Zadarski poluotok rasprostire se na otprilike 37 hektara, a prostor koji je ostao nakon povlačenja JNA i nakon što ga je MORH otpisao kao neperspektivan iznosi 73,74 hektara. Time je grad Zadar praktički dobio na raspolaganje dva nova poluotoka koja su tijekom godina „rezervirana“ raznim urbanističkim planovima, dok njihova realizacija ide sporo ili čak nikako. Zato se koristi tek oko polovice nekadašnjih vojnih prostora. No vrijeme ne radi u korist trenutnih vlasnika i upravitelja postojećim prostorima, jer agencija AUDIO i njen nasljednik, Državni ured za upravljanjem državnom imovinom (DUUDI), kao procjenitelji vrijednosti državnih zemljišta, nastoje to što bolje komercijalizirati, pa im je i u interesu da bivše vojarne postanu komercijalni, a ne javni prostor. To se moglo čuti na tribini „Zadar poslije vojski: Što želimo u bivšim vojarnama?“, koja je u organizaciji udruge „Eko-Zadar“ prošloga tjedna održana u sklopu projekta „PINS: Public interest – not saleable“.

Prostori nekadašnjih vojarni u vrijeme njihove aktivne uporabe bili su gotovo pa tabu tema, nevidljivi na kartama i nedostupni javnosti. Njihovom predajom u ruke civilne vlasti otvorile su se neke nove mogućnosti, pojasnila je Nives Kozulić, ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno uređenje:

Nives Kozulić, ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno uređenje

Na temelju Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja grada Zadra detaljnije su utvrđene namjene pojedinih prostora, od kojih su neke krenule u realizaciju, a neke i nisu. U spomenutim je dokumentima, među ostalim, određeno da će na prostoru bivše “Predvojničke” biti nekakvi javni prostori, na prostorima nekadašnjih vojnih konjušnica niknuli su prvi zadarski trgovački centri “Mercator” i “Interspar”, na području “Smiljevca” – poticajna stanogradnja. Na prostoru bivše vojarne “Ante Banina” nalazi se Sportski centar Višnjik, za koji se tek trebaju definirati sportski programi potrebni gradu – da li će se zadržati atletska staza, da li je potrebnije nogometno ili neko drugo igralište, i sl. Na dijelu gdje su nekada bili vojni bunkeri već se 4-5 godina gradi “Centar Mocire”, škola za djecu s posebnim potrebama. Konačni završetak izgradnje Centra omogućio bi da se oslobodi škola u Vruljici. Prostor bivšeg vojnog kompleksa “Crvene kuće” također je rezerviran za usmjerenu stambenu izgradnju, uključujući i školu, što će biti velika promjena za prostor koji je sa svojom bespravnom gradnjom potpuno izmaknuo kontroli. Usmjerena stambena izgradnja bila je predviđena i u sklopu PUP-a “Bili brig”, no taj projekt nikada nije dovršen i to, kako je rekla Kozulić, “zbog toga što je došlo vrijeme kada je privatno vlasništvo postalo svetinja, i tad je bilo gotovo nemoguće osigurati javne prostore”.

Bivši vojni kompleksi u srcu Zadra

Nekadašnji JNA kompleks na Ravnicama trenutno je jedno od najznačajnijih područja u gradu Zadru, na kojem je nedavno gradonačelnik Božidar Kalmeta najavio izgradnju zadarskog “Monte Carla”. Radi se o 110 milijuna eura vrijednom projektu “Vrata Zadra”, koji zahtijeva i izmještanje postojeće trajektne luke. Još tijekom ’80-ih bio je raspisan natječaj za uređenje tzv. Centralne zone, no od svih planova realizirana je tek izgradnja trgoačkog centra i poliklinike, dok je kazalište ostalo tek na papiru. Zbog povratka imovine, nakon promjene vlasti početkom ’90-ih, nisu realizirani ni drugi projekti na tom području, ali je, zbog velikog interesa investitora, probujala stambena izgradnja. Čak je i MORH ne tako davno raspisao natječaj za izgradnju stambenih objekata (iako to urbanističkim planom nije predviđeno), no kako nije bilo zainteresiranih, ta je namjera pala u vodu. Sada su se stekli uvjeti da se ponovno krene s realizacijom nekih javnih, nekomercijalnih sadržaja u tom dijelu grada, koji će biti detaljno definirani u novom UPU Ravnica. U to područje se ubraja u Staro kazalište lutaka “Jazine”, u kojem djeluje Savez udruga “Centar nezavisne kulture”.  Zato su Savez i zagovaračka platforma „Okret potpora“, koja okuplja većinu zadarskih udruga s polja nezavisne kulture, otvorenim pismom apelirali na gradske vlasti rješavanje problema njihovog smještaja, odnosno uspostavu Centra nezavisne kulture u prostoru bivše vojne menze, netom ispod dvorane Višnjik.

