Udruga „Eko-Zadar“ poziva na javnu tribinu pod nazivom “Zadar poslije vojski: Što želimo u bivšim vojarnama?”, koja će se održati u ponedjeljak, 28. travnja 2014., u 18 sati, u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar. Na tribini kao panelisti sudjeluju ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije dipl. ing.arh. Nives Kozulić, voditelj Odjela za odnose s javnošću Gradske knjižnice Zadar Mladen Masar, i voditeljica Ureda za strukturne fondove i razvoj Sveučilišta u Zadru prof. Tamara Glušić. Moderator je voditelj projekta PINS (”Public interest – not saleable“ / ”Javni interes – nije na prodaju“, EU IPA 2010), Gordan Bosanac iz zagrebačkog Centra za mirovne studije (CMS).
Demilitariziacija Zadra u devedesetima ostavila je niz prostora od kojih su neki postali dijelom urbanog tkiva Zadra (Smiljevac, Crvene kuće, ŠRC Višnjik), dok za druge postoje razrađeni planovi (Novi kampus, Ravnice). No značajan dio prostora i objekata prepušten je propadanju. Ovom javnom tribinom želi se potaknuti interes građanki i građana Zadra i Zadarske županije za uključivanje u odlučivanje o sadržaju onih bivših vojarni i vojnih zgrada koje još uvijek nisu dobile novu namjenu.
Gradska knjižnica Zadar
Gradska knjižnica Zadar izabrana je za mjesto za održavanja javne tribine zato što, iako predstavlja uspješan rezultat konverzije vojne zgrade, istodobno je i institucija koja do danas nije dobila konačan arhitektonski oblik. Naime, godinama se očekuje početak radova na njenome proširenju na susjednu nekorištenu zgradu, također u prostoru bivše vojarne Stjepana Radića – koja, gledano kao cjelina, još uvijek nije u potpunosti dobila namjenu naznačenu Prostornim planom. Naime, u Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Zadra, donesenima 21.12. 2011. godine, prostor bivše vojarne Stjepana Radića označen je kao “zona javne i društvene namjene” pri čemu se navodi i mogućnost rekonstrukcije i dogradnje postojećih objekata prenamijenjenih u objekte društvenih i javnih sadržaja. Međutim, Urbanistički plan uređenja (UPU) područja bivše vojarne Stjepana Radića još uvijek nije donesen kao što je to, primjerice, slučaj kod prostora bivše vojarne Franka Lisice u kojoj je predviđena izgradnja Novog kampusa ili za predio Ravnice.
Nekadašnja vojarna “Stjepan Radić”
Urbanistički plan uređenja prostora vojarne Franka Lisice – Novog kampusa je kao jedinu zgradu za koju nije predviđeno rušenje označio onu centra Impact. Prostor Ravnica, danas posljednji besplatni parkirališni prostor u neposrednoj blizini centra grada, koji se u Strategiji razvoja Grada Zadra 2013. -2020., objavljenoj 2013. godine, smatra jednom od najatraktivnijih lokacija u Zadru – trebao bi, prema planu gradskih vlasti, doživjeti radikalne promjene na kopnu i u akvatoriju: rekonstruirali bi se povijesni kanali, a izgradili garaža, kazalište, kongresni centar, hotel, centar za kazališnu te glazbenu umjetnost. Demilitarizacija Zadra u devedesetima ostavila je niz prostora od kojih su neki već postali dijelom urbanog tkiva Zadra, poput stambenih zgrada u Smiljevcu, onih u Crvenim kućama, ili ŠRC Višnjik, a cilj je partnerskih organizacija ovom javnom tribinom potaknuti interes građanki i građana za uključivanje u odlučivanje o sadržaju onih bivših vojarni i vojnih zgrada koje još uvijek nisu dobile novu namjenu. U to ubrajamo i bivše vojarne na otocima Molatu, Premudi i Istu – u kojima je, prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Zadra, dozvoljena prenamjena u društvene i gospodarske sadržaje; škole, znanstvene centre, turističko-ugostiteljske i ugostiteljsko-turističke, sportske ili uslužne objekte – prostore koje se prije nekoliko godina u javnosti spominjalo za smještaj projekta Sveučilišta u Zadru nazvanog Arhipelogos.
Nositelj projekta PINS: ”Public interest – not saleable“ / ”Javni interes – nije na prodaju“ je Centar za mirovne studije (CMS), dok su partneri na projektu Zelena Istra, „Eko-Zadar“, Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura plus, Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Transparency International Magyarorszàg, Transparency International Hrvatska i Transparency International United Kingdom. Ciljevi provedbe projekta su podizanje i razvijanje kapaciteta organizacija civilnog društva, znanstvenih institucija, medija, lokalne i područne samouprave i državne administracije na lokalnoj i područnoj razini za borbu protiv korupcije u sektoru sigurnosti i općem upravljanju javnom imovinom posredstvom povećanja transparentnosti, pristupa informacijama i sudjelovanja/nadgledanja građana u odnosu na javnu nabavu i konverziju imovine sigurnosnog sektora na lokalnoj razini. Projekt, ukupno vrijedan 220.667,69 eura, financiran je od strane Europske komisije u iznosu od 176.048,68 eura, a provodi se od 5. travnja 2013. do 4. listopada 2014.
