Početkom ovoga tjedna, u ponedjeljak, 14. ožujka, održan je sastanak predstavnika sindikalnih organizacija aktivnih u sektoru obrane s vrhom Ministarstva obrane. Dok su Krešimirac pohodili Boris Pleša i Siniša Kuhar (Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH – SDLSN RH), Radomir Delić i Tomislav Petrović (Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama), te Klement Bakota (Nezavisni sindikat javne, državne i lokalne uprave RH) – na domaćem terenu su ih dočekali ministar Josip Buljević, načelnik Glavnog stožera OS RH general Mirko Šundov, pomoćnik ministra za ljudske resurse Zoran Piličić, te glavni tajnik Ministarstva Petar Barać. Uz razgovor o dosadašnjoj suradnji, ljudi iz sindikata otvorili su i neke posebno bolne teme koje muče članstvo ovih organizacija, i za koje su dobili dojam da ih prethodna Vlada „gurala pod tepih”.
Kao prvo, riječ je tu o pitanju visine iznosa koji se za svaki mjesec sudjelovanja u Domovinskom ratu isplaćuje pripadnicima MORH i OS RH čija je služba prestala zbog preustroja, odnosno smanjenja snaga. Tražilo se izjednačavanje tog iznosa s prethodnim standardom, koji je odlukom ministra Kotromanovića bio smanjen s 525 na 300 kuna, budući su sindikati smatrali kako je time doprinos branitelja Domovinskog rata različito vrednovan ovisno o trenutku izlaska iz sustava obrane. Radi se o dijelu otpremnine državnih službenika i namještenika koji ne predstavlja prevelik financijski teret za MORH i OSRH, smatraju sindikalci, ali je zato bio itekako vidljiv onima koji su odlazili imajući status branitelja Domovinskoga rata. Sindikati su ustvrdili kako je riječ o poruci da se time i njihovo sudjelovanje u obrani Domovine zapravo više ne cijeni kao ranije.
Kao drugo sporno pitanje sindikati su ponovno ukazali na diskriminacijski učinak odluke o poticajnim otpremninama, koja ženama s pravom na starosnu mirovinu po prijelaznom režimu do 2030. godine priječi mogućnost ostvarivanja prava na uvećane otpremnine u sustavu obrane. To znači da žena koja ima 61 godinu i 6 mjeseci života ove godine ne može ostvariti pravo na poticajnu otpremninu, iako u mirovinu ne mora prije 65 godine života, ali muškarac sa 64 godine života može. Glede odluke o otpremninama Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova još je 2013. godine zaključila „kako sporni model poticajnih otpremnina MORH-a predstavlja izravnu diskriminaciju temeljem spola, suprotnu jamstvu jednakih plaća za rad jednake vrijednosti žena i muškaraca“. Predstavnici SDLSN obavijestili su ministra Buljevića da sudjeluju u nekoliko sudskih sporova za svoje članice kojima je zapriječen pristup takvim poticajnim otpremninama. Jedan od njih dobiven je u prvom stupnju, da bi u drugom Stalna služba Županijskog suda u Gospiću odluku preinačila, uopće ne razmatrajući pravnu argumentaciju prvostupanjske presude, doprinos Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i sudsku praksu EU, zbog čega je Sindikat onda zatražio i reviziju od Vrhovnog suda, istovremeno se obrativši i Ustavnom sudu RH.
Na kraju, na stol je ponovo stavljeno i pitanje omogućavanja sindikalnog organiziranja djelatnih vojnih osoba, koje je već omogućeno u nizu Hrvatskoj susjednih država, kao i glavnini EU. Ovo je rješenje sindikat SDLSN predložio i prilikom donošenja Zakona o službi u Oružanim snagama 2013. godine, uz istovremeno ograničavanje prava na štrajk. Usvajanje ovog prijedloga ne samo da bi otvorilo jedan do sada zatvoren prostor za sindikalno djelovanje, već bi omogućio i nastavak sindikalnog sudjelovanja za dio dosadašnjeg sindikalnog članstva koje je zakonskim promjenama iz proteklih godina to pravo izgubio (negdašnji službenici i namještenici koji su prešli u kategoriju djelatnih vojnih osoba – vojnih specijalista). Prema iskazima sindikalnih predstavnika, takvo sindikalno organiziranje djelatnih vojnih osoba ne bi narušilo borbenu spremnost OS RH, ali bi zato preventivno utjecalo na smanjivanje broja sudskih sporova koje posljednjih godina na hrvatskim sudovima vode brojni pripadnici OS RH i Republike Hrvatske.
Ministar Buljević je na ove teme navodno reagirao pozitivno – uz uvjerenje u dobru suradnju Ministarstva i sindikata, istaknuo je da se odluke vezane uz zaposlenike Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH neće donositi bez razgovora s predstavnicima sindikata. Nadležni su se složili i da treba nastaviti, te po mogućnosti i unaprijediti komunikaciju MORH-a i sindikata, posebno na operativnoj razini, uz redovite sastanke predstavnika Ministarstva i čelnika sindikata.
