Aleluja! I to se dogodilo – danas je u tišini i u sjeni afere „Barbika“ održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Od najave „sad će, za 7 ili najviše 10 dana“ pa do održavanja sjednice VNS-a prošla su tri i pol mjeseca, saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost prožvakao je izvješća o radu obje, i civilne i vojne obavještajne službe, a uz određena politička nadmetanja obavio je i neposredni nadzor rada Sigurnosno-obavještajne agencije. Usput se Odbor pozabavio i tvrdnjama sada već bivšeg ministra financija Slavka Linića o tome kako mu službe pritišću obitelj i kopaju po privatnom životu. U sjeni svega toga, eto danas i sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Šturo priopćenje ne otkriva previše, štoviše – sve je u stilu pojeo vuk magare, ali ipak ga prenosimo u cijelosti.

„Dana 4. srpnja 2014. godine održana je sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj su razmotreni rezultati provedenih nadzornih aktivnosti i mišljenja Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora vezano za sporna zapošljavanja u SOA-i u ranijem razdoblju te rezultati stručnog nadzora Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.  Vijeće za nacionalnu sigurnost je zaključilo kako se u slučajevima zapošljavanja osoba u SOA-i, često samo na jedan dan, te njihova premještaja u druga tijela, svjesno izbjegavao zakonom propisani postupak zapošljavanja u drugim tijelima državne uprave. Takvim su se postupanjem kršili zakon i etička načela postupanja odgovornih osoba te narušavala vjerodostojnost SOA-e.

Razmotreni su i slučajevi primitka u SOA-u osoba koje nisu zadovoljavale sigurnosne kriterije za primitak u službu. Primitak takvih osoba u službu, iako u formalnom smislu nije predstavljao kršenje zakona, neprihvatljiv je, predstavljao je sigurnosni rizik te narušava ugled i vjerodostojnost SOA-e. Na sjednici VNS prihvaćena je i informacija kako je radi izbjegavanja nepravilnosti i sigurnosnih rizika SOA propisala standarde i model zapošljavanja u službu. Time će se ubuduće izbjeći moguće manipulacije u postupku zapošljavanja osoba u sigurnosno-obavještajnom sustavu. Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost prihvaćena su izvješća sigurnosno-obavještajnih službi za 2013. godinu.“

U ovom svjetlu puno je zanimljiviji dokument objavljen 30. svibnja na web-stranicama Hrvatskog kulturnog vijeća. Bez ikakvih pojašnjenja, ondje su preneseni „Zaključci Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost“, čiji se tekst inače ne može naći na odgovarajućim službenim web-stranicama Hrvatskoga sabora, kao ni među izvješćima o radu tog pojedinog radnog tijela Sabora. Riječ je o navodnim rezultatima sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na kojoj je izviješćeno o rezultatima neposrednog nadzora nad SOA-om. Budući je izrijekom tu bila riječ o za javnost zatvorenoj sjednici (što znači da na internetskim stranicama Sabora za taj skup ne samo da nema dnevnoga reda, nego je on ukupno i konzistentno preskočen čak i u popisu ukupno održanih sastanaka ovog parlamentarnog radnog tijela), zapravo se ne može sa sigurnošću reći – da li, i ako da, u kojoj mjeri – ovaj tekst odražava neko stvarno stanje stvari. Ipak, zbog zanimljivosti pojedinih dijelova ovog uratka objavljenog na spomenutome portalu, ovo izvješće prenosimo u cijelosti, kako je ono objavljeno na web-stranicama HKV-a.

 

Zaključci Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na sjednici zatvorenoj za javnost od dana 05. ožujka 2014. godine, donio slijedeće zaključke: 

1. Odbor za unutarnju politiku i  nacionalnu provest će neposredni nadzor nad radom SOA-e koji ima za cilj utvrditi načine, kriterije, pravilnike te preporuke po kojima se provodila politika primanja djelatnika u SOA-u, utvrditi da li su u službu primani djelatnici koji nisu ispunili sigurnosne i zakonske kriterije, kao i utvrditi da li su primani djelatnici koji su kasnije premještani u druga tijela državne uprave. Nadzor će se provesti za period od 2006. do danas.
2. Neposredni nadzor provest će radna skupina u sastavu:
   Miroslav Tuđman, Igor Dragovan, Tomislav Čuljak, Milorad Batinić, Igor Rađenović, Franko Vidović i Dinko Burić.
3. Nakon provedenog neposrednog nadzora u SOA-i, provest će se neposredni nadzor i u ostalim sastavnicama sigurnosno-obavještajnog sustava.

Odbor je donio zaključke većinom glasova, 11 glasova ZA i 1 suzdržan.

Održana su tri sastanka radne skupine:

13. ožujka 2014.

