U Bruxellesu o obrambenim sposobnostima NATO-a, Ukrajini i Afganistanu

 

Prvi dan sastanka, u utorak, 3. lipnja, započeo je zasjedanjem Sjevernoatlantskoga vijeća (NOC) u sastavu ministara obrane, koji su punu pažnju posvetili pregledu implementacije trenutnih i budućih sigurnosnih mjera svih 28 zemalja-članica i tako potvrdili napredak prema Akcijskom planu spremnosti – što će biti i jedan od najvidljivijih rezultata jesenskog NATO summita. Pritom su saveznici naglasili važnost daljnjeg razvoja sposobnosti za sve tri ključne zadaće Saveza. Govoreći o osiguravanju potrebnih obrambenih sposobnosti Saveza, ministar Kotromanović u svom je izlaganju ukazao na nužnost zaustavljanja daljnjeg smanjivanja obrambenih proračuna, kako bi NATO mogao u potpunosti obavljati svoje temeljne zadaće.

Usvajanjem Izvješća o obrambenom planiranju i razvoju sposobnosti 2013/14 ministri su zaključili trenutni ciklus NATO-procesa obrambenog planiranja. Nalazi Izvješća bit će polazišta za raspravu o budućem smjeru razvoja Saveza i mjerama za dostizanje zadanih ambicija, kako prije summita, tako i u okviru priprema novih Političkih smjernica Saveza. Sastanak je potom nastavljen zasjedanjem Komisije NATO-Ukrajina (NUC), kojem je s ukrajinske strane sudjelovao Mihajlo Vladimirovič Kovalj, vršitelj dužnosti ministra za obranu Ukrajine. Sadržaj rasprave bio je usmjeren na političku i vojnu dimenziju krize u Ukrajini.

Hrvatski i češki ministar obrane: Ante Kotromanović i Martin Stropnicky

Hrvatski i češki ministar obrane: Ante Kotromanović i Martin Stropnicky

Drugi radni sastanak Sjevernoatlantskog vijeća bio je usmjeren rješavanju preostalih prioriteta za summit u Walesu. Ministri su se upoznali s napretkom na području Inicijative vezanih snaga (CFI), gdje su u svjetlu odgovora na aktualna sigurnosna pitanja preuzeli dodatne zadatke za dovršenje pojedinih segmenata paketa CFI na području obuke i vojnih vježbi. Ministri su potvrdili i Koncept vodećih zemalja, s ciljem stvaranja skupine zemalja-dobrovoljaca pod okriljem vodeće države, kako bi se osigurao opsežan set sposobnosti, u skladu sa smjernicama i zahtjevima NATO-procesa obrambenog planiranja. Njemačka ministrica Ursula von der Leyen i britanski ministar obrane Philip Hammond svoje su kolege upoznali s napretkom u uspostavljanju takve dobrovoljačke skupine. U sklopu priprema za summit u Walesu, ministri su se suglasili s jačanjem cyber-obrane NATO saveza, te su usvojili Sveobuhvatnu izjavu o reformama. Isto tako, dali su smjernice za pripremu daljnjih izvješća o operacionalizaciji pomorske strategije, poboljšanju uloge NATO-a na području razvoja lokalnih snaga i interoperabilnosti s partnerima u 2014. godini.

Drugi dan redovitog proljetnog sastanka ministara obrane zemalja-članica NATO-a započeo je zasjedanjem Komisije NATO-Gruzija (NGC). U raspravi ministri su se usredotočili na sigurnosnu situaciju u regiji, prvenstveno u svjetlu krize u Ukrajini, pregledu provedbe obrambenih reformi u Gruziji i doprinosu Gruzije u NRF 2015. godine.

Bismellah Mohammadi, ministar obrane Afganistana

Bismellah Mohammadi, ministar obrane Afganistana

Pri kraju dvodnevnog radnog susreta, ministri obrane sastali su se s partnerima u okviru operacije ISAF u Afganistanu. Vojne vlasti NATO-a (NATO Military Authorities – NMAs) i visoki civilni predstavnik napravili su drugu procjenu rizika i implikacija daljnjih kašnjenja u planiranju operacije “Resolute support”. Ministri su također upoznati s planom povlačenja svih snaga ISAF-a iz Afganistana do kraja 2014. godine, bude li takvo povlačenje potrebno. Na marginama sastanka moglo se čuti i ponešto o učincima odluke SAD o vjerojatnoj brojnosti njihova ljudstva u Afganistanu nakon 2014. godine – tako će NATO-vođena obučna misija u Afganistanu sljedeće godine imati oko 12 tisuća vojnika, uključujući i oko 8 tisuća Amerikanaca, dok će oko 1800 američkih vojnika sudjelovati u misiji borbe protiv terorizma. SAD-u bi bilo drago da im se u tim anti-terorističkim naporima pridruže zemlje s dobro uvježbanim specijalnim snagama, poput Velike Britanije i Australije.

NATO-ministri odlučili su produžiti i protu-piratsku operaciju u Indijskom oceanu za još dvije godine, odnosno do kraja 2016.godine, procjenjujući pirateriju kao ozbiljnu prijetnju i unatoč priličnom padu broja napada u posljednje vrijeme. Svjetska banka je prošle godine procijenila da piraterija godišnje košta svjetsku ekonomiju oko 18 milijardi dolara. Tako će se NATO-va operacija “Ocean shield” nastaviti provoditi u vodama oko Roga Afrike, zajedno s misijom EU i drugim protu-piratskim misijama. Trenutno u sastavu protu-piratske flote NATO-a plove brodovi iz Španjolske, Italije i Turske.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.