industriju i u nju investirati, naravno, uz sve one suradnje koje moramo imati kupnjom određenog naoružanja i opreme koje u ovom trenutku Hrvatska ne može proizvesti.”

Bijela knjiga o europskoj obrani

Na Sigurnosnom forumu u Varšavi prezentirana je Bijela knjiga o europskoj obrani – Spremnost 2030., koja sadrži prijedloge rješenja za premošćivanje ključnih nedostataka u sposobnostima i izgradnju snažne obrambene industrijske baze i načina kako da članice znatno povećaju ulaganja u obranu, nabavljaju obrambene sustave, te dugoročno povećaju spremnost europske obrambene industrije uz daljnju potporu Ukrajini. Dokument sadrži stratešku viziju europske spremnosti, presjek trenutačnog stanja kritičnih obrambenih sposobnosti, uključujući regulativu koja se na njih odnosi, te pregled konkretnih koraka i preporuke za daljnje postupanje. Osim toga, dokument se bavi i potencijalnim modalitetima potpore Ukrajini te načinima na koje se može ojačati europska obrambena industrija, razrađuje financiranje osnaživanja spremnosti (prethodno predstavljen plan ReArm Europe), a ujedno se dotiče partnerstava Europske unije.  “Lijepo je što imamo strategiju, ali sama strategija, sama strategija nas neće zaštititi od Putina, neće nas zaštititi od prijetnji Ruske Federacije,” istaknuo je Władysław Kosiniak-Kamysz na zasebnom sastanku s  povjerenikom Andriusom Kubiliusom.

EK je u kontekstu popunjavanja kritično nedostajućih sposobnosti navela sedam područja sposobnosti u kojima članice EU-a trebaju zajedno odrediti prioritete potrošnje s obzirom na to da imaju implikacije za cijelu Uniju. Projekti koji bi mogli biti označeni kao projekti od zajedničkog interesa uključuju: zračnu i proturaketnu obranu; topničke sustave: streljivo i projektile; dronove i protudronove; vojnu pokretljivost; umjetnu inteligenciju; kvantne tehnologije; kibernetičko i elektroničko ratovanje i strateške pokretače, borbene sposobnosti i zaštitu kritične infrastrukture, ističe MORH u priopćenju. Ministar Anušić je na društvenim mrežama napisao:

„Raspravljali smo o budućnosti europskih obrambenih sposobnosti u okviru Bijele knjige te o financijskim mogućnostima od 150 milijardi eura osiguranih kroz zajmove za modernizaciju, opremanje i naoružanje. To je velika prilika i za daljnji razvoj OS RH i razvoj hrvatske obrambene industrije, što će MORH nastaviti snažno podržavati. Jasno je da Europa mora povećati ulaganja u svoje obrambene sposobnosti i vojnu industriju te graditi jaču i sigurniju Europu kako bi spriječila buduće ugroze. Posebno zadovoljstvo mi je bilo susresti se s poljskim potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Władysławom Kosiniak-Kamyszom te razgovarati o budućim zajedničkim projektima“.

Anušič je iz Varšave poručio da Hrvatska morao jačati vlastitu obrambenu industriju, o čemu je nedavno razgovarao s renomiranim domaćim proizvođačima.

“S kupovinom naoružanja smo započeli. Ono što ne možemo proizvesti sami, to moramo kupiti, tu nema nikakve dileme. Ali postoji jako veliki prostor vojne industrije koji mi možemo sami razvijati. Ja ću vas posjetiti da smo do 2000. godine praktički proizvodili jako, jako puno toga. Nakon 2000. godine zaustavljamo svu našu industriju, svu našu proizvodnju, obranu kao takvu stavljamo po strani. Ali su ostala još neka znanja, neke vještine, neki ljudi koji mogu, znaju i hoće,”

rekao je Anušić, dodajući da u Hrvatskoj postoji 15-ak tvrtki koje se bave vojnom industrijom.

“Moramo razvijati procese koji će moći apsorbirati ta sredstva s najboljim učinkom, jer Hrvatska ne može samo kupovati naoružanje i opremu, već mora i proizvoditi, Ministri raspravljaju o mogućnostima trošenja 150 milijardi eura na raspolaganju članicama EU-a”,

kazao je ministar, dodajući da će Hrvatska naći način kako najbolje iskoristiti sredstva za razvoj svoje obrambene industrije.

*Photo: st. kpr. Wojciech Król/MON; MORH