Utvrđivanje načina i smjera rada Radne skupine te zahtjev za dostavom dokumenata iz Sigurnosno obavještajne agencije

26. ožujka 2014.

Analiza dostavljenih dokumenata, postupaka i načina rada sa Ravnateljem Agencije i suradnicima

02. travnja 2014.

Neposredni nadzor na dijelom dokumenata i pojedinih osobnih dosjea djelatnika u sjedištu SOA-e

Nadzor koji je provela Radna skupina dijeli se na dva dijela:

1. Analiza

Načina i kriterija zapošljavanja, podaci o planovima prijama i njihovo ostvarenje u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji i njezinim pravnim prednicima (od 2006. do 2014.)

2. Neposredan nadzor u sjedištu agencije

1. Analiza

Načini zapošljavanja u sigurnosno-obavještajnim agencijama i kriteriji po kojima su se ti propisi primjenjivali mijenjali su se od 2006. godine do danas. Osnovni razlog promjene je bilo donošenje novog Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH 2006. godine po kojem su se tadašnja Protuobavještajna agencija POA i Obavještajna agencija OA spojile u jedinstvenu agenciju, Sigurnosno-obavještajnu agenciju SOA.

Analizirajući akte, kriterije te načine zapošljavanja u Agenciju potrebno je napraviti podjelu na dva dijela:

a) period od 01. siječnja 2006. do 15. kolovoza 2006.

b) period od 15. kolovoza 2006. pa do danas u kojem treba izdvojiti podrazdoblje od sredine 2013. do danas.

Uvidom u prikupljene dokumente utvrđeno je sljedeće:

– u razdoblju od 1. siječnja do 15. kolovoza 2006. da POA nije imala posebni propis ili interni akt ili pravilnik kojim bi se reguliralo područje postupka odabira i prijema kandidata (osim onoga što je bilo propisano općim zakonskim aktima), u isto vrijeme je OA svoj postupak prijema na temelju općih zakonskih akata definirala svojim posebnim internim aktom koji je propisivao ozbiljnu, detaljnu proceduru odabira te testiranja kandidata.

– u razdoblju od 15. kolovoza 2006. do danas, nakon spajanja POA i OA nije preuzet postupak prijema koji su se primjenjivali do tada.

SOA nije donijela poseban interni dokument kojim bi se jasno preciziralo što postupak prijema obuhvaća te koji su kriteriji koje kandidati moraju zadovoljiti.

Postojala je praksa koja je obuhvaćala određene korake u postupku prijema čija je primjena bila prihvaćena, ali nisu bili definirani kriteriji, niti eliminacijski koji bi onemogućili prijem kandidata. Odluka o prijemu je bila diskrecijske naravi.

Planovi ili bolje rečeno strateški dokumenti koji bi definirali potrebe, prioritete, vezano za ljudske potencijale nisu izrađivani. Kadrovska politika i potrebe za prijemom djelatnika su se dogovarali na kolegiju ravnatelja. Postojala je praksa da se pojedine ustrojstvene jedinice pisano obraćaju pomoćniku za ljudske resurse sa zahtjevom za novim djelatnicima te bi odmah dostavljali i životopise kandidata. U nekim slučajevima bi postupak prijema započeo slijedom zamolbe kandidata.

– podrazdoblje od sredine 2013. godine, napravljena je analiza stanja Agencije u području prijema novih djelatnika, osnovan je Savjet za planiranje ljudskih potencijala, a nakon osnivanja Savjeta donesen je i Plan razvoja kao strateški dokument koji između ostaloga definira glavne smjernice kadrovske politike u četverogodišnjem razdoblju.

Od 25. Listopada 2013. Agencija ima Pravilnik o prijemu koji do u detalje regulira prijem novih djelatnika u agenciju.

2. Neposredan nadzor u sjedištu Agencije

Neposrednim nadzorom i dodatnim razgovorima sa Ravnateljem i suradnicima Radna skupina je utvrdila sljedeće:

– prethodno utvrđene činjenice o nepostojanju nikakve konzistentne, planirane politike prijema u Agenciju za rezultat su pokazale

– u periodu od 2006. do kraja 2008. primljeno je 222 (99 vježbenika) nova djelatnika od ukupno 415 u cijelom nadziranom periodu što iznosi 54%, nakon spajanja POA i OA promijenjena struktura Agencije

– nedvojbeno je utvrđeno neposrednim nadzorom da je u Agenciju u tom periodu bilo prijema osoba za koju je sigurnosna provjera bila negativna, po nalogu ravnatelja

– nedvojbeno je utvrđeno u razdoblju od 2006-2008. godine sedam slučajeva, da su u SOA-u primljeni djelatnici samo da bi prešli raditi u druga tijela državne uprave (Min. Financija, Carinska uprava), na samo nekoliko dana (od 1 do 10 dana)
– time su se izbjegavali javni natječaji za prijem u državnu službu

– u samom upitniku za prijem o razlozima prijave u Agenciju su stavili do znanja da im je Agencija prolazna stanica, navodeći mjesta koja ih čekaju u Carinskoj upravi kao i osobe koje su ih preporučile, kao i ispisnice iz stranke (HDZ) kao dokaz da nisu politički aktivni

– za jednog od spornih zaposlenika čak je utvrđeno da je na posao u SOA stupio 09.siječnja 2006., isti dan 09. siječnja 2006. i premješten 10. siječnja 2006. u Ministarstvo financija RH, Carinska služba nije radio niti 24 sata u Agenciji

– većina gore navedenih djelatnika ne odgovara obrazovanjem niti stručnom spremom niti potrebama Agencije tada

– svi navedenih sedam djelatnika koji su u Agenciji proveli samo nekoliko dana su prebačeni iz Agencije u Carinsku upravu prema Sporazumu koji su potpisali tadašnji ravnatelj SOA i tadašnji ministar financija

– postoji 9 zaposlenika koji su medijski eksponirani što šteti radu Agencije

– neposrednim nadzorom je nedvojbeno utvrđeno da je bilo pa čak i takvih primjera da je i izrazito negativna opisna ocjena dobivena u tijeku prijema na kraju proglašena – prolaznom jer je morao biti primljen zbog političke preporuke visokog dužnosnika

Imajući u vidu sve gore navedene činjenice utvrđene uvidom u manji dio zaposleničkih kartona radna skupina utvrđuje da je zapošljavanje u navedenom periodu bilo nedovoljno transparentno i uglavnom diskrecijske naravi.

Na temelju utvrđenih nepravilnosti s pravom se može pretpostaviti da je upravljanje ljudskim potencijalima u nadziranom periodu bilo ispod potrebnih profesionalnih standarda te izražavamo zabrinutost da je i nadalje unutar službe zaposlen dio kadrova ispod potrebne stručno-kvalifikacijske razine što predstavlja ozbiljan izazov i u narednim godinama.

Budući je informacija o nezakonitim zapošljavanjima izazvala veliki javni interes, u cilju vraćanja povjerenja u rad SOA-e, te kako bi se otklonile prepreke za rad svih nadležnih tijela, Radna skupina predlaže deklasifikaciju svih dokumenata vezanih uz rad ove skupine, a koji ne ugrožavaju nacionalnu sigurnost, poglavito onih vezanih uz osobe koji više ne rade u Agenciji.

VNS-om protiv Barbike ili Barbikom na VNS?

Iz ovog “Zaključka” proizlazi da najveći dio krivnje za upitna kadrovska postupanja u POA-i te SOA-i snosi njen bivši čelnik Tomislav Karamarko, koji je na čelu tih dviju obavještajnih agencija bio u razdoblju od 2004. do 2008. godine (POA 2004.-2006., SOA 2006.-2008.), te njegov nasljednik na čelu SOA-e Josip Buljević. Dok se Buljevića više malo tko i sjeti, s Karamarkom je druga priča, naročito u svjetlu aktualne predsjedničke kampanje.

Pomalo je neobično da su se dvije (za sada) velike afere dogodile u samo 48 sati – jedna je tzv. afera Barbika, o kojoj ćemo još pisati, te najnovija afera “zapošljavanje”. Naravno, za teoretičare zavjere postoji nekoliko varijanti: (1) ako je “akcija Barbika” HDZ-ovo maslo, aktualni predsjednik Josipović sazvao je VNS kako bi diskriminirao čelnika HDZ-a Karamarka, (2) ako je “akcija Barbika” genijalni plan velikog uma iz Josipovićevog izbornog stožera, kako bi se Kolindi G.K. etiketiranjem nanijela šteta – sazivanjem VNS-a se težište ponovo prebacuje na Karamarka, da se saniraju posljedice mogućeg otkrivanja pravih autora tog pamfleta, (3) nakon saznanja da je Ivo Josipović sazvao VNS – HDZ možda pokušava preduhitriti štetu za Karamarka ranije plasirajuću “plan Barbika”. Normalno, postoji i ona (4) varijanta – iako dijele zajedničke aktere Tomislava Karamarka i Ivu Josipovića (što izravno, što neizravno), sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i afera “Barbika” možda su izašle na vidjelo javnosti potpuno nevezano jedna od druge. No, u slučajnoj državi u kojoj jedino političke igrice nisu slučajne, ne bi bilo nikakvo čudo ni da se prava istina krije baš iza jedne od prvih 3 nabrojenih verzija događanja. Pitanje je samo tko je tu bio brži – VNS ili Barbika.