„Po DPU Sportskog centra Višnjik na tom mjestu predviđen je hotel za sportaše, koji realno teško da će ići u realizaciju u dogledno vrijeme, s obzirom na otplate kredita, troškove i isplativost same dvorane Višnjik, a i dinamiku razvoja sportskog centra u cjelini. Koliko znamo, u ovom trenutku postoji nakana preseljenja uprave Dvorane u tu zgradu, što je po našem mišljenju također upitno. Pitanje je da li je taj prostor prevrijedan da bi se u njemu napravili uredi. Drugo, ako bi se išlo u taj zahvat – kad bi se to dogodilo!?“,

pročitao je iz otvorenog pisma Mladen Masar, voditelj Odnosa s javnošću Gradske knjižnice Zadar.

Prostor “Barutane” koji je, kako mu i ime kaže, vojska koristila kao skladište oružja, rezerviran je za sportsku zonu, iako se tek treba definirati koja je vrsta sportskih sadržaja tamo najprimjerenija. Područje uz Ulicu Hrvatskog sabora namijenjeno je za gradska poduzeća, ali će se ipak ugurati i jedna mala rekreacijska zona.

Mladen Masar, voditelj Odnosa s javnošću Gradske knjižnice Zadar

Gradska knjižnica na ruševinama vojarne

Prije punih 20 godina, 1994./’95., započelo je snimanje stanja u dvije do tada nedevastirane vojarne, “Stjepan Radić” i “Franko Lisica”, budući se taj prostor mogao odmah i koristiti. Uz odobrenje tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška, u jednu od zgrada preseljena je Gradska knjižnica Zadar, a preseljenje je planirano i za zadarski radio i televiziju, budući je vojska u tim prostorima imala opremljene kabinete, sa svom potrebnom infrastrukturom.

“Nažalost, došao je rat, dogodilo se što se dogodilo,i mi sami smo te prostore tako “fest” – kako bi to rekli Zagrepčanci – devastirali da, eto, meni je neugodno i pričati o tome. Dakle, tu je što je. Ne možemo plakati za prolivenim mlijekom”,

zaključila je Nives Kozulić. Umjesto medija, u jednu od zgrada bivše vojarne “Stjepan Radić” uselili su sud i MUP, kao i još neki državni uredi. Za jednu od još neiskorištenih zgrada bori se i Gradska knjižnica, koja bi tamo smjestila Centar za mlade.

“Imamo tu oko 1600 kvadrata pod krovom, oko 6 i pol tisuća okućnice i nemamo odjel za mlade, zbog čega smo mi cijelo vrijeme zagovaratelji toga Centra za mlade. Naši mladi sjede na dječjem, što je neprimjereno….“,

rekao je Mladen Masar, iz Gradske knjižnice Zadar. Godinama se već odvija borba za formiranje jednog takvog centra u jednoj od zgrada napuštene dvorane, dok se projekti u kojima se pojavljuju trgovački centri ili neke druge komercijalne djelatnosti rješavaju vrlo ekspresno. No nije to jedina razlika:

Gradska knjižnica (lijevo) i planirano proširenje na danas devastiran susjedni objekt

„Za razliku od onih slučajeva kad dolazi gospodarstvo i novac, kod ovih drugih nema tih krupnih izmjena, nego se zatečene zgrade poprave, urede i one ipak posluže svrsi, čemu smo mi izvrstan primjer, jer mi nismo u prostoru ništa naročito mijenjali u knjižnici, samo smo rušili pregradne zidove i dobro isplanirali knjižnicu za nekih 12-ak tisuća korisnika. Međutim, imamo ih puno više, pa je ona počela biti tijesna, i zato ćemo se proširiti na ovaj komad druge zgrade.“

Projekt uređenja Centra za mlade Gradska knjižnica pokušava progurati i financirati u suradnji s gradom Zadrom kod Ministarstva regionalnog razvitka, no cijela je procedura više nego spora. Nekadašnju kuhinju bivše vojarne posljednje 2 godine kao skate park koristi Udruga za promicanje urbane kulture “Zdanje“. Njeni su je članovi očistili, ofarbali zidove i uredili za svoje potrebe, no gradske vlasti i dalje okolišaju s odlukom o dodjeli (barem privremenoj) tog prostora na korištenje.

Novi kampus Sveučilišta u Zadru na mjestu vojarne “Franko Lisica”

Sveučilište, kampus i “Arhipelogos”

Područje bivše vojarne „Franko Lisica“ predviđeno je za izgradnju sveučilišnog kampusa. Radi se o dugogodišnjem projektu čije uređenje sufinancira nizozemska vlada iz projekta MATRA, uz uvjet „neupitnog vlasništva“. Rješenje o vlasništvu, odnosno o pravu gospodarenja, je dobiveno, i krenulo se u uređenje 4 objekta: Sveučilišne knjižnice, studentskog doma, zgrade Odjela tehničkih, prirodnih i biomedicinskih znanosti i Znanstveno-istraživačkog centra izvrsnosti za tehnologiju mora i pomorstva. Milijun i 200 tisuća eura dobiveno je za izradu projektne dokumentacije, na temelju kojih se iz strukturnih fondova EU povuklo još 60 milijuna eura. U Sveučilištu planiraju da bi četvrti kvartal 2017. ili 2018. godine imali završetak izgradnje i opremanje objekata.

Zadarsko Sveučilište želi na korištenje dobiti i bivše vojarne na otocima Molatu i Istu, za potrebe programa pod nazivom „Arhipelogos“. Tamara Glušić, voditeljica Ureda za strukturne fondove i razvoj Sveučilišta u Zadru, pojasnila je kako se u tom projektu radi o izmještanju nastave i znanstveno-istraživačkog rada iz matičnih kuća u zaobalje i na otoke.

Tamara Glušić, voditeljica Ureda za strukturne fondove i razvoj Sveučilišta u Zadru

„Zahtjev za objekte, odnosno elaborate, bio je predan  Ministarstvu obrane Republike Hrvatske u vrijeme kada je Ministarstvo otpisivalo objekte. U zadnji tren smo, u 9. mjesecu 2009. predali molbu. MORH je otpisivao prema tadašnjem Središnjem državnom uredu za gospodarenje, i očitovao se pozitivno… Nakon toga su uslijedile spore procedure… U međuvremenu se osnovao AUDIO – oni su zahtijevali da im dostavimo svu dokumentaciju – vezano za objekte koji nas interesiraju – to smo napravili… Nakon čega je uslijedio čak i jedan javni natječaj. U tom kontekstu smo dobili obavijest da ta dva objekta koja su bila u javnom natječaju, na Molatu, nisu prodana, i da se i dalje razmatra dodjela nama. Nakon toga je Ured tadašnje predsjednice Vlade zatražio mišljenje i očitovanje Ministarstva, našeg resornog (Ministarstvo znansti i obrazovanja, op.a.), a i AUDIO agencija se očitovala pozitivno, nakon silne procedure. I tu je sve stalo.”,

prisjetila se Tamara Glušić već 5 godina duge procedure. Prostorni plan grada Zadra dozvoljava prenamjenu ovih vojnih objekata – ukoliko je moguće zaklopiti financiranje takvog projekta. Sveučilište bi ih obnovilo, možda čak i na temelju energetske učinkovitosti, no s obzirom na sve veća rezanja troškova, vrlo je teško sastaviti bilo kakav dugoročni plan, dok apliciranje za EU-fondove zahtijeva postojanje čistog vlasništva.

Aktualna devastacija Šepurina

Osim nekadašnjih vojnih područja u samome Zadru, ravnateljica županijskog zavoda za prostorno uređenje Nives Kozulić dotakla se i objekta na području općine Nin, naširoko poznate baze za obuku u Šepurinama. Trenutno su u tijeku izmjene županijskog prostornog plana, koji u Šepurinama predviđa izgradnju turističkog naselja. No u sklopu nekadašnje vojne baze nalazi se i mali vojni aerodrom, čije bi očuvanje i stavljanje u ponovnu funkciju sportskog aerodroma itekako doprinijelo turističkoj ponudi toga kraja. No problem je u tome što je cijeli kompleks, uključujući i onaj aerodromski, prilično devastiran, iako je od odlaska Hrvatske vojske s tog prostora prošlo tek nekoliko godina. Za sprečavanje krađa i raznih vandalizama na području Šepurina nitko ne brine, štoviše – kada je komunalna služba grada Nina došla na intervenciju, otjerana je jer tim prostorom ne upravlja ninska općinska vlast, već DUUDI, odnosno ranije AUDIO. Zadarska županija, tvrdi Kozulić, pokušat će sačuvati pistu u Šepurinama od bagera, kako bi tamošnja turistička ponuda dobila jednu dodatnu atrakciju.

*This material has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this material  are the sole responsibility of Center for Peace Studies and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije. Za sadržaj je isključivo odgovoran Centar za mirovne studije i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